Lukas 9
1 Lao esa, Yesus naꞌabꞌue ana dedꞌenun atahori sanahulu rua. Boe ma Ana fee se koasa fo reu oi nitur ra, ma tao rahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ mataꞌ-mataꞌ.
Sazvavši pak dvanaestoricu dade im silu i vlast nad svijem ðavolima, i da iscjeljuju od bolesti.
2 Ana denu se, fo reu rafadꞌe atahori soꞌal Lamatualain toꞌu parendaꞌ. Ana o denu se fo reu tao rahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ sia bee-bꞌee.
I posla ih da propovijedaju carstvo Božije, i da iscjeljuju bolesnike.
3 Te Ana nafadꞌe se nae, “Misinedꞌa malolole! Afiꞌ mendi saa-saa boe sia dalaꞌ. Mendiꞌ a badꞌu siaꞌ ao mara. Afiꞌ mendi teteas, do tas, do lepa-ngges, ma dꞌoiꞌ. Afiꞌ mendi badꞌu seluaoꞌ boe!
I reèe im: ništa ne uzimajte na put, ni štapa ni torbe ni hljeba ni novaca, niti po dvije haljine da imate.
4 Mete ma hei misiꞌ kamboꞌ sa, ma hambu atahori nau simbo nggi, na, mii leo sia ume nara. Afiꞌ heheli ume. Leo mikindoo sia naa, losa hei lao hela kamboꞌ naa.
U koju kuæu uðete ondje budite i odande polazite.
5 Mete ma misiꞌ kamboꞌ sa, ma atahori sia kamboꞌ naa, nda nau simbo ma nda rena nggi sa, na, soꞌu ei mara fo lao hela se leo. Mete ma hei lao hela mamanaꞌ naa, na, tao tungga hadꞌat fo hendaꞌ hendi afu mia ei mara. Mifadꞌe se mae, ‘Hei nda nau rena sa, na, hela neu fo hei lemba-misaa ao mara!’”
I gdje vas ne prime izlazeæi iz grada onoga otresite i prah s nogu svojijeh, za svjedoèanstvo na njih.
6 Basa ma, ana dedꞌenuꞌ ra lao mia kamboꞌ risi kamboꞌ. Ara reu rafadꞌe Lamatualain Hara-lii Malolen neu atahori ra. Ma ara tao rahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ ra boe.
A kad iziðoše, iðahu po selima propovijedajuæi jevanðelje i iscjeljujuæi svuda.
7 Leleꞌ naa, Mane Herodes Antipas rena dudꞌuit mataꞌ-mataꞌ soꞌal Yesus. Ana rena dudꞌuit naa ra, ma ana bingun, huu hambu atahori hira rafadꞌe rae, “Yesus naa, naeni Yohanis Mana Saraniꞌ a nasodꞌa baliꞌ ena.”
A kad èu Irod èetverovlasnik šta on èini, ne mogaše se naèuditi, jer neki govorahu da je Jovan ustao iz mrtvijeh,
8 Hambu ruma fai rafadꞌe rae, “Eni ia, baꞌi Elia mana nasodꞌa baliꞌ ena.” Hambu ruma fai rae, “Eni ia, esa mia Lamatuaꞌ mana ola-olan laen ra eniꞌ a dalahulun.”
A jedni da se Ilija pojavio, a jedni da je ustao koji od starijeh proroka.
9 Te Herodes nasanedꞌa nae, “Faiꞌ naa, au mana denu tati etu Yohanis langgan. Ana nasodꞌa baliꞌ, do saa? Te ia, seka fai?” Boe ma ana sangga dalaꞌ fo nae nandaa mataꞌ no Yesus.
I reèe Irod: Jovana ja posjekoh; ali ko je to o kome ja takova èudesa slušam? I željaše ga vidjeti.
10 Lao esa, Yesus ana dedꞌenun fo ana dꞌenuꞌ ra, baliꞌ fo raꞌabꞌue ro E fai. Ara rafadꞌe neu E basa saa fo sira taoꞌ ra ena. Basa ma Yesus se laoꞌ nee-nee risiꞌ mamanaꞌ sa deka no kambo Betsaida, fo reu hahae ao nara sia naa.
I vrativši se apostoli kazaše mu šta su poèinili. I uzevši ih otide nasamo u pustinju kod grada koji se zvaše Vitsaida.
11 Te atahori hetar rahine Yesus se rae reu sia bee, de ara tungga E. Dadꞌi Yesus simbo se no maloleꞌ, ma tao nahaiꞌ basa atahori mamahedꞌi ra, ma dui se soꞌal Lamatualain toꞌu parendaꞌ.
A narod razumjevši poðe za njim, i primivši ih govoraše im o carstvu Božijemu i iscjeljivaše koji trebahu iscjeljivanja.
12 Bꞌobꞌon ma, Ana dedꞌenu kasanahulu ruaꞌ ra, roe mbali Yesus rae, “Malole lenaꞌ Amaꞌ denu atahori ia ra risiꞌ kamboꞌ mana deka-deka ia ra, fo sangga nanaat ao nara. Ma hela neu fo ara sangga mamana susungguꞌ. Huu mamana rouꞌ onaꞌ ia, taꞌo bee fo ara hambu raa?”
A dan stade naginjati. Tada pristupiše dvanaestorica i rekoše mu: otpusti narod, neka idu na konak u okolna sela i palanke, i nek naðu jela, jer smo ovdje u pustinji.
13 Te Yesus nataa nae, “Taꞌo ia! Hela fo hei mana mihao se!” Te ara rareresi rae, “Aweꞌ, Amaꞌ dei! Nda bisa taꞌo naa sa ma? Atahori ia ra, rifon lima lenaꞌ! Naa feꞌe akaꞌ touꞌ ra, nda feꞌe reken inaꞌ ra ro ana ka ra sa! Ma hai roti ma akaꞌ bꞌueꞌ limaꞌ a, ma uꞌu boaꞌ ruaꞌ a. Mete ma Amaꞌ nau hai mihao atahori ia ra, na, taꞌo bee fo hai bisa hasa nanaat naeꞌ fee se?!” Boe ma Yesus denu se nae, “Dꞌenu atahori ia ra endoꞌ raꞌabꞌue reu mamanaꞌ sa na lima nulu-lima nuluꞌ.”
A on im reèe: podajte im vi neka jedu. A oni rekoše: u nas nema više od pet hljebova i dvije ribe; veæ ako da idemo mi da kupimo na sve ove ljude jela?
Jer bijaše ljudi oko pet hiljada. Ali on reèe uèenicima svojijem: posadite ih na gomile po pedeset.
15 Boe ma reu ator se endoꞌ taꞌo naa.
I uèiniše tako, i posadiše ih sve.
16 Leleꞌ ara endoꞌ rala ma, Yesus haꞌi nala roti bꞌue ka limaꞌ ma uꞌu boaꞌ ka ruaꞌ naa ra. De Ana oroꞌa lalai ata neu, ma hule-oꞌe noꞌe makasi. Basa de Ana bibꞌibꞌi roti no uꞌu ra, de loo fee neu ana dedꞌenu nara fo reu babꞌanggi fee neu atahori naa ra.
A on uze onijeh pet hljebova i obje ribe, i pogledavši na nebo blagoslovi ih i prelomi, i davaše uèenicima da razdadu narodu.
17 Basa se raa losa raꞌabꞌeta. Basa de, ara radꞌuru rala nanaa lenaꞌ ra, sofe boa sanahulu rua.
I jedoše i nasitiše se svi, i nakupiše komada dvanaest kotarica što im preteèe.
18 Lao esa, Yesus mesaꞌ ne hule-oꞌe sia mamanaꞌ sa. Basa ma, ana dedꞌenu nara raꞌabꞌue ro E. Hule-oꞌe basa ma, Ana natane se nae, “Hei rena-renaꞌ atahori ola-olaꞌ rae, Au ia, seka?
I kad se jedanput moljaše Bogu nasamo, s njim bijahu uèenici, i zapita ih govoreæi: ko govore ljudi da sam ja?
19 Ara rataa rae, “Ruma rae Amaꞌ ia, Yohanis Mana Saraniꞌ a. Laen ra rae, mbei ma Amaꞌ ia, baꞌi Elia. Hokoꞌ na, esa mia Lamatualain mana ola-olan maꞌahulun nasodꞌa baliꞌ ena.”
A oni odgovarajuæi rekoše: jedni vele da si Jovan krstitelj, a drugi da si Ilija; a drugi da je koji ustao od starijeh proroka.
20 Boe ma Yesus natane se fai nae, “Mete ma tungga hei, na, hei mae Au ia, se?” Basa ma Petrus nataa nae, “Amaꞌ ia, Kristus, naeni Atahori fo Lamatualain dudꞌu memaꞌ eniꞌ a dalahulun!”
A on im reèe: a vi šta mislite ko sam ja? A Petar odgovarajuæi reèe: Hristos Božij.
21 Basa ma Yesus naꞌangge se nae afiꞌ mifadꞌe neu see-see boe mae, Au ia, Kristus.
A on im zaprijeti i zapovjedi da nikome ne kazuju toga
22 Basa ma, Yesus olaꞌ selu nae, “Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Au musi lemba doidꞌoso beran mataꞌ-mataꞌ. Dei fo atahori Yahudi ra lasi-lasi adꞌat, ma malangga agama nara, ro meser agama ra nda nau simbo rae, Au ia, Kristus. Basa fo ara risa Au. Memaꞌ Au mate, te finiesan ma, Au usodꞌa baliꞌ!”
Govoreæi da sinu èovjeèijemu treba mnogo postradati, i da æe ga starješine i glavari sveštenièki i književnici okriviti, i da æe ga ubiti, i treæi dan da æe ustati.
23 Basa ma, Ana nafadꞌe atahori hetar nae, “Atahori mana nae tungga Au, na, musi naꞌatataaꞌ tungga nakandoo fais-fais. Ana musi mboꞌi hendi hihii-nanaun. Musi tungga nakandooꞌ a, onaꞌ mae atahori ra rae tao risa e, onaꞌ atahori rasaa hau ngganggen fo neu nisiꞌ eni mamana mamates na.
A svima govoraše: ko hoæe da ide za mnom neka se odreèe sebe i uzme krst svoj i ide za mnom.
24 Te atahori mana nahehere mate huu tungga Au, dei fo ana hambu masodꞌaꞌ nakandoo no Lamatuaꞌ. Te atahori fo nau nasodꞌa soaꞌ neu akaꞌ aon, dei fo ana saranggaa no Lamatualain.
Jer ko hoæe dušu svoju da saèuva, izgubiæe je; a ko izgubi dušu svoju mene radi onaj æe je saèuvati.
25 Mete ma atahori sa hambu basa raefafoꞌ no isi oen, te Lamatualain nda simbo e sa, na, ana hambu onton saa?
Jer kaku æe korist imati èovjek ako sav svijet pridobije a sebe izgubi ili sebi naudi?
26 Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Dadꞌi atahori mana mae tungga Au, ma mae toꞌu nenori ngga, dei fo Au o mae utaa e sia Lamatualain matan leleꞌ Au baliꞌ mia sorga uma. Huu dei fo Au onda uma o Ama ngga koasa manaselin, o basa ate nara mia sorga ra.
Jer ko se postidi mene i mojijeh rijeèi njega æe se sin èovjeèij postidjeti kad doðe u slavi svojoj i oèinoj i svetijeh anðela.
27 Au ufadꞌe tebꞌe-tebꞌeꞌ neu nggi. Hambu hira mia hei mana sia ia ra, dei fo rita rala Lamatuaꞌ toꞌu parendaꞌ, fo ara feꞌe mate na.”
A zaista vam kažem: imaju neki meðu ovima što stoje ovdje koji neæe okusiti smrti dok ne vide carstva Božijega.
28 Basa fai kafalun, ma Yesus noꞌe no Petrus, Yohanis ma Yakobis reu sia leteꞌ esa fo hule-oꞌe.
A kad proðe osam dana poslije onijeh rijeèi, uze Petra i Jovana i Jakova i iziðe na goru da se pomoli Bogu.
29 Leleꞌ Yesus hule-oꞌe, boe ma mata-aon dadꞌi laen, ma bua-baꞌu nara dadꞌi muti makahahadꞌoꞌ.
I kad se moljaše postade lice njegovo drukèije, i odijelo njegovo bijelo i sjajno.
30 Aibꞌoiꞌ ma, atahori rua rema boe. Ruꞌa se, naeni baꞌi Musa no baꞌi Elia. Boe ma ara ola-olaꞌ ro Yesus.
I gle, dva èovjeka govorahu s njim, koji bijahu Mojsije i Ilija.
31 Ara o randela-rasaꞌa. Teluꞌ se ola-olaꞌ soꞌal Yesus mamaten sia Yerusalem.
Pokazaše se u slavi, i govorahu o izlasku njegovu koji mu je trebalo svršiti u Jerusalimu.
32 Leleꞌ naa, Petrus no nonoon karuaꞌ ra nduar kau-kau de ara sungguꞌ. Leleꞌ ara fela, boe ma rita Yesus nambariiꞌ no atahori rua. Ara o rita Yesus naronda manggareloꞌ boe.
A Petar i koji bijahu s njim bijahu zaspali; ali probudivši se vidješe slavu njegovu i dva èovjeka koji s njim stajahu.
33 Leleꞌ baꞌi Musa no baꞌi Elia rae lao, ma Petrus bingun, nda nitaꞌ nae tao saa sa boe. Boe ma ana olaꞌ leli nae, “Papa! Sia ia maloleꞌ, o! Dadꞌi malole lenaꞌ hai miririi lalaaꞌ telu. Esa fee neu Papa, esa fee neu baꞌi Musa, ma esa fai fee neu baꞌi Elia.”
I kad se odvojiše od njega reèe Petar Isusu: uèitelju! dobro nam je ovdje biti; i da naèinimo tri sjenice: jednu tebi, i jednu Mojsiju, i jednu Iliji: ne znajuæi šta govoraše.
34 Te leleꞌ ana feꞌe ola-olaꞌ taꞌo naa, ma lelee bubꞌueꞌ sa nema tatana nala se. Boe ma Petrus se ramatau.
A dok on to govoraše doðe oblak i zakloni ih; i uplašiše se kad zaðoše u oblak.
35 Boe ma ara rena haraꞌ sa mia leleeꞌ naa nae, “Ia, Au Ana ngga fo Au pili memaꞌ a! Ana olaꞌ, na, rena malolole neu E!”
I èu se glas iz oblaka govoreæi: ovo je sin moj ljubazni, njega poslušajte.
36 Olaꞌ basa ma, Petrus se rita akaꞌ Yesus mesaꞌ ne. Teluꞌ se nee-neeꞌ a ma nda dui neu esa sa boe, saa fo sira ritaꞌ naa. Doo-doo dei de ara feꞌe dui neu atahori laen.
I kad se èujaše glas naðe se Isus sam. I oni umuèaše, i nikom ne javiše ništa u one dane od onoga šta vidješe.
37 Mbilaꞌ neu ma, Leleꞌ Yesus no Petrus se onda mia leteꞌ naa, atahori hetar rema randaa ro Yesus.
A dogodi se drugi dan kad siðoše s gore srete ga mnoštvo naroda.
38 Boe ma atahori sa nameli mbali E nae, “Ama Meser, e! Tulun seꞌu ana mone ise ngga dei!
I gle, èovjek iz naroda povika govoreæi: uèitelju! molim ti se, pogledaj na sina mojega, jer mi je jedinac:
39 Te nitu akaꞌ toꞌu nala e, fo tao e nggasi aiboiꞌ-aiboiꞌ, ma mbembesiꞌ e losa fufureꞌ lua mia bꞌafan. Nitu naa o, akaꞌ momoko e, ma neu kakaur e nakandooꞌ a.
I gle, hvata ga duh, i ujedanput vièe, i lomi ga s pjenom, i jedva otide od njega kad ga izlomi;
40 Au oꞌe tulun Amaꞌ ana dedꞌenun nara fo oi hendi nitu naa, te ara nda bole e sa!”
I molih uèenike tvoje da ga istjeraju, pa ne mogoše.
41 Rena taꞌo naa, ma Yesus bꞌua basa se nae, “Woi! Hei nda mimihere mae Lamatuaꞌ bisa tao nahaiꞌ nala atahori, sa do? Hei ia ra, memaꞌ atahori nda mana mihine misodꞌa tungga dꞌala ndoos sa! Au musi uꞌubꞌue o hei losa fai hiraꞌ fai, dei fo hei nau mimihere neu Au? Au musi uꞌutataaꞌ o hei losa faiꞌ bee fai!?” Basa ma Ana olaꞌ no amaꞌ naa nae, “Mo anam ia nema leo!”
I odgovarajuæi Isus reèe: o rode nevjerni i pokvareni! dokle æu biti s vama i trpljeti vas? Dovedi mi sina svojega amo.
42 Leleꞌ ara roo anaꞌ naa nisiꞌ Yesus, boe ma nitu a rupa anaꞌ naa neu rae a, ma mbembesiꞌ naꞌamiminaꞌ e. Te Yesus parenda nitu a fo lao hela anaꞌ naa, boe ma anaꞌ naa hai neuꞌ ena. Basa de Yesus fee anaꞌ naa neu aman.
A dok još iðaše k njemu obori ga ðavo, i stade ga lomiti. A Isus zaprijeti duhu neèistome, i iscijeli momèe, i dade ga ocu njegovu.
43 Atahori mana rita Lamatuaꞌ koasa manaselin naa, basa se titindindii. Leleꞌ basa atahori ra feꞌe ola-olaꞌ soꞌal manadꞌadꞌiꞌ fo Yesus taoꞌ ra, Ana nafadꞌe ana dedꞌenun nara nae,
I svi se divljahu velièini Božijoj. A kad se svi èuðahu svemu što èinjaše Isus, reèe uèenicima svojijem:
44 “Misinedꞌa malolole oꞌola ngga ia! Nda dooꞌ sa te, atahori rae seo hendi Au, Atahori Matetuꞌ ia. Ara fee Au isiꞌ atahori dꞌeaꞌ ra.”
Metnite vi u uši svoje ove rijeèi: jer sin èovjeèij treba da se preda u ruke èovjeèije.
45 Te ana dedꞌenun nara titindindiiꞌ a. Ara nda rahine dudꞌuꞌan sa. Ara o ramatau ratane naa sosoan saa.
A oni ne razumješe rijeèi ove; jer bješe sakrivena od njih da je ne mogoše razumjeti; i bojahu se da ga zapitaju za ovu rijeè.
46 Lao esa, Yesus ana dedꞌenun nara rareresi seka mia sira e dei fo mana dadꞌi malangga.
A uðe misao u njih ko bi najveæi bio meðu njima.
47 Te Yesus bubꞌuluꞌ saa fo rareresiꞌ a. Boe ma Ana noꞌe anadikiꞌ sa, de fee ne nambariiꞌ neu bobꞌoan.
A Isus znajuæi pomisli srca njihovijeh uze dijete i metnu ga preda se,
48 Basa ma nafadꞌe se nae, “Rena malolole! Atahori mana tungga Au fo mete-seꞌu atahori anadikiꞌ onaꞌ anaꞌ ia, naa sosoan, eni mete-seꞌu Au. Ma eni o mete-seꞌu Ama Ngga sia sorga mana denu Au raefafoꞌ uma. Hambu atahori naeꞌ hiiꞌ a raloe-radꞌae se. Onaꞌ atahori mana tudꞌa-loloeꞌ, atahori manasusaꞌ, atahori nda papakeꞌ ra sa, atahori mana soeꞌ, ma atahori anak ra. Naa! Atahori mana hiiꞌ a mete-seꞌu atahori mataꞌ naa ra, Lamatualain duꞌa nae sira manaseliꞌ ra.”
I reèe im: koji primi ovo dijete u ime moje, mene prima; i koji mene prima, prima onoga koji me je poslao; jer koji je najmanji meðu vama on je veliki.
49 Basa ma Yohanis nafadꞌe Yesus nae, “Papa! Lao esa, hai mita atahori sa oi nitur nendiꞌ Papa naran. Dadꞌi hai ꞌai fo afiꞌ ingga-inggaꞌ Papa naran, huu eni nda hita atahorin sa.”
A Jovan odgovarajuæi reèe: uèitelju! vidjesmo jednoga gdje imenom tvojijem izgoni ðavole, i zabranismo mu, jer ne ide s nama za tobom.
50 Te Yesus nataa nae, “Afiꞌ! Huu atahori nda mana labꞌan hita sa, eni hita nonoon.”
I reèe mu Isus: ne branite; jer ko nije protiv vas s vama je.
51 Yesus bubꞌuluꞌ nae, Eni fai hehene sorga neu deka-deka ena. Boe ma Ana naꞌetuꞌ fo lao kota Yerusalem neu.
A kad se navršiše dani uzeæa njegova, on namjeri da ide pravo u Jerusalim.
52 Ana denu atahori lao raꞌahuluꞌ se, naa fo ara ralalau hela nanaa-nininuꞌ. Boe ma ara risiꞌ kamboꞌ sa sia propensi Samaria de rae ralalau mamana leleoꞌ.
I posla glasnike pred licem svojijem; i oni otidoše i doðoše u selo Samarjansko da mu ugotove gdje æe noæiti.
53 Te atahori Samaria naa ra nda nau simbo Yesus se sa, huu Ana nae lao neu hule-oꞌe neu Lamatualain sia kota Yerusalem.
I ne primiše ga; jer vidješe da ide u Jerusalim.
54 Leleꞌ Yakobis no Yohanis rena atahori Samaria ra tatao nara, ma ara kokoe Yesus rae, “Papa! Taꞌo bee, ata toꞌe Lamatualain naꞌondaꞌ ai mia lalai nema naa hendi basa se?”
A kad vidješe uèenici njegovi Jakov i Jovan, rekoše: Gospode! hoæeš li da reèemo da oganj siðe s neba i da ih istrijebi kao i Ilija što uèini?
55 Te Yesus mete mbali ruꞌa se, ma ai nae, “Sudꞌi boe duꞌa taꞌo naa fai.”
A on okrenuvši se zaprijeti im i reèe: ne znate kakvoga ste vi duha;
56 Basa ma ara lao rakandoo risiꞌ kamboꞌ laen.
Jer sin èovjeèij nije došao da pogubi duše èovjeèije nego da saèuva. I otidoše u drugo selo.
57 Leleꞌ ara feꞌe lao-laoꞌ, hambu atahori sa olaꞌ no Yesus nae, “Amaꞌ! Amaꞌ neu sia bee o, au nau tungga ukundoo o Amaꞌ!”
A kad iðahu putem reèe mu neko: Gospode! ja idem za tobom kud god ti poðeš.
58 Te Yesus nataa nae, “Malole, boe! Te musunedꞌa taꞌo ia. Basa atahori ro banda ra esaꞌ no mamana luꞌu-leleon. Busa fui baliꞌ nisiꞌ ndolan. Mbuiꞌ bꞌaliꞌ nisiꞌ ndunan. Te Au, Atahori Matetuꞌ ia, nda maumeꞌ fo baliꞌ uu sa. Mamanaꞌ fo ndae langgaꞌ o, nese boe.”
I reèe mu Isus: lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda: a sin èovjeèij nema gdje zakloniti glave.
59 Lao esa, Yesus noꞌe atahori laen sa nae, “Uma tungga Au, fo dadꞌi atahori ngga.” Atahori naa nataa nae, “Neu! Te taꞌo ia, Lamatuaꞌ. Hela fo au baliꞌ mete-seꞌu ala ina-ama nggara dei. Mete ma ama ngga mate ena, dei fo au feꞌe tungga na.”
A drugome reèe: hajde za mnom. A on reèe: Gospode! dopusti mi da idem najprije da ukopam oca svojega.
60 Te Yesus nafadꞌe neu e nae, “Taꞌo ia! Hela fo atahori nda mana ramahere neu Lamatuaꞌ sa, ralalau sira atahori mates nara. Te hei mana mimihere neu Lamatuaꞌ, hei ue-tataos mara mii mifadꞌe soꞌal Lamatualain toꞌu parendaꞌ.”
A Isus reèe mu: ostavi neka mrtvi ukopavaju svoje mrtvace; a ti hajde te javljaj carstvo Božije.
61 Hambu atahori sa fai nae, “Malole boe, Lamatuaꞌ! Au ae tungga Lamatuaꞌ ukundoo. Te fee kakaꞌeꞌ fo uu idꞌu ala bobꞌonggi nggara, dei fo au baliꞌ uma tungga Lamatuaꞌ.”
A drugi reèe: Gospode! ja idem za tobom; ali dopusti mi najprije da idem da se oprostim s domašnjima svojijem.
62 Te Yesus nafadꞌe neu e nae, “Taꞌo ia! Mete ma atahori tatati rala osi nara, basa ma ara mbute-mue roꞌ a ue-tatao laen ra losa ara liliiꞌ sela, na, osi naa nda dadꞌi sa. Onaꞌ naa boe atahori mana naꞌetuꞌ nae tungga Au, te akaꞌ nasanedꞌa masodꞌa maꞌahulun. Atahori mataꞌ naa nda naꞌena ngguna dadꞌi atahori mana ue-tao sia Lamatualain parendan sa.
A Isus reèe mu: nijedan nije pripravan za carstvo Božije koji metne ruku svoju na plug pa se obzire natrag.
