< Markus 5 >

1 Basa naa ma, Yesus no mana tungga nara losa dano Galilea seriꞌ, sia mamanaꞌ esa nara na Gerasa.
かくて海の彼方なるゲラセネ人の地に到る。
2 Sa naa hambu atahori touꞌ esa, nitu ra tao e losa namulu. Ana leo sia rates ra. Hatuꞌ-rerelon ana koo-koo rereoꞌ mbuku-mbukuꞌ sa naa ra no maꞌaholaꞌ. Nameli nakandooꞌ a. Ana tutu tao nabisuꞌ ao na no fatu. Huu maꞌadere na seli, naa de nda hambu atahori bisa paꞌa nala e sa, mae no rante besi. Atahori ra paꞌa rasafafali ei-lima nara no rante besi, te naꞌetuꞌ rante a. Yesus se rae onda mia ofa a boe, atahori muluꞌ naa mete-nita se ma dꞌooꞌ-dꞌooꞌ. Ana kalua mia rates, nela nisiꞌ Yesus, de sendeꞌ lululangga na neu mata Na.
イエスの舟より上り給ふとき、穢れし靈に憑かれたる人、墓より出でて直ちに遇ふ。
3
この人、墓を住處とす、鏈にてすら今は誰も繋ぎ得ず。
4
彼はしばしば足械と鏈とにて繋がれたれど、鏈をちぎり、足械をくだきたり、誰も之を制する力なかりしなり。
5
夜も晝も、絶えず墓あるひは山にて叫び、己が身を石にて傷つけゐたり。
6
かれ遙にイエスを見て、走りきたり、御前に平伏し、
7 Yesus mete-nita e boe, Ana olaꞌ nae “Woi! Nitu deꞌulakaꞌ! Lao hela atahori ia!” Basa ma, atahori naa randu nahereꞌ nae, “Woi! Ho mae tao saa mbali au! Au bubꞌuluꞌ Ho ia, Yesus, Lamatualain fo mana koasa Ana na. Au oꞌe fo Ho nda tao doidꞌoso neu au sa!”
大聲に叫びて言ふ『いと高き神の子イエスよ、我は汝と何の關係あらん、神によりて願ふ、我を苦しめ給ふな』
8
これはイエス『穢れし靈よ、この人より出で往け』と言ひ給ひしに因るなり。
9 Boe ma Yesus natane mbali e oi, “Ho nara ma, seka?” Atahori naa nataa nae, “Au nara ngga Legion, sosoa na hetar, huu hai nitu naeꞌ seli!”
イエスまた『なんぢの名は何か』と問ひ給へば『わが名はレギオン、我ら多きが故なり』と答へ、
10 Basa ma nitu ra pake atahori naa fo noꞌe Yesus afiꞌ denu sira lao hela nusaꞌ naa.
また己らを此の地の外に逐ひやり給はざらんことを切に求む。
11 Deka mia naa, hambu atahori ranea fafi lalaet esa. Mbei ma fafi rifon rua. Ara sosoꞌa sia mbukuꞌ a suu na.
彼處の山邊に豚の大なる群、食しゐたり。
12 Nitu ra roꞌe Yesus oi, “Denu hai fo masoꞌ misiꞌ fafi naa ra.
惡鬼どもイエスに求めて言ふ『われらを遣して豚に入らしめ給へ』
13 Rena taꞌo naa, Yesus nau. Nitu naa ra, rela lao hela atahori naa risiꞌ fafi ra. Fafi rifon rua naa ra, onda leli mia mbuku suu na, risiꞌ dano rala. De basa se mate, tena sia naa.
イエス許したまふ。穢れし靈いでて、豚に入りたれば、二千 匹ばかりの群、海に向ひて崖を駈けくだり、海に溺れたり。
14 Rita taꞌo na boe, atahori mana ranea fafi ra, relaꞌ reu rafadꞌe rereoꞌ basa atahori sia kambo-kamboꞌ ra. Atahori naeꞌ rema nau rita saa mana dadꞌiꞌ naa.
飼ふ者ども逃げ往きて、町にも里にも告げたれば、人々 何事の起りしかを見んとて出づ。
15 Ara rema randaa ro Yesus, ma rita atahori nitu taoꞌ a endoꞌ sia naa. Eni dudꞌuꞌa na malole baliꞌ, no pake baliꞌ bua-baꞌus ena. Rita taꞌo naa boe, atahori naa ra basa se ramatau, huu ara rahine mana oi hendi nitu ra mia atahori naa, memaꞌ mana seli.
かくてイエスに來り、惡鬼に憑かれたりし者、即ちレギオンをもちたりし者の、衣服をつけ、慥なる心にて坐しをるを見て、懼れあへり。
16 Atahori mana rita no mata nara dui atahori muluꞌ naa hahai na, ma fafi mana mate tena hendiꞌ ra.
かの惡鬼に憑かれたる者の上にありし事と、豚の事とを見し者ども、之を具に告げたれば、
17 Boe ma atahori kambo-kamboꞌ naa ra rema roꞌe fo Yesus lao hela sira mamana na.
人々イエスにその境を去り給はん事を求む。
18 Yesus nae hene nisiꞌ ofaꞌ ataꞌ, boe ma atahori nitu taoꞌ a nema, nae “Papa e, fee au tungga boe.
イエス舟に乘らんとし給ふとき、惡鬼に憑かれたりしもの偕に在らん事を願ひたれど、
19 Te Yesus nda nau sa. Ana nafadꞌe nae, “Malole lenaꞌ ho baliꞌ fo mufadꞌe basa bobꞌonggi mara saa fo Lamatualain tao fee ho ena. Muu mufadꞌe mae Lamatualain sue ho.”
許さずして言ひ給ふ『なんぢの家に、親しき者に歸りて、主がいかに大なる事を汝に爲し、いかに汝を憫み給ひしかを告げよ』
20 Basa ma, atahori naa baliꞌ de neu rereoꞌ nusaꞌ esa no kamboꞌ sanahulu fo sira roꞌe rae ‘Dekapolis’. Eni dui saa fo Yesus tao basa neu e. Basa atahori mana rena dudꞌuit naa, ara titindindii.
彼ゆきて、イエスの如何に大なる事を己になし給ひしかを、デカポリスに言ひ弘めたれば、人々みな怪しめり。
21 Basa ma, Yesus se lea laa baliꞌ risiꞌ dano a seriꞌ. Ara onda mia ofaꞌ, atahori naeꞌ rema heo rala E.
イエス舟にて復かなたに渡り給ひしに、大なる群衆みもとに集る、イエス海邊に在せり。
22 Sa naa atahori sa, nara na Yairus. Eni malangga ume hule-oꞌe sia nusaꞌ naa. Ana nita Yesus, ma sendeꞌ lululangga na neu mata na,
會堂 司の一人、ヤイロという者きたり、イエスを見て、その足下に伏し、
23 de noꞌe nae, “Papa! Au ana feto ngga feꞌe too sanahulu rua, mera nae a mate. Papa tulun nema fo muꞌuhahaiꞌ e dei.”
切に願ひて言ふ『わが稚なき娘、いまはの際なり、來りて手をおき給へ、さらば救はれて活くべし』
24 Boe ma Yesus tungga Yairus, de nisiꞌ ume na. Ara lao boe ma, atahori naeꞌ tungga Eni losa rakaseseti dii-onaꞌ.
イエス彼と共にゆき給へば、大なる群衆したがひつつ御許に押迫る。
25 Sia atahori naa ra taladꞌan na, inaꞌ esa hambu fulan na nda nateꞌe malole sa losa too sanahulu rua.
ここに十 二年 血漏を患ひたる女あり。
26 Ana fee basa doi na no hata-heto na fo bae neu dokter ra. Te nda hambu esa naꞌahahaiꞌ nala e sa. Hedꞌi na foe nakandooꞌ a.
多くの醫者に多く苦しめられ、有てる物をことごとく費したれど、何の效なく、反つて増々 惡しくなりたり。
27 Inaꞌ naa rena dudꞌuit naeꞌ soꞌal Yesus. De ana sususi sia atahori naeꞌ taladꞌan naa, fo nae deka-deka Yesus dea na. Ana dꞌua nae, “Sadꞌi au kois badꞌu na, au hai!” Ana kois badꞌu na boe, nggengger ma, hedꞌi na naloeꞌ ena. Ana medꞌa, eni hai tebꞌe ena.
イエスの事をききて、群衆にまじり、後に來りて、御衣にさはる、
『その衣にだに觸らば救はれん』と自ら謂へり。
かくて血の泉ただちに乾き、病のいえたるを身に覺えたり。
30 Nandaa no leleꞌ naa, Yesus medꞌa koasa kalua mia E. Ana heoꞌ deaꞌ de seꞌu atahori naa ra. Ana natane nae, “Seka kois Au badꞌu ngga?”
イエス直ちに能力の己より出でたるを自ら知り、群衆の中にて、振反り言ひたまふ『誰が我の衣に觸りしぞ』
31 Mana tungga nara rataa rae, “Papa seꞌu neuꞌ ena. Atahori naeꞌ rakaseseti basa ia naa. Papa feꞌe mutane mae, ‘Seka kois badꞌu ma?’”
弟子たち言ふ『群衆の押迫るを見て、誰が我に觸りしぞと言ひ給ふか』
32 Te Yesus mete rereoꞌ, fo nae sangga tiro, seka kois Eni.
イエスこの事を爲しし者を見んとて見囘し給ふ。
33 Rena Yesus natane taꞌo naa boe, inaꞌ naa namatau seli. Ana sendeꞌ lululangga na neu mata na, de nataa nae, “Papa! Au mana kois Papa badꞌu na.”
女おそれ戰き、己が身になりし事を知り、來りて御前に平伏し、ありしままを告ぐ。
34 Ana nataa e oi, “Huu mama namahere tebꞌe-tebꞌeꞌ Au, naa de mama hai ena. Ia naa, mama baliꞌ no nemehoꞌot ena.”
イエス言ひ給ふ『娘よ、なんぢの信仰なんぢを救へり、安らかに往け、病いえて健かになれ』
35 Ana feꞌe ola-olaꞌ taꞌo naa, atahori sa nema mia Yairus ume na, de nafadꞌe nae, “Kasian! Anaꞌ a mate ena. De onaꞌ neꞌe-bebꞌenggeꞌ Papa Meser fali. Afiꞌ neu fali.”
かく語り給ふほどに、會堂 司の家より人々きたりて言ふ『なんぢの娘は早や死にたり、爭でなほ師を煩はすべき』
36 Te Yesus nda fadꞌuli atahori naa oꞌola na sa. Nafadꞌe Yairus nae, “Ho onaꞌ mumutau! Mumuhere neu a Lamatuaꞌ.”
イエス其の告ぐる言を傍より聞きて、會堂 司に言ひたまふ『懼るな、ただ信ぜよ』
37 Boe ma Yesus lao hela mana tungga laen nara. Ana no Petrus, Yakobis no odꞌi na Yohanis, de ara lao rakandoo.
かくてペテロ、ヤコブその兄弟ヨハネの他は、ともに往く事を誰にも許し給はず。
38 Losa Yairus ume na, ara rita atahori naeꞌ selu-sole ma rena se nggae ei-ei.
彼ら會堂 司の家に來る。イエス多くの人の、甚く泣きつ叫びつする騷を見、
39 Yesus masoꞌ rala neu, de natane mbali se nae, “Saa de hei nggae taꞌo ia? Anaꞌ ia nda mate sa. Ana sungguꞌ a.”
入りて言ひ給ふ『なんぞ騷ぎかつ泣くか、幼兒は死にたるにあらず、寐ねたるなり』
40 Ara rena E, ma basa se mali. Te Ana denu basa se dea reu. Ana noꞌe anaꞌ na papa na no mama na, no mana tungga nara atahori telu, de ara risiꞌ ana a kama na.
人々イエスを嘲笑ふ。イエス彼 等をみな外に出し、幼兒の父と母と己に伴へる者とを率きつれて、幼兒のをる處に入り、
41 Yesus toꞌu anaꞌ lima na, ma olaꞌ dedꞌea Aram nae, “Talitakum”! Sosoa na nae, “Anaꞌ fetoꞌ! Fela leon!”
幼兒の手を執りて『タリタ、クミ』と言ひたまふ。少女よ、我なんぢに言ふ、起きよ、との意なり。
42 Nggengger ma, ana fetoꞌ naa fela, de laoꞌ. Yesus denu mama na nae, “Fee ne naa leon!” Basa atahori mana rita mana dꞌadꞌiꞌ naa, ara titindindii. Te Yesus ira se nae, “Afiꞌ mifadꞌe see-see mae Au tao usodꞌa baliꞌ e!”
直ちに少女たちて歩む、その歳 十二なりければなり。彼ら直ちに甚く驚きおどろけり。
イエス此の事を誰にも知れぬやうにせよと、堅く彼らを戒め、また食物を娘に與ふることを命じ給ふ。

< Markus 5 >