< Lukas 6 >

1 Lao esa, nandaa no atahori Yahudi ra fai hahae tao ues na, Yesus no mana tungga nara lao' tungga atahori osin. Boe ma ana mana tungga nara oru are-gandum mbule', mana sia mata nara. Basa ma raisi de raa. 2 Sia naa, hambu atahori hira mia partei Farisi to'u rahere' hohoro-lalane adat Yahudi. Rita Yesus ana mana tungga nara tao ta'o naa, boe ma ara o'ola' E rae, “Ta'o bee de Ana mana tungga mara ralena-langga hai hohoro-lalane agama ma? Ara tao ues nandaa no fai hahae ao'! Mete se sini nae! Ara oru are-gandum. Afi' ta'o naa!’. 3 Te Yesus ola' nae, “Ona bee, ee? Hei nda misined'a ba'i Daud dud'uit na sa do? Ba'i Daud no ana mana tungga nara ambu nara korororo' huu ndoe rala seli ena. Boe ma ara risi' lala hule-o'e' rala reu, de ha'i roti fo malangga agama ra fee neu Lamatua' ena, de raa. Tao-tao te aka' malangga agama ra fo bole raa roti naa. Atahori laen hoko'. Ba'i Daud se raa, te nda hambu atahori fee sala' neu se sa. Hei ona' nda baca mita Lamatualain Susura Meumaren sa! 4 5 Pasa ndiki mara fo rena malolole! Au ia, Atahori Matetu' a. Au u'ena hak u'etu', atahori bisa tao saa, nandaa no fai hahae tao ues.” 6 Fai' sa, nandaa no fai hahae tao ues esa fai, Yesus neu nanori mia ume hule-o'e'. Sia naa, hambu tou' sa liman seri ma'amate'. 7 Sia naa o, hambu meser agama hira ro atahori mia partei agama Farisi mana sangga slak fo rae ra'atutuda' Yesus. De ara mamaku' a mete ma Ana nae tao nahai' atahori lima ma'amate seseri' a, nandaa no fai hahae tao ues. No ta'o naa, ara ratud'u salan sia naa neu' a ena. 8 Te Yesus nahine masud nara ena. Naa de Ana no'e atahori lima ma'amate seseri' a nae, “A'a, e! Uma mumburii' sia talad'a' ia, dei!” Boe ma ana neu nambarii' mema'. 9 Basa ma Yesus natane atahori naa ra nae, “Au utane sob'a nggi, dei. Tungga hita hohoro-lalane agaman, hita bisa tao saa nandaa no fai hahae tao ues? Hita tao malole' do, tao de'ulaka'? Ata fee masod'a' neu atahori, do tao nembelulutu masod'a nara?” 10 Boe ma Yesus mete rereo' se, de Ana ola' no atahori lima mana ma'amate seseri' a nae, “Loo limam!” Ana o loo, ma liman hai neu' ena boe. 11 Rita ta'o naa, ma Yesus musu nara ramanasa seli. De ara ator dala' rae, “Ata musi sangga dala' laen, fo ta'atutud'a' E!” 12 Nda do' sa fai, ma Yesus nisi' lete' sa de hule-o'e. Ana hule-o'e tetemba' sa temeao sia naa. 13 Mbila fefetu anan, ma Ana no'e nala ana mana tungga nara. Mia basa se, Ana tengga nala atahori sanahulu rua dad'i neu ded'enun. Atahori fo Ana tengga' ra, naeni: 14 Simon (fo Yesus no'e nae ‘Petrus’), Anderias (Simon od'in), Yakobis, Yohanis (Yakobis od'in), Filipus Bartolomeos, 15 Mateos, Tomas, Yakobis (Alpius anan), Simon (mana tungga partei poletik Selot), 16 Yudas (Yakobis anan), ma Yudas Iskariot (mana seo hendi Yesus). 17 Lele' onda mia lete' a, Yesus no ana mana tungga nara rambarii' mia rae tetu'. Sia naa o, atahori hetar ra'ab'ue. Ara, rema mia profinsi Yudea, mia kota Yerusalem, mia Tirus no Sid'on, kota karua' ia ra sia tasi suun. 18 Ara rema rae rena Yesus, ma hambu ruma rae ro'e E fo Ana na'ahahai' atahori mamahed'i ra. Boe ma Ana tao nahai' se. Ana o na'ahahai' atahori nitu tao' ra, ma use-oi nitu mia atahori naa ra. 19 Basa atahori rae nggama E, huu mete ma ara nggama dai E, na, hambu koasa kalua mia E fo tao nahai' se. 20 Basa ma Yesus heo' mbali ana ded'enu nara, de nanori nae, “Atahori mana tud'a-loloe' re! Hei onton, huu Lamatualain mesa' ne, hei Mane malolem. 21 Atahori mana ndoe' re! Hei onton, huu dei fo Lamatualain fee nggi mi'ibeta. Atahori mana nggae luu-mbinu no rala susa' re! Hei onton, huu, dei fo rala mara ramaho'o. 22 Atahori mana hambu doid'oso' huu tungga Au, Atahori Matetu' ia! Hei onton, huu dei fo Lamatua' bala-b'ae nggi sia sorga. Ona' mae atahori mburu-oe' ro nggi, do tao ma'afoo nara malole mara, ma tab'u-roroo nggi do, use-oi nggi ona' atahori de'ulaka' o, hei onton, huu dei fo Lamatua' nasaned'a nggi sia sorga. De mete ma atahori tao ra'asususa' nggi ta'o naa, o, tao rala mara ramaho'o a! No ma'ahee! Afi heran, te atahori mana tao ra'asususa' hei ale' ia, bei-ba'i nara mana tao doid'oso Lamatualain mana ola-ola ma'ahulu nara. De mete ma hei hambu sususa' mata' naa, tao rala mara mimiho'o, huu dei fo Lamatua' bala-b'ae nggii naen seli sia sorga. 23 24 Te atahori mamasu'i re! Hei soe, huu hei masod'a nemeho'ot ma, losa' ia ena. 25 Atahori ma'abeta' re! Hei soe, huu dei fo hei hambu fai ndoes manaseli' Atahori mana kid'o-ked'e leli' re! Hei soe, huu susa-sona' a nema tao nggi nggae luu-mbinu. 26 Atahori mana ma'ahe had'a-hormat re! Hei soe, huu ma'ahulun bei-ba'i mara, koa-bo'u mana ola-ola' ombo-koson ra! 27 Boe ma Yesus ola' nakandoo nae, “Pasa ndikim fo rena malolole! Musi sue musu mara, ma tao d'ala malole' neu atahori mana mburu-oe' ro nggo. 28 Hule-o'e mo'e Lamatualain tao d'ala malole' fee neu atahori mana sumba-ndon nggo. Ma mo'e Ana tao d'ala malole' fee neu atahori mana fua sala' mata-mata' neu nggo. 29 Mete ma atahori mbasa nasum seri, na, soro fo ana mbasa nasum seri fai. Mete ma hambu atahori rambas nala bad'u matob'im, na, fee bad'um neu e boe. 30 Mete ma hambu atahori ro'e sud'i' a sa ma esa, na, fee neu' ena. Boe ma mete ma ana ha'i nendi saa ma esa, na, hela neu fo ana hambu e leo. Afi' muu mo'e bali' e fai! 31 Musi tao atahori ra, ona' saa fo ho mae fee se tao neu nggo boe. 32 Ho hii' a mutud'u susue' neu atahori mara. Naa malole'. Te naa, lenan, sa? Huu atahori de'ulaka' ra o sue atahori nara boe! 33 Mete ma tao' a malole' neu aka' atahori mana tao malole' neu nggo, naa lenan saa? Huu atahori de'ulaka' ra o bala-b'ae malole' no malole' ta'o naa boe. 34 Mete ma ho fee pindan doi ma neu aka' atahori mana bisa fee bali', na, naa lenan sa? Huu atahori de'ulaka ra o fee pindan doi nara reu atahori fea' ra boe, sad'i mbila do fini esan, na, ara simbo bali' manadai'. 35 Te manaselin, ta'o ia: Sue musu mara! Ma tao d'ala malole' fee se. Saa fo ara parlu, na, fee pindan. Afi' d'u'a-d'u'a' mae, ara fee bali', do hoko'. No ta'o naa, dei fo Lamatualain bala-b'ae bali' nggo. Boe ma dad'i muu Lamatualain Mana Seli' anan. Huu masod'am ona' Amam mana hii' a tao malole' fee atahori de'ulaka' ra. Ana o tao malole' neu atahori mana nda rahine ro'e makasi sa. 36 Dad'i musi mutud'u susue' neu atahori, ona' Amam mana sia sorga natud'u susue' neu nggo. 37 Yesus nanori nakandoo nae, “Afi' nile leli atahori, fo atahori afi' nile leli nggo boe. Afi' fua sala' neu atahori, fo atahori afi' fua sala' neu nggo boe. Fee ambon neu atahori sala nara, naa fo ara o fee ambon neu sala mara boe. 38 Mete ma ho fee atahori saa fo ara parlu, na, dei fo ho o simbo boe. Huu dei fo Lamatua' mete-se'u nggo fo simbo nae' lena' fai. Naa ona' atahori ombo fufue naen seli nisi' balek u'uku' rala neu, de nggonggonggar e ma ndeni e, fo ombo nesofe selu' e losa mbori rae neu. Ho simbo' a nanaen ona' naa boe. Mete ma ho fee mbei' a, na ho simbo b'ali' mbei' a boe. Te mete ma ho fee nae' na, ho o simbo bali' nanaen seli boe.” 39 Yesus o nanori nendi' nekendandaa' boe. Ana dui nae, “Atahori poke' nda bisa natud'u dala' fee atahori poke' sa. Te hoko' naa ru'a se tud'a ndola' rala reu! 40 Ana sakola' nda mahine' lena' meser na sa! Te mete ma ana tungga malolole meser na nenorin, ana bisa dad'i ona' meser na boe. 41 Ho hii' a mete ma'abebesa atahori sala ana nara. Te sala monaem na, nda mae naa sala' sa. Naa ona' ho mita rae deke' sa sia atahori matan. Tao-tao te balok monae' sa natab'a' sia mata ma, te nda med'a sa! 42 Ta'o bee de mumburani ola' mae, “Toronoo'! Uma fo au nggue hendi rae deke' sia matam dei.” Tao-tao te nda mita saa-saa sa boe, huu hambu balok natab'a sia matam naa! Woe! Mema' ho, atahori mana dea-rala' teb'e! Ha'i hendi balok naa mia matam dei. Dei fo fe'e mita, fo tulun nggue hendi rae deke' sia nonoom matan.” 43 Yesus fee selu' nekendandaa' sa nae, “Hau huu malole', nda bisa nab'oa b'oa nda malole' sa. Boe ma hau huu nda malole' sa, nda bisa nab'oa b'oa malole' sa. 44 Atahori rahine rae hau huu' sa malole' do hoko', mia hau naa b'oa nara. Basa atahori bub'ulu' rae, atahori nda seu jambu b'oa', do anggor boa' mia hau huu manggou' sa. 45 Ona' naa boe atahori rala meumare', ana tao d'ala malole'. Te atahori rala manggenggeo', ana tao d'ala de'ulaka'. Huu atahori ded'ea-o'olan, natud'u eni dud'u'an.” 46 Basa ma Yesus tute o'olan fai nae, “Hei aka' mo'e Au mikindoo' a mae, ‘Malangga’. Te ta'o bee de hei nda nau tungga Au o'ola ngga sa? 47 Atahori mana rema rena Au, ma tao tungga o'ola Ngga, eni, ona' 48 atahori mana nae tao ume manggatee'. Ana ali malolole na'ahulu' fanderen ndolan sia rae isi' losa hambu fatu manggatee'. Basa de ana tao fanderen sia fatu naa ata, dei de fe'e naririi ume a. Mete ma oe mandali' a nandali nema o, ume naa nda nanggongga' sa, huu fanderen na manggatee'. 49 Te atahori mana rena no rala banggi-b'anggi' ma nda tungga Au o'ola ngga sa, eni ona' atahori mana naririi umen, te nae sad'i dad'i. Ana nda tao fanderen sa, te d'ama ume a sia' a rae isi' sia loe suun. De lele' oe mandali' a nandali nema ma, nandali nendi ume a!”

< Lukas 6 >