< Lukas 21 >

1 Leleꞌ Yesus nanori mia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, Ana nita atahori mamasuꞌiꞌ ra rema mbedꞌaꞌ kolete sia peti kolete a.
イエズス目を翹げて、富める人々の賽銭を賽銭箱に投るるを見、
2 Ana o nita ina falu mana tudꞌa-loloꞌe esa nema hule-oꞌe boe. Ana mbedꞌaꞌ dꞌoiꞌ sen rua sia peti naa boe. Dꞌoiꞌ a felin mbeiꞌ lenaꞌ basa e.
又一人の貧しき寡婦の二厘を投るるを見て、
3 Basa ma Yesus olaꞌ neu ana dedꞌenu nara nae, “Rena malolole! Ina falu mana tudꞌa-lololeꞌ a, ana mbedꞌaꞌ a dꞌoiꞌ sen ruaꞌ a, te huu ana fee nalenaꞌ basa atahori ra.
曰ひけるは、我誠に汝等に告ぐ、彼貧しき寡婦は凡ての人より多く投れたり。
4 Atahori laen naa ra rendi kolete mia sira doi lena nara. Te ina falu ia fee nabꞌasaꞌ dꞌoin ena. Tao-tao te, eni taiꞌ a dꞌoiꞌ naa ra.”
其は、彼等は皆其餘れる中より賽銭を投れたるに、彼婦は其乏しき中より有てる活計の料を悉く投れたればなり、と。
5 Leleꞌ naa, Yesus ana dedꞌenu nara olaꞌ koa-boꞌu Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a rae, “Amaꞌ! Mita Ume ia meulaun dꞌei! Ara tao e rendiꞌ fatu tatatiꞌ monaeꞌ ra, ma ara dꞌama se tetuꞌ. Boe ma hambu atahori fee sudꞌiꞌ a saa mafelit fo paroon neu Ume a!” Te Yesus nataa nae,
第三款 種々の預言 或人々、神殿が美き石及び献物にて飾られたる事を語れるに、イエズス曰ひけるは、
6 “Ume ia memaꞌ meulauꞌ. Te nda dooꞌ sa te, atahori ra poko ralutu hendi basa fatu ra losa raꞌabꞌebꞌelaꞌ ro rae a.”
汝等の見る此品々、終には一の石も崩れずして石の上に遺らざる日來らん、と。
7 Basa ma, Yesus ana dedꞌenu nara ratane rae, “Ama Meser! Saa fo Amaꞌ olaꞌ faꞌ ra, fai hiraꞌ fo dadꞌi? Mete ma fain deka ena, na tatanda nara onaꞌ bee?”
彼等又問ひて、師よ、此等の事は何時あるべきぞ、其起らん時には如何なる兆かあるべき、と云ひしに、
8 Boe ma Yesus nataa nae, “Sadꞌi minea malolole fo afiꞌ neneꞌedꞌi nalaꞌ. Huu dei fo hambu atahori mataꞌ-mataꞌ rema toꞌo tenda nara rae, “Au ia, Kristus.’ Hambu ruma fai rae, ‘Fai mateteꞌen deka-deka nema ena!’ Te afiꞌ mimihere!
イエズス曰ひけるは、汝等惑はされじと注意せよ、其は多くの人我名を冒して來り、我なり、時は近し、と云ふべければなり。然れば彼等に從ふこと勿れ、
9 Mete ma hei rena haraꞌ oi, atahori ra ramue-raanggi ma ratati sia bee-bꞌee, na, afiꞌ mimitau. Memaꞌ, basa naa ra musi dadꞌi raꞌahuluꞌ. Te fai mateteꞌen nda feꞌe losa sa.
又戰争叛亂ありと聞くとも怖るること勿れ、此事等は先有るべしと雖、終は未だ直に來らざるなり、と。
10 Dei fo leo esa natati no leo laen. Nusaꞌ esa natati no nusaꞌ laen.
斯て彼等に曰ひけるは、民は民に、國は國に起逆らひ、
11 Rae o nanggonggaꞌ monaen seli. Sia bee-bꞌee fai ndoe-laꞌas manaseliꞌ, hedꞌis deꞌulaka ndule-feo mamanaꞌ. Dei fo atahori o rita dalaꞌ mana tao atahori ao nara tenggou, boe ma manadadꞌiꞌ manaseliꞌ sia lalai.
又處々に大地震、疫病、飢饉あり、天に凶變あり、大いなる兆あるべし。
12 Dꞌala mana dadꞌiꞌ ia ra nda feꞌe basa sa, te atahori ra humu nggi, ma poko-paru nggi, huu mimihere Au. Basaꞌ fo ara rendi dedꞌea mara nisiꞌ ume hule-oꞌeꞌ ra, ma tao nggi bꞌui rala mii. Ara o rendi nggi misiꞌ maneꞌ ra no mana parenda laen ra boe. Basa ia ra, huu hei tungga Au.
然て此一切の事に先ちて、人々我名の為に汝等に手を下して汝等を迫害し、會堂に、監獄に付し、王侯総督の前に引かん、
13 Te hei musi pake naa dadꞌi kakaꞌeꞌ fo mifadꞌe Hara-lii Malole ngga neu se.
此事の汝等に起るは證據とならん為なり。
14 Dadꞌi sudꞌi boe dudꞌuꞌa miꞌihuluꞌ mae, hei mae misilaꞌe ao mara taꞌo bee.
然れば汝等覚悟して、如何に答へんかと豫め慮ること勿れ、
15 Te dei fo Au fee dedꞌea-oꞌolaꞌ nandaa neu nggi fo misilaꞌe ao mara. No taꞌo naa, hei musu mara nda ritaꞌ rae olaꞌ saa sa ena boe.
其は我、汝等が凡ての敵の言防ぎ言破ること能はざるべき、口と智恵とを汝等に與ふべければなり。
16 Dei fo atahori hetar mburu-oeꞌ ro nggi, huu hei tungga Au. Hambu mia bobꞌonggi mara, onaꞌ ina-ama mara, odꞌi-aꞌa mara, toronoo mara, ma nonoo mara. Dei fo hambu ruma mia sira e sangga dalaꞌ fo seo nggi, losa tao risa hei ruma.
又汝等は親、兄弟、親族、朋友より売られ、其中或は彼等に殺さるる者もあるべく、
又我名の為に凡ての人に憎まれん。
18 Te ama afiꞌ mimitau, huu Lamatuaꞌ nda liliiꞌ nggi sa. Langga fulu mara esa o nda ou sa boe, mete ma Ana nda nau sa.
然れども、汝等の髪毛の一縷だも失せじ。
19 Mete ma hei miꞌitataaꞌ mikindondooꞌ a, tantu Lamatualain fee nggi masoi-masodꞌaꞌ.”
忍耐を以て其魂を保て。
20 Yesus olaꞌ seluꞌ nae, “Mete ma hei mita musu ra heo rala kota Yerusalem ena, hei bubꞌuluꞌ mae, ana nae nambalutu ena.
然てエルザレムが軍隊に取圍まるるを見ば、其時其滅亡は近づきたりと知れ。
21 Hei atahori sia propensi Yudea mita taꞌo naa, na fela mela misiꞌ leteꞌ a leo. Atahori mana sia kota o fela mela leo. Ma atahori mana sia kamboꞌ sudꞌi misiꞌ kota mii fai.
其時ユデアに居る人は山に遁るべく、市中に居る人は立退くべく、地方に居る人は市中に入るべからず。
22 Huu Lamatuaꞌ haitua fai sususaꞌ ra fo huku-dꞌoki atahori nda mana nau rena E sa. Basa naa ra dadꞌi tungga onaꞌ saa fo Lamatualain mana ola-ola nara suraꞌ memaꞌ eniꞌ a lele-uluꞌ a
此は是刑罰の日にして、録されたる事総て成就すべければなり。
23 Kasian neu ina mairuꞌ ma ina mana nasusu ana nara. Leleꞌ naa, basa raefafoꞌ ia hambu susa-sonaꞌ, ma basa atahori Yahudi ra hambu doidꞌosoꞌ beran seli, huu Lamatualain namanasa se.
然れど其日に當りて孕める人、乳を哺まする人は禍いなる哉、其は地上に大いなる難ありて、怒は此民に臨むべければなり。
24 Dei fo musu ra tao risa ruma, ma futu ruma, fo dadꞌi ate sia bee-bꞌee sia raefafoꞌ ia. Atahori fuiꞌ mana nda rahine Lamatualain sa, rema tabꞌu-roroo ranggenggeo kota Yerusalem, ma parenda kota isin, losa sira fula-fain basa.”
斯て人々は剣の刃に倒れ、捕虜となりて諸國に引かれ、エルザレムは異邦人に蹂躙られ、諸國民の時満つるに至らん。
25 Basa naa ma Yesus nafadꞌe soꞌal Eni neneman, nae “Dei fo leleꞌ Atahori Matetuꞌ a nae baliꞌ nema, hambu tatandaꞌ sia relo a, fulan, ma sia nduuꞌ ra. Sia raefafoꞌ ia o hambu tatandaꞌ, naeni tasiꞌ namue, no sanggu-anin manaseliꞌ, riree ra sou ata rema monaen seli. Basa ia ra tao fee atahori ramatau ma titindindi, de nda ritaꞌ rae taꞌo bee saa ena boe.
又日、月、星に兆顕れ、地上には海と波との鳴轟きて、諸の國民之が為に狼狽へ、
26 Basa koasa mana sia lalai ra ranggenggo leli. Rita onaꞌ naa ma, atahori ramatau rala seli, huu raefafoꞌ nae soe ena!
人々は全世界の上に起らんとする事を豫期して、怖ろしさに憔悴ん、其は天上の能力震動すべければなり。
27 Basa naa, dei fo atahori rita Au, ‘Atahori Matetuꞌ a, onda uma o leleꞌ’. Au onda o koasa, ma basa manaseli ngga.
時に人の子が、大いなる権力と威光とを以て、雲に乗り來るを見ん。
28 Mete ma basa tatandaꞌ ia ra dadꞌi, na, ama botiꞌ langga mara leo, huu Lamatuaꞌ fain losa fo fee nggi masoi-masodꞌaꞌ.”
是等の事起らば、仰ぎて首を翹げよ、其は汝等の救贖はるること近ければなり、と。
29 Basa naa ma, Yesus nafadꞌe nekendandaaꞌ esa nae, “Hei mete miꞌibꞌebꞌesa hau-hau huuꞌ ra.
イエズス又彼等に喩を語り給ひけるは、無花果及び一切の樹を見よ、
30 Mete ma roo nara huni-huni ena, na dadꞌi bukti oi, fai matobꞌiꞌ deka nema ena.
既に自ら芽せば、汝等夏の近きを知る。
31 Onaꞌ naa boe no fai sususaꞌ ra boe. Mete ma ara sou rema, na dadꞌi tanda oi, Lamatualain parendan deka nema ena.
斯の如く此事等の起るを見ば、神の國は近しと知れ。
32 Au ufadꞌe memaꞌ! Mia basa atahori feꞌe masodꞌa ia ra, dei fo ruma nda feꞌe mate sa, te fai sususaꞌ ra losa ena,
我誠に汝等に告ぐ、此事の皆成就するまで、現代は過ぎざらん、
33 Onaꞌ mae lalai no raefafoꞌ sambulalo boe o, Au Dedꞌea-oꞌola ngga naꞌatataaꞌ nakandoo.”
天地は過ぎん、然れど我言は過ぎざるべし。
34 Yesus olaꞌ seluꞌ fai nae, “Mihehere, huu aiboiꞌ te Au uma! Afiꞌ losa hei nda duꞌa no matetuꞌ sa, ma misodꞌa moꞌ a minu mafu, ma mbute-mue sanggaꞌ a lole-ladꞌaꞌ ra. Afiꞌ losa hei nda mihine tatandaꞌ ra sa, huu hei mbute-mue moꞌ a ue-tataos laen ra.
自ら慎め、恐らくは汝等の心、放蕩、酩酊、或は今生の心勞の為に鈍りて、彼日は思はず汝等の上に來らん、
35 Afiꞌ duꞌa mae nda dai hei sa. Te aiboiꞌ ma Au uma. Ma mete ma Au baliꞌ uma, nda hambu atahori esa bisa keke nala aon sia Au mata ngga sa boe.
此は地の全面に住む人間一切の上に、罠の如く來るべければなり。
36 De minea mikindooꞌ a. Hule-oꞌe mikindooꞌ a, naa fo bisa miꞌitataaꞌ sia basa sususaꞌ naa ra. No taꞌo naa, mete ma Au baliꞌ uma, hei nda mae mimbiriiꞌ sia Atahori Matetuꞌ a matan sa.”
然れば汝等、來るべき此凡ての事を迯れ、人の子の前に立つに堪へたる者とせらるる様、警戒して不断に祈れ、と。
37 Tungga fai na Yesus neu nanori sia Ume Hule-Oꞌe Huuꞌ a. Te mete ma tetembaꞌ, na, Ana kalua hela Yerusalem fo neu sungguꞌ sia kamboꞌ sia lete Saitun.
イエズス晝は[神]殿にて教へ、夜は出でて橄欖山と云へる山に宿り居給ひしが、
38 Feꞌe fefetu anaꞌ te, atahoriꞌ hetar rema raꞌabꞌue, fo rena E nanori sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a.
人民は、之に聴かんとて、朝早くより[神]殿の内に於て、御許に至り居りき。

< Lukas 21 >