Lukas 5
1 Lao esa, Yesus nanori atahori ra sia dꞌano Galilea suun. Atahori hetar rema rae rena Lamatualain Hara-liin. Losa ara rakaseseti heo rala Yesus.
A jekhvar but džene gurinde pe uzalo Isus te šunen o lafi e Devlesoro, a ov terdino uzalo e Galilejakoro jezero.
2 Deka naa, hambu manatasi ra raisi puꞌa nara sia madꞌaꞌ ata. Boe ma Yesus nita ofa rouꞌ rua mananafuꞌ sia naa.
I dikhlja duj čamcija uzalo jezero savendar iklile o manuša kola dolena maćhen adalese so thovena ine pumare mreže.
3 Ofaꞌ naa ra Simon enan esa. Boe ma Yesus hene nisiꞌ Simon ofan, ma noꞌe e tola ofaꞌ nisiꞌ oe romaꞌ mbei. Basa ma Ana endoꞌ nanori atahori hetar naa ra.
I đerdinđa ano jekh čamco, kova inele e Simonesoro, i zamolinđa le te cidel pe hari e phuvjatar, i bešindoj ano čamco, sikavđa e narodo.
4 Ana nanori basa, ma olaꞌ neu Simon nae, “Simon! Misiꞌ mamana romaꞌ mbei fo nggari puꞌat sia naa. Te dei fo hei hambu uꞌu hetar.”
A kad završinđa o vaćeriba, phenđa e Simonese: “Dža e čamcoja ko hor hem frden tumare mreže te šaj dolen maćhen.”
5 Te Simon nataa nae, “Papa dei! Hai puꞌa tetembaꞌ sa teme-ao, te nda mala uꞌu boaꞌ esa sa boe! Te huu Papa maꞌo naa ena, de, au uꞌondaꞌ sobꞌa.”
A o Simon phenđa: “Gospodarona, sa i rat trudinđam amen i ništa na dolinđam, te tu pheneja, ka frdav o mreže.”
6 Boe ma ara raꞌondaꞌ puꞌat. Leleꞌ rae lea baliꞌ ata neu, puꞌat a sofeꞌ noꞌ a uꞌu, losa puꞌat a sii mbei ena.
I kad ćerde adava, dolinde sa edobor maćhen i lengere mreže lelje te pharavđon.
7 Boe ma Simon randu nonoon mana sia ofaꞌ laen fo rema tulun se. De ara ao uꞌu ofaꞌ rala reu, de ofa karuaꞌ naa ra sofeꞌ roꞌa uꞌu, de raeꞌ a molo.
I vastencar mothovde pumare amalenđe, kola inele ko aver čamco, te aven te pomožinen lenđe. I on ale hem pherde soduj čamcija edobor da lelje te pherđon pani.
8 Simon nonoo manatasi nara, Yakobis no Yohanis, naeni Sabadeus ana nara, ara o sia naa boe. Ara o titindindiꞌ a, huu rala uꞌu hetar seli. Leleꞌ Simon Petrus nita saa mana dadꞌiꞌ naa, ma ana sendeꞌ lululanggan sia Yesus matan nae, “Au ia, atahori mana tao sala-kiluꞌ naen seli ena. Dadꞌi malole lenaꞌ Lamatuaꞌ afiꞌ deka-deka mo au fai.” Te Yesus nataa nae, “Simon! Afiꞌ duꞌa nae-nae dalaꞌ naa, huu Au ae pake nggi. Hei ia, biasa sangga uꞌu. Te ia na Au unori nggi sangga atahori fo tungga Au.”
A kad dikhlja adava o Simon o Petar, pelo ko kočija anglo Isus vaćerindoj: “Dža mandar, Gospode, me injum grešno manuš!”
Adalese so i dar prelelja ole hem sarijen kola inele oleja zbog o baro doliba e maćhengoro.
Ađahar da i dar dolinđa e Jakove hem e Jovane, e Zevedejesere čhaven, kola inele e Simonesere amala. I o Isus phenđa e Simonese: “Ma dara! Od akana manušen ka dole.”
11 Basa ma ara lea tuteꞌ ofa nara madꞌaꞌ ata reu. Boe ma ara lao hela basa saa-saa nara, fo tungga Yesus.
I kad ikalde o čamcija upri phuv, ačhavde sa hem džele palo leste.
12 Sia kamboꞌ sa, Yesus nandaa no atahori sa hedꞌi kusta ndule ao na. Leleꞌ ana nita Yesus, boe ma neu sendeꞌ lululanggan ma beꞌutee sia matan losa rae a. Boe ma nae, “Amaꞌ, e! Tulun au dei! Au bubꞌuluꞌ, Amaꞌ bisa muꞌuhahaiꞌ hedꞌi ngga ia. Sadꞌi Amaꞌ nau. Naa fo atahori sudꞌi boe melumudꞌu au fai.”
I jekhvar o Isus inele ki nesavi diz, i nekotar anglo leste iklilo manuš pherdo gubaja. So dikhlja e Isuse, pelo anglo leste mujeja đi phuv hem molinđa le vaćerindoj: “Gospode, te mangeja, šaj te sasljare man!”
13 Boe ma Yesus loo liman de nggama e. Boe ma olaꞌ nae, “Au nau! Hai leon! Olaꞌ basa ma, hedꞌi kusta mopꞌo neuꞌ ena mia atahori naa aon.
I o Isus pružinđa plo vas, dolinđa le hem phenđa: “Mangava, ov sasljardo!” I otojekhvar i guba cidinđa pe olestar.
14 Boe ma Yesus olaꞌ fee nesenenedꞌaꞌ neu e nae, “Musunedꞌa malolole! Ho hai ena, te afiꞌ mufadꞌe esa boe! Ho musi tungga baꞌi Musa parendan dei. Dadꞌi muu sia malangga agama leo, fo ana paresaꞌ ao ma, naa fo ana nahine hedꞌis ma hai tebꞌe ena, do hokoꞌ. Basa na, ho musi mendi tutunu-hohotuꞌ moꞌe makasi, fo basa atahori bubꞌuluꞌ oi, ho hai tebꞌe ena.”
Tegani naredinđa lese: “Ma vaćer nikase akalestar, nego dža mothov tut e sveštenikose hem de žrtva zako to očistiba, sar so naredinđa o Mojsije, zako svedočanstvo olenđe.”
15 Mae Yesus ai o, nda doo sa ma dudꞌuit soꞌal koasa Na naa, nenedꞌui-bꞌenggaꞌ sia bee-bꞌee. Dadꞌi atahori ra akaꞌ nonggo-nonggo rema rae rena E nanori se. Boe ma Ana naꞌahahaiꞌ atahori hetar mia hedꞌis mataꞌ-mataꞌ
A o glaso e Isusestar šunđola ine sa po dur, i but džene čedena pe ine te šunen le hem te oven sasljarde oto pumare nambormipa.
16 Te Yesus o hii dinggoꞌ Aon mia atahori hetar, fo neu hule-oꞌe sia mamana rouꞌ.
A ov cidela pe ine ko čuče thana hem molini pe.
17 Lao esa, Yesus nanori atahori sia ume sa. Leleꞌ naa hambu atahori mia partei agama Farisi ro meser agama hira, rema rena E. Ara rema mia kambo-kamboꞌ sia propensi Galilea, propensi Yudea, ma kota Yerusalem. Lamatualain fee koasa neu Yesus fo naꞌahahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ ra.
I jekh dive o Isus sikavđa ano jekh čher, a o fariseja hem o učitelja e Zakonestar, kola ale oto sa e galilejakere hem judejakere gava hem oto Jerusalim, beštine adathe. A o zoralipe e Gospodesoro inele upro Isus te sasljari.
18 Leleꞌ naa, hambu atahori hira ndoro rendi atahori mamaluꞌu sa sia radꞌat sa ata. Ara sangga dalaꞌ fo ro atahori mamaluꞌuꞌ naa nisiꞌ Yesus fo naꞌahahaiꞌ e. Te ume naa sofeꞌ no atahori ena, de raꞌasusuuꞌ rala reu, te nda bisa sa. Naa de, ara rendi atahori mamaluꞌuꞌ a ume ata neu. Boe ma ara ofe randola ume a sinin, de raꞌondaꞌ atahori mamaluꞌuꞌ mana sia radꞌat ata naa. Ara raꞌondaꞌ e, nisiꞌ atahori hetar taladꞌan nara, nandaa no Yesus matan.
I nesave manuša ande upri nosiljka jekhe manuše kova našti ine te phirel ni te mrdini. Mangle te anen le andre hem te čhiven le anglo Isus.
I adalese so taro narodo našti ine te arakhen kotar te anen le andre, uklinde upro čher, ćerde rupa ko tavani hem adathar mukle le sa e nosiljkaja ko maškar anglo Isus.
20 Yesus nita ma nahine nae, ara ramahere Eni bisa naꞌahahaiꞌ sira nonoon. Boe ma Ana olaꞌ neu atahori mamaluꞌuꞌ naa nae, “Ana, ngge! Au fee ambon neu sala mara ena.”
I kad o Isus dikhlja lengiri vera, phenđa: “Manušeja, oprostimei će te grehija!”
21 Rena Yesus olaꞌ naꞌo naa, boe ma atahori Farisi ro meser agama ra mulai ratatane rae, “Heꞌe! Akaꞌ Lamatualain mesaꞌ ne naꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilu nara. Te eni ia, seka, de tao aon onaꞌ Lamatualain! Ia, neꞌemutis!”
I o fariseja hem o učitelja e Zakonestar pučle pe ana pumende: “Kovai akava so hulini? Ko šaj te oprostini o grehija sem o jekh Devel?”
22 Te Yesus bubꞌuluꞌ rala nara. De Ana olaꞌ nae, “Taꞌo bee de hei duꞌa mae Au ia, olaꞌ neꞌemutis?
A o Isus džanđa lengere mislija, i phenđa lenđe: “Sose ađahar mislinena?
23 Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Au uꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilu nara. Mete ma Au ufadꞌeꞌ a atahori mamaluꞌuꞌ ia ae, ‘Au fee ambon neu sala mara ena’, hei nda mita Au koasa ngga saa sia raefafoꞌ ia sa. Te mete ma Au ae, ‘Fela leo! Haꞌi mala radꞌat ma fo baliꞌ.’ Mete ma ana fela neuꞌ ena, hei feꞌe mita koasa Ngga. Naa de, Au ae uꞌuhahaiꞌ atahori mamaluꞌuꞌ ia, naa fo hei o bubꞌuluꞌ, Au uꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilun.” Boe ma Ana heoꞌ mbali atahori mamaluꞌuꞌ a, de olaꞌ nae, “Mumburiꞌ leo! Haꞌi mala radꞌat ma, fo lao baliꞌ ume muu!”
Soi po lokhe te phenel pe: ‘Oprostimei će te grehija’ ili te phenel pe: ‘Ušti hem phir’?
Ka dokažinav tumenđe da man, e Čhave e manušesere, isi pravo ki phuv te oprostinav o grehija.” Tegani phenđa e manušese kova našti ine te phirel: “Tuće vaćerava! Ušti, le ti nosiljka hem dža čhere!”
25 Aiboiꞌ ma, atahori naa fela nambariiꞌ sia atahori hetar mata nara, de haꞌi nala radꞌat na. Boe ma ana lao baliꞌ no koa-kio Lamatualain.
I o manuš odmah uštino anglo lende, lelja i nosiljka hem dželo čhere slavindoj e Devle.
26 Rita taꞌo naa ma basa atahori mbo-mboꞌ a. Boe ma ara soꞌu rananaru Lamatualain naran rae, “Lamatualain manaseliꞌ, o! Faiꞌ ia, hita tita dꞌala manaseliꞌ no mata ao tara ena!”
I sare začudinde pe, hvalinde e Devle, pherdile dar hem vaćerde: “Avdive dikhljam bare čudesija!”
27 Nda doo sa ma, Yesus dea nema mia ume naa, ma nita atahori mana edꞌa bea sa endoꞌ sia mamana edꞌa bea na. Atahori naa naran Lewi. Boe ma Yesus noꞌe nae, “Uma tungga Au!”
I palo adava, o Isus iklilo adathar hem dikhlja e cariniko palo anav Levije sar bešela ko than kotar čedela pe o porez, i phenđa lese: “Phir pala mande!”
28 Lewi rena nala, ma ana fela neuꞌ ena, lao hela basa-bꞌasaꞌ e sia naa, de neu tungga Yesus.
I ov uštino, ačhavđa sa hem dželo palo leste.
29 Basa ma, Lewi tao fefetas fo noꞌe Yesus neu sia umen. Ana o noꞌe nonoo mana edꞌa bea nara, ro fuiꞌ ra, fo rema ra fefetas.
I o Levije spreminđa lese baro hajba pese ano čher, hem adari inele but carinici hem avera kola beštine olencar uzalo astali.
30 Te hambu atahori partei agama Farisi hira, ro meser agama ra, oꞌolaꞌ Yesus ana dedꞌenu nara rae, “Taꞌo bee de hei endoꞌ mia mo atahori nda papakeꞌ ra sa, onaꞌ mana edꞌa bea ro atahori nda malololeꞌ naa ra sa? Atahori maloleꞌ afiꞌ miꞌibꞌue mo atahori mataꞌ naa ra!”
Tegani o fariseja hem lengere učitelja e Zakonestar lelje te buninen pe vaćerindoj e Isusesere učenikonenđe: “Sose tumen hana hem pijena e carinikonencar hem avere grešnikonencar?”
31 Te Yesus nafadꞌe se nae, “Atahori mamahedꞌiꞌ memaꞌ parlu doter. Te atahori nda mamahedꞌiꞌ ra sa, nda parlu sa.
I o Isus phenđa lenđe: “E sastenđe na valjani doktori, nego e nambormenđe.
32 Au uma fo mete-seꞌu atahori nda maloleꞌ ra sa. Te nda uma fo mete-seꞌu atahori mana duꞌa rae sira aon ndoo-tetuꞌ ena.”
Me na aljum te vičinav ko pokajiba e pravednikonen, nego e grešnikonen.”
33 Basa ma, atahori mia partei agama Farisi ro meser agama ra oꞌolaꞌ mbali Yesus rae, “Taꞌo ia, Amaꞌ! Yohanis Mana Saraniꞌ a ana mana tungga nara puasa ma hule-oꞌe rakandooꞌ a. Atahori Farisi ra ana mana tungga nara o tao onaꞌ naa boe. Te taꞌo bee de Amaꞌ ana mana tungga mara akaꞌ raa rinu rakandooꞌ a? Ara nda puasa rita sa, do?
A on phende lese: “E Jovanesere e Krstiteljesere učenici but postinena hem molinena, ađahar hem e farisejengere učenici, a te učenici hana hem pijena.”
34 Te Yesus olaꞌ no se nendiꞌ nekendandaaꞌ nae, “Memaꞌ hei bubꞌuluꞌ ena, mete ma hambu feta kakabꞌiꞌ, mana neu fefetas ra nda puasa sa, te raa-rinu raꞌabeta. Mete ma touꞌ mana masao feuꞌ a feꞌe sia naa, na tantu basa se raa-rinu raꞌabꞌue.
A o Isus phenđa lenđe: “Sar šaj te terinen e mladoženjasere amalen te postinen kadi olencar o mladoženja?
35 Te dei fo lao esa, mete ma atahori feaꞌ toꞌu rendi tou mana sao feuꞌ a, na nonoo nara susa, fo ara feꞌe puasa ena.”
Ali ka aven o dive kad o manuša ka len lendar e mladoženja. Tegani, ko adala dive, ka postinen.”
36 Basa ma, Yesus nafadꞌe nekendandaaꞌ esa fai nae, “Nda hambu atahori haꞌi teme feuꞌ eꞌetuꞌ esa, fo tanda neu badꞌu mbara manasikaꞌ sa. Te mete ma safe badꞌu a, na teme feuꞌ naa kukundu ma badꞌu a boe sika.
I vaćerđa lenđe akaja uporedba: “Niko na sivela o kotor e neve fostanestar ko purano fostani sar te pherel i rupa; adalese so hem o nevo ka pharavđol, a ko purano naka avel o kotor e nevestar.
37 Onaꞌ naa boe atahori nda oni tua feuꞌ nisiꞌ sambat mana mbokoꞌ sa. Te mete ma sambat fanggi e, na tuaꞌ nandali hendi e. Dadꞌi tua feuꞌ musi oni neu sambat feuꞌ boe. [No taꞌo naa, Yesus nanori se nae, Eni nenori feun, afiꞌ neꞌebꞌue no atahori Farisi ra nenori mbaran.]
I niko na čhorela i nevi mol ano purane morćha. Te ćerđa pe ađahar, kad i nevi mol ka zreloni, ka pharaj o morćha hem ka čhorđol, a o morćha ka oven uništime.
Nego, i nevi mol valjani te čhorel pe ano neve morćha.
39 Atahori mana ninu nita oe anggor mbaraaꞌ ena, nda hii ninu anggor feuꞌ sa. Huu nahine nae, “Anggor mana nenembedꞌa mbaraaꞌ naa, maladꞌan seli!”
I nijekh, kova pilja i purani, na mangela i nevi, adalese so vaćeri: ‘dovoljnoi i purani’.”
