Lukas 22
1 Leleꞌ naa, sangga deka no atahori Yahudi ra fai malolen, naeni fefeta Roti nda mana tao bibꞌit sa. Sia fai maloleꞌ naa, ara o mbau-hala bibꞌi lombo fo feta fai Paska. Ara tao taꞌo naa huu rasanedꞌa fai maꞌahulun, leleꞌ bei-baꞌi nara lao hela Masir.
Paše sasa e Barе đivesa e bikvasacose mangrenđe savo akhardol Pasha.
2 Leleꞌ naa, malangga agama Yahudi ra malangga nara, ro meser agama ra sangga dalaꞌ fo rae tao risa Yesus. Te ramatau duꞌa atahori hetar ramue-raanggi, huu ara hiiꞌ a rena E.
E šorutne sveštenikura thaj e učitelja tare Mojsijaso zakon rodije sar te mudaren e Isuse, al darajle e manuša te na bunin pe.
3 Mia Yesus ana dedꞌenun kasanahulu ruaꞌ ra, esa naran Yudas Iskariot. Leleꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara sangga dalaꞌ rae tao risa Yesus, nitu ra malanggan masoꞌ nisiꞌ Yudas ralan.
Tegani o Satana dija ano Juda Iskariotsko, savo sasa jekh tare dešuduj apostolura.
4 Basa ma, ana neu sangga malangga agama ra malangga nara ma malangga mana nanea Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Ana nae maꞌiraꞌ fo seo hendi Yesus neu se.
Vov đelo thaj vaćarda e šorutne sveštenikurencar thaj e hramese zapovednikurencar sar ka izdajil e Isuse.
5 Leleꞌ malangga ra rena Yudas olaꞌ taꞌo naa, ma, ara ramahoꞌo rala seli. Ara helu rae, “Neu! Mete ma mae seo Yesus neu hai, tantu hai bꞌae.”
Von radujisajle thaj vaćarde e Judase kaj ka poćinen lese gova.
6 Yudas o naꞌaheiꞌ boe. Boe ma ana sangga kakaꞌeꞌ fo seo nee-nee hendi Yesus neu se, naa fo atahori hetar afiꞌ rahine.
O Juda pristanisada thaj rodija šukar vreme te predol e Isuse dok ni sesa gothe but manuša.
7 Atahori Yahudi ra fai malolen losa, de ara rae mbau bibꞌi lombo anaꞌ fo tao fefeta Paska.
Kana avilo o angluno đive e bikvasacose mangrengo, ke savo trubuja te čhinol pe o pashalno bakroro,
8 Basa ma, Yesus denu Petrus no Yohanis nae, “Ruꞌa nggi miꞌihuluꞌ, fo sadꞌia hela nanaat fee nggita fo taa fefeta Paska taꞌabꞌue.”
o Isus vaćarda e Petrese thaj e Jovanese: “Džan thaj ćeren amenđe pashalno xape te šaj te xa.”
9 Boe ma ruꞌa se ratane rae, “Amaꞌ! Hai musi mii sadꞌia mei sia bee?”
Von pučlje le: “Kaj manđe te ćera la?”
10 Ana nataa nae, “Mete ma hei kota Yerusalem rala mii, dei fo hei mindaa mo touꞌ esa nasaa nggusi oe. Ama tungga e losa ume.
O Isus vaćarda: “Kana ka den ano foro, ka aračhen manuše savo inđarol paj ano khoro. Džan pale leste ano čher ane savo ka džal,
11 Mifadꞌe tenu umeꞌ a sia naa mae, ‘Hai Ama Meser ma noꞌe kama fo nae tao fefeta Paska no ana dedꞌenu nara sia rala. Sia, do?’
thaj pučen gole čherutne: ‘O učitelji pučol ane savi soba šaj xal i Pasha pe sikadencar?’
12 Dei fo tenu umeꞌ a dudꞌu fee nggi kama loaꞌ esa sia tadꞌaꞌ ataꞌ. Ana sadꞌia nala kama naa ena. Helaꞌ a ruꞌa nggi mii fo sadꞌia nanaat neu naa.”
Vov ka sikavol tumenđe bari upruni soba savi si postavimi. Gothe sa pripremin.”
13 Basa de ruꞌa se reu. Boe ma rita basa saa fo Yesus nafadꞌe memaꞌ neu se ena. De ruꞌa se sadꞌia nanaat Paska mia naa.
Thaj o Jovane thaj o Petar đele ano foro i arakhlje sa sar so vaćarda lenđe o Isus thaj gothe sa pripremisade o pashalno xape.
14 Leleꞌ basaꞌ e nenesadꞌiaꞌ ena ma, Yesus se losa. Ana endoꞌ sia mei a, ma dedꞌenu nara o endoꞌ boe, de raa fefetas.
Kana avilo o sato, bešlo o Isus ko astali pe dešuduje apostolurencar.
15 Boe ma Yesus nafadꞌe se nae, “Au aeꞌ a doo bee fo endoꞌ ua fefeta Paska ia o nggi, naꞌahulu mia Au dꞌoidoso ngga.
Thaj o Isus phenda lenđe: “But mangljem te xav kaja Pasha tumencar angleder so ka avav mudardo.
16 Misinedꞌa ia malolole. Huu basa ia, na, Au nda endoꞌ ua seluꞌ nanaat fefeta Paska o nggi sa ena. Dei fo atahori rahine relo-relo rae, Amaꞌ toꞌu parendaꞌ, dei fo Au feꞌe ua seluꞌ fefetas fai.”
Golese vaćarav tumenđe kaj od akana ni ka xav i Pasha dok ni pherdol ano Carstvo e Devleso.”
17 Basa ma Ana botiꞌ nggalas neneꞌisi oe anggor sia rala. Boe ma Ana noꞌe makasi neu Lamatualain, ma loo nggalas neu se. Ana olaꞌ nae, “Simbo nggalas ia, fo esa-esaꞌ minu.
Pale gova lija o tahtaj e moljasa, dija hvala e Devlese thaj vaćarda: “Len kaja mol thaj ulaven la maškare tumende.
18 Misinedꞌa, e! Eniꞌ mia tetembaꞌ ia, Au nda inu oe anggor sa ena. Dei fo atahori rahine relo-relo rae, Amaꞌ toꞌu parendaꞌ, dei fo Au feꞌe inu seluꞌ na.”
Vaćarav tumenđe, od akana ni ka pijav mol sa dok ni avol o Carstvo e Devleso.”
19 Boe ma Ana toꞌu nala roti bꞌueꞌ sa, ma noꞌe makasi neu Lamatualain. Basa ma, Ana bibꞌibꞌi roti a, de loo neu se. Ana oi, “Roti ia, Au ao sisi ngga fo Au fee neu basa nggi. Mete ma mia roti ia, na, hei musi misinedꞌa Au.”
Pale gova lija o mangro, dija hvala e Devlese, phaglja le thaj ulada le e sikadenđe vaćarindoj: “Kava si mingro telo savo dol pe tumenđe. Kava ćeren te den tumen gođi mandar.”
20 Leleꞌ ara raa basa, ma Ana haꞌi nala nggalas neneisiꞌ no oe anggor. Ma Ana olaꞌ nae, “Anggor ia, Au raa ngga, mana nenemboꞌaꞌ fo fee nggi masoi-masodꞌaꞌ. Lamatualain pake raaꞌ ia fo tao hehelu-fufuli feuꞌ no nggi.
A palo xape lija o tahtaj e moljasa thaj vaćarda: “Kava tahtaj si nevo savez ane mingro rat savo čhordol tumenđe.
21 Te besa-bꞌesa, hambu atahori sa oras ia endoꞌ naa naꞌabꞌue sia mei ia, dei fo ana seo hendi Au.
A ak, mingro izdajniko bešol mancar kate ko astali.
22 Memaꞌ Au, Atahori Matetuꞌ a, musi mate tungga Lamatualain hihii-nanaun. Te atahori mana seo hendi Au a, besa-bꞌesa! Huu dei fo ana lemba-dꞌoi sosoen!”
Thaj me, o Čhavo e manušeso, mora te merav sar so si phendo, al pharo e manušese savo ka izdol man!”
23 Yesus ana dedꞌenu nara rena rala ma esa natane esa rae, “Te seka mana nae tao deꞌulakaꞌ neu E taꞌo naa e?”
Thaj e sikade lije maškar peste te pučen pe ko lendar bi ćerola gova.
24 Boe ma Yesus ana dedꞌenu nara mulai rareresi rae, seka mia sira e monaeꞌ lenaꞌ.
E sikade lije te ćeren čingara maškare peste ko lendar si embaro.
25 Te Yesus ai se nae, “Sia nusa-nusaꞌ nda mana rahine Lamatuaꞌ sa, maneꞌ ra tuni-ndeni rauinggu nara ma parenda se raꞌalelenaꞌ. Tao-tao te ara nau fo rauinggu nara roꞌe se rae, “Amaꞌ mana tulun rauinggu.’
O Isus vaćarda lenđe: “E carura tare kava sveto vladin pe pe manuša thaj isi len vlast pe lende. Von korkore pese vaćaren kaj si ‘manuša save but den šukaripe’.
26 Te ama afiꞌ taꞌo naa. Seka nau dadꞌi atahori monaeꞌ, masodꞌan musi tebꞌe-tebꞌeꞌ dadꞌi onaꞌ atahori anak e, fo tulu-fali basa atahori. Ma seka nau dadꞌi malangga musi tulu-fali onaꞌ atahori dedꞌenuꞌ ra.
Al tumen ma ćeren gijate! Nego ko si tumendar embaro te avol emcikno, thaj ko vladil nek avol kova savo kandol.
27 Ama duꞌa sobꞌa, atahori monaen a, seka? Atahori mana endoꞌ sia mei a, do, mana lolelau mei a? Neꞌo ko atahori mana endoꞌ a, eni atahori monaen, to? Te, Au ia nda tao ao ngga taꞌo naa sa. Au uma fo tulu-fali nggi.
Golese kaj ko si embaro? Kova savo bešol ko astali il savo kandol? Naj li kova savo bešol ko astali? Al me sem maškar tumende kova so kandol.
28 Hei ia ra miꞌibꞌue mo Au mikindooꞌ a leleꞌ Au hambu doidꞌoso.
Tumen sen gola save ačhile mancar ane mingre iskušenjura.
29 Au Ama ngga soꞌu nala Au fo toꞌu parendaꞌ sia Nusaꞌ namon. Dadꞌi ia na Au soꞌu nggi boe,
Me ačhavav tumenđe o carstvo sar so mingro Dad ačhada manđe
30 Naa fo hei o endoꞌ mia mei esa mo Au sia sorga. Au o fee nggi koasa fo ama toꞌu parendaꞌ sia leo ka sanahulu ruaꞌ mana sia Israꞌel ra boe.”
te xan thaj te pijen ke mingro astali ane mingro carstvo thaj te bešen ko tron thaj te sudin dešuduj plemenuren e Izraelese.”
31 Basa ma Yesus nafadꞌe Petrus nae, “Petrus, Petrus. Nitu ra malanggan nae tao saranggaa basa hei mo Au, onaꞌ atahori tai isiꞌ fo here hendi are taaꞌ mia isiꞌ
O Isus vaćarda: “Simone! Simone! Ak, o Satana manđol te sejil tumen sar so sejil pe o điv.
32 Te Au hule-oꞌe fee nggo, Petrus, fo mumuhere mukundoo neu Au. Dei fo mete ma ho baliꞌ uma misiꞌ Au, na, musi tao manggate toronoo mara rala nara.”
Al me molisaljem tuće ćiro pačajipe ma te ačhol. A kana ka iri tut ke mande, te zurave ćire phralen!”
33 Boe ma Petrus nataa nae, “Hokoꞌ, Amaꞌ! Au nda lao hela Amaꞌ mbei sa boe. Au sadꞌia masoꞌ bui rala uu o Amaꞌ. Mae mate uꞌubꞌue o Amaꞌ o, malole boe.”
O Petar phenda lese: “Gospode! Spremno sem ano phanglipe thaj ano meripe tusa te džav!”
34 Te Yesus nataa nae, “Petrus! Rena malolole. Tetembaꞌ ia, manu ra nda feꞌe koꞌokee sa, te ho mufunii Au lao telu ena mae, ho nda muhine Au sa.”
Al o Isus vaćarda lese: “Vaćarav tuće, Petre! Ađive ni ka đilabol o bašno dok tu trin droma ni vaćare kaj ni pindžare man.”
35 Basa ma, Yesus olaꞌ no se nae, “Faiꞌ naa, leleꞌ Au denu nggi mii mifadꞌe Hara-lii Malole ngga sia bee-bꞌee, Au ufadꞌe Ae ama afiꞌ mendi dꞌoiꞌ, kapiꞌ, boe ma lao-peiꞌ. Leleꞌ naa, hei toꞌa saa? Boe ma ara rataa randaa rae, “Faiꞌ naa, hai nda toꞌa saa sa boe!”
Tegani vaćarda lenđe: “Kana bičhaldem tumen bize kese parencar thaj bize traste thaj bizo pođipe, so naj sasa tumen?” Von phende: “Khanči.”
36 Basa de Ana ola seluꞌ, nae “Te ia na laen ena. Mete ma hei hambu dꞌoiꞌ, na, mendi. Mete ma tas sia, na, mendi boe. Mete ma fela tafaꞌ nese, na, mi seo badꞌu mara esa, fo hasa.
O Isus vaćarda lenđe: “Al akana kas isi kesa nek lol la! Gijate i piri trasta! A kas naj mačo nek biknol piro fostano thaj nek ćinol pese.
37 Huu atahori Yahudi ra rae Au ia atahori deꞌulakaꞌ. De mbeifen te ara rema toꞌu Au ena. Te naa nandaa no baꞌi Yesaya suraꞌ memaꞌ ena, nae: ‘Ara cap E atahori deꞌulaka!’”
Golese vaćarav tumenđe kaj trubul te pherdol kova so si pisimo mandar ano Sveto lil: ‘Dikhlje le sar jekhe tare kola save phađen o zakon.’ Golese ka avol čače sa so sasa pisimo mandar.”
38 Ara rafadꞌe rae, “Amaꞌ! Hai mendi felas rua.” Boe ma Yesus nataa nae, “Dꞌai ena, Sudi boe olaꞌ naa leo!”
Al e sikade phende: “Gospode! Ak, isi amen duj mačura.” O Isus vaćarda lenđe: “Dosta si!”
39 Ara raa basa fefeta Paska ma, Yesus no ana dedꞌenu nara lao lete Saitun reu, onaꞌ fai mana laoꞌ ra boe.
Iklindoj gothar, pale piro adeti, đelo o Isus ko Maslinsko brego. Lese sikade đele pale leste.
40 Losa naa ma, Ana nafadꞌe se nae, “Hei musi hule-oꞌe naa fo afiꞌ hambu sosobꞌa-dꞌodꞌouꞌ.”
Kana resle, o Isus vaćarda lenđe: “Molin tumen te ma peren ano iskušenje!”
41 Basa de Ana dꞌinggoꞌ hela se mbei. Ana laoꞌ naꞌadꞌooꞌ mbei, ma sendeꞌ lululanggan de hule-oꞌe nae,
Pale gova crdija pe lendar gaći kobor šaj te čhudol pe bar thaj pelo ke pe koča thaj molisajlo e Devlese:
42 “Amaꞌ! Mete ma Amaꞌ nau, na, muꞌudꞌodꞌooꞌ hendi doidꞌosoꞌ ia mia Au. Te afiꞌ tungga Au hihii-nanau ngga; tunggaꞌ a Amaꞌ hihii-nanaun.”
“Dade! Te mangljan le mandar te ma pijav tare kava tahtaj tari patnja. Al nek avol sar tu so manđe, a na sar so me mangav.”
43 [Basa ma Lamatuaꞌ aten esa mia sorga nema tao manggatee ralan.
Tegani sikadilo lese o meleko taro nebo thaj zurada le.
44 Huu Ana doidꞌoso nitaꞌ mamaten, losa mbusan titi onaꞌ raaꞌ a tititin boe]
A kana dolda le bari muka, but pozurale molisajlo, a leso znoj sasa sar kaplje taro rat save perena ki phuv.
45 Hule-oꞌe basa ma Ana neu nandaa no ana dedꞌenu nara. Te mana sungguꞌ ra, huu ara bꞌengge ma rala nara susa.
Pali molitva uštilo thaj avilo ke pe sikade thaj arakhlja len sar soven taro pharipe kobor sasa lenđe.
46 Boe ma Yesus ai se nae, “Naa! Taꞌo bee de hei sungguꞌ?! Malole lenaꞌ hei hule-oꞌe fo itaꞌ sosobꞌaꞌ nema o, hei nda tudꞌa sa.”
O Isus pučlja len: “Sose soven? Ušten, molin tumen e Devlese te ma peren ano iskušenje!”
47 Yesus feꞌe olaꞌ taꞌo naa, ma Yudas (fo esa mia ana dedꞌenun ka sanahulu ruaꞌ ra), nema no atahori hetar. Ana nema dꞌeka-dꞌeka Yesus fo nae holu ma idꞌu E.
Dok o Isus vaćarda, e manuša thaj o Juda, jekh tare dešuduj sikade, avena premal leste. O Juda avilo pašo Isus thaj čumidija le.
48 Te Yesus ai e nae, “Wii, Yudas! Mae seo Atahori Matetuꞌ a noꞌ a iꞌidꞌuꞌ, do?
O Isus vaćarda lese: “Judo! Čumidimasa li izdaji man, e Čhave e manušese?”
49 Leleꞌ Yesus ana dedꞌenu laen nara rahine Yudas dudꞌuꞌa deꞌulakan onaꞌ naa, ma ratane Yesus rae, “Amaꞌ! Hai labꞌan se leo, do? Huu hai mendi felas.”
Kana e sikade dikhlje so ćerdol, vaćarde: “Gospode! Te mara amen e mačurencar?”
50 Boe ma esa mia sira e lesu felan, de soe etu atahori naa ra esa ndiki onan. Atahori naa, malangga agama Yahudi ra malangga monaen atahori dedꞌenun.
Thaj jekh lendar čalada e kandino e bare sveštenikoso thaj čhinda leso desno kan.
51 Te Yesus nataa nae, “Miloeꞌ leo! Afiꞌ labꞌan se!” Boe ma Ana nggama atahori naa ndikin, de tao nahaiꞌ e.
Al o Isus vaćarda: “Mučhen len! Dosta!” A dolda leso kan thaj sastarda le.
52 Atahori mana rema humu Yesus, naeni: malangga agama Yahudi ra malangga nara, lasi-lasi adat ro mana manea Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, ma atahori laen ra fai. Yesus natane se nae, “Taꞌo bee? Hei duꞌa mae Au ia, atahori deꞌulakaꞌ, losa hei ima humu Au mendiꞌ fela tafaꞌ ma hau eꞌetuꞌ, do?
Tegani o Isus vaćarda e manušenđe so avile pale leste, e šorutne sveštenikurenđe, e zapovednikurenđe e hramese thaj e phurederenđe: “Aviljen pale mande sar po razbojniko čhurencar thaj kaštencar te dolen man!
53 Tungga fai Au unori nggi sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, te nda hambu atahori esa o nema humu Au sa boe. Te hela neu! Ia, hei fai ma. Huu oras ia nitu ra malanggan koasan ia!”
Sose ni dolden man dok sema ano Hram? Svako đive sema tumencar odori. Al akana si tumaro sato, kana i sila e kalimasi vladil.”
54 Basa ma ara humu rala Yesus, de lea ro E nisiꞌ malangga agama Yahudi ra malangga monaen umen. Petrus o keke tungga-tungga deaꞌ
Kana dolde e Isuse, inđarde le ke bare sveštenikoso čher. O Petar odural đelo pale lende.
55 Sia ume sodꞌan atahori tao ai monaeꞌ. Petrus o neu endoꞌ dara ai sia naa boe.
E stražara phabarde jag ani avlin thaj bešle savore katane. Thaj o Petar bešlo lencar.
56 Ate inaꞌ esa nita Petrus endoꞌ deka ai a. Ana mete namemeu Petrus matan, basa ma nafadꞌe atahori laen mana sia naa ra nae, “Hee! Atahori ia o tungga-tunggaꞌ Yesus boe!”
Dikhlja le jekh sluškinja sar bešol paši jag thaj dikhlja premal leste thaj vaćarda: “Kava sasa lesa!”
57 Te Petrus nafanii nae, “Hokoꞌ! Au nda uhine atahori naa sa. Ho muhine saa?”
Al o Petar xoxada vaćarindoj: “Džuvlije! Me ni pindžarav le!”
58 Nda dooꞌ sa ma atahori esa puik nita Petrus, ma ola nae, “Memaꞌ, ho ia, Yesus atahorin esa, to?” Te Petrus nareresi nae, “Hokoꞌ! Ho tao leli!”
Nekobor pale gova pindžarda le aver thaj vaćarda: “Tu san jekh lendar!” Al o Petar phenda: “Manušeja, naj sem!”
59 Mbei ma onaꞌ jam esa fai ma, atahori laen esa olaꞌ nae, “Woi! Au bubꞌuluꞌ, atahori ia, Yesus ana dedꞌenun esa, huu eni atahori Galilea.”
Thaj kana nakhlo paše jekh sato, nesavo manuš uporno vaćarda taro Petar: “Čače thaj kava manuš sasa lesa golese kaj si Galilejco!”
60 Te Petrus nafanii nahereꞌ nae, “Ho peko-lelekoꞌ!” Petrus olaꞌ taꞌo naa ma, manu ra o koꞌokee boe.
Al o Petar vaćarda: “Manušeja! Ni džanav so tu phene!” Thaj sigate dok vov vaćarda, o bašno đilabija.
61 Ma Yesus heoꞌ dꞌean, de mete e. Boe ma Petrus nasanedꞌa Yesus oꞌolan faꞌ ra na nae, “Tetembaꞌ ia, manu ra nda feꞌe koꞌokee sa, te ho mufunii Au lao telu ena.”
Tegani irisajlo o Gospod thaj dikhlja e Petre, a o Petar dija pe gođi so vaćarda lese o Gospod: “Ađive, angleder so o bašno ka đilabol, trin droma ka vaćare kaj ni pindžare man.”
62 Petrus nasanedꞌa nala taꞌo naa ma, ana lao dea neu mia mamanaꞌ naa, ma nggae mesuꞌudꞌu.
O Petar iklilo avral thaj zurale ruja.
63 Basa naa ma, atahori mana ranea Yesus mulai raꞌaꞌeꞌeiꞌ ma momoko raꞌamiminaꞌ E.
A e čuvara lije te maren e Isuse thaj te maren lesa muj.
64 Boe ma ara babꞌata matan rendiꞌ temeꞌ, ma ratane rae, “Woi! Mete ma ho Lamatuaꞌ mana ola-olan, na, Mufadꞌe sobꞌa! Seka mana tutu Nggo?”
Učharde lese jakha thaj pučlje le: “Prorokuji, ko čalada tut?”
65 Basa ma ara ole-rarai E.
Thaj but avera bilačhe lafura vaćarde lestar.
66 Feꞌe fefetu anaꞌ, te malangga agama Yahudi ra malangga nara, meser agama, ro lasi-lasi adꞌat ra raꞌabꞌue fo rae paresaꞌ Yesus dedꞌean. Ara denu atahori lea ro Yesus nisiꞌ mamana nggero-furi dedꞌeat agama.
Kana sasa sabalin, ćidije pe e manušenđe phuredera, e šorutne sveštenikura thaj e učitelja tare Mojsijaso zakon. Ande e Isuse anglo Baro sudo
67 Leleꞌ Ana rala neu, ma ratane mbali E rae, “Mufadꞌe sobꞌa dei! Memaꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ Ho ia Kristus, do?” Te Ana nataa nae, “Mae Au utaa tebꞌe o, hei nda mimihere sa.
vaćarindoj: “Tu li san o Hrist? Vaćar amenđe gova!” O Isus phenda lenđe: “Te vaćardem tumenđe, ni ka pačan man.
68 Ma mete ma Au utane baliꞌ nggi dalaꞌ esa, tantu hei o nda mitaa sa boe.
Te pučljem tumen khanči, ni ka phenen manđe.
69 Nda dooꞌ sa te, Lamatualain nae pake koasa manaselin fo soꞌu Au, Atahori Matetuꞌ ia, ataꞌ u. Basa naa, Au endoꞌ sia bobꞌoa onan, fo parenda uꞌubꞌue o E.”
Al od akana me, o Čhavo e manušeso, ka bešav ki desno rig ko počasno than e Zurale Devlese.”
70 Rena taꞌo naa ma, basa se ratane rae, “Mete ma taꞌo naa, na, ho duꞌa mae, ho ia, Lamatualain Anan, do?” Ma Yesus nataa nae, “Memaꞌ, hei oꞌolam naa, tebꞌe.”
Pe gova savore pučlje: “Tu li san, čače, o Čhavo e Devleso?” Vov phenda: “Tumen korkore vaćarden kaj sem.”
71 Boe ma atahori mana nggero-furi dedꞌeat naa ra olaꞌ randa rae, “Basa nggita rena ena, to? Ana soꞌu aon dadꞌi Lamatualain Anan. Ia, neꞌemutis! Tungga hita agaman hohoro-lalanen, mete ma hambu atahori tao aon onaꞌ Lamatuaꞌ, atahori naa, musi mate. Dadꞌi, taꞌo bee? Hita nda parlu sakasii sa ena. Hukun tisa E leo.”
Tegani von vaćarde: “So trubul amen pobut dokazura? Golese kaj korkore amen šundam tare leso muj!”
