< Lukas 17 >

1 Yesus nafadꞌe ana dedꞌenu nara nae, “Lao hetar atahori tudꞌa salaꞌ, huu atahori laen tatao-nonoꞌi nara. Te atahori mana pode-edoꞌ, ara soe rala seli.
イエスは弟子たちにこう言われた。「つまずきが起こるのは避けられない。だが、つまずきを起こさせる者は、忌まわしいものです。
2 Mete ma atahori pode-edꞌoꞌ losa tao anadikiꞌ sa tudꞌa salaꞌ, dei fo Lamatualain fee huku-dokiꞌ beran seli neu e. Malole lenaꞌ paꞌa fatu monaeꞌ sa neu bꞌoton, fo nggari e tasi rala neu.
この小さい者たちのひとりに、つまずきを与えるようであったら、そんな者は石臼を首にゆわえつけられて、海に投げ込まれたほうがましです。
3 De minea ao mara malolole fo ama afiꞌ tao atahori tudꞌa salaꞌ! Te mete ma toronom tao salaꞌ, na, ai e. Mete ma ana dꞌoaꞌ, de nema noꞌe ambon, na, sudꞌi musunedꞌa salan fai.
気をつけていなさい。もし兄弟が罪を犯したなら、彼を戒めなさい。そして悔い改めれば、赦しなさい。
4 Mete ma toronoom esa tao salaꞌ lao hitu sia faiꞌ sa rala, boe ma ana dꞌoaꞌ, ma nema lao hitu fo noꞌe ambon, na, ho musi liliiꞌ hendi salan lao hitu.”
かりに、あなたに対して一日に七度罪を犯しても、『悔い改めます。』と言って七度あなたのところに来るなら、赦してやりなさい。」
5 Faiꞌ sa, Yesus ana dedꞌenu nara rema randaa ro E de roꞌe rae, “Ama Meser! Hai nemehere mara nda mahereꞌ sa. De tulun tao nehere hai nemehere, mara dei.”
使徒たちは主に言った。「私たちの信仰を増してください。」
6 Boe ma Yesus nataa nae, “Mete ma hei mimihere neu Lamatualain koasan, mae anak o, hei parenda hau huu ineꞌ ia mae, ‘Neneleaꞌ fo lali tasi muu!’ Dei fo hau huu ineꞌ naa o tungga hei parendam neuꞌ ena boe.”
しかし主は言われた。「もしあなたがたに、からし種ほどの信仰があったなら、この桑の木に、『根こそぎ海の中に植われ。』と言えば、言いつけどおりになるのです。
7 Basa ma Yesus olaꞌ fai nae, “Haꞌi conto. Hambu ate mana tatati rae sia osi, ma nanea bibꞌi lombo sia mooꞌ a. Basa ues ra ma, ate a baliꞌ ume neu. Neꞌo malanggan nda olaꞌ no e nae, ‘Uma fo ruꞌa nggita taa taꞌabꞌue leo!’
ところで、あなたがたのだれかに、耕作か羊飼いをするしもべがいるとして、そのしもべが野らから帰って来たとき、『さあ、さあ、ここに来て、食事をしなさい。』としもべに言うでしょうか。
8 Hokoꞌ! Tungga matetun, malangga a denu e nae, ‘Muu lole-lau mei a fee au dei. Basaꞌ fo, muu mua-minu sia deaꞌ.’
かえって、『私の食事の用意をし、帯を締めて私の食事が済むまで給仕しなさい。あとで、自分の食事をしなさい。』と言わないでしょうか。
9 Mete ma ate a tao tungga malanggan hihii-nanaun, neꞌo hei mae malangga noꞌe makasi mbali e, do? Hokoꞌ!
しもべが言いつけられたことをしたからといって、そのしもべに感謝するでしょうか。
10 Hei onaꞌ naa boe. Mete ma hei ue-tao basa saa fo Lamatuaꞌ parendaꞌ a ena, na, hei olaꞌ mae, ‘Hai atahori dedꞌenuꞌ a, hai nda sangga kokoaꞌ sa. Hai milalaoꞌ a hai ue-tataos mara.’”
あなたがたもそのとおりです。自分に言いつけられたことをみな、してしまったら、『私たちは役に立たないしもべです。なすべきことをしただけです。』と言いなさい。」
11 Leleꞌ Yesus se lao risiꞌ Yerusalem, ara losa propensi Galilea no propensi Samaria rae toor na.
そのころイエスはエルサレムに上られる途中、サマリヤとガリラヤの境を通られた。
12 Leleꞌ ara rae risiꞌ kamboꞌ esa sia naa, hambu atahori kusta sanahulu rema rae randaa ro Yesus. Ara rambariiꞌ miaꞌ a dodꞌooꞌ.
ある村にはいると、十人のらい病人がイエスに出会った。彼らは遠く離れた所に立って、
13 Boe ma nggasi randaa rae, “Yesus! Lamatuaꞌ! Kasian hai dei!”
声を張り上げて、「イエスさま、先生。どうぞあわれんでください。」と言った。
14 Leleꞌ Yesus nita se, ma, Ana denu nae, “Mii mitudꞌu ao mara reu malangga agama dei, fo ara paresaꞌ rae, Hei kusta ma hai ena, do feꞌe hokoꞌ.” Rena taꞌo naa ma, ara lao. Te sia dꞌala taladꞌan, aiboiꞌ ma, basa se hai reuꞌ ena.
イエスはこれを見て、言われた。「行きなさい。そして自分を祭司に見せなさい。」彼らは行く途中でいやされた。
15 Ara lao rakandoo no nemehoot. Te hambu esa baliꞌ nisiꞌ Yesus. Ana nggasi nae, “Koa-kio Lamatuaꞌ! Huu au hai ena!”
そのうちのひとりは、自分のいやされたことがわかると、大声で神をほめたたえながら引き返して来て、
16 Boe ma ana sendeꞌ lululanggan de noꞌe makasi naeꞌ mbali Yesus. (Tao-tao te eni nda atahori Yahudi sa. Eni atahori Samaria mana radꞌedꞌea rakandooꞌ a ro atahori Yahudi ra.)
イエスの足もとにひれ伏して感謝した。彼はサマリヤ人であった。
17 Boe ma Yesus natane atahori mana tungga E nae, “Taꞌo bee, e? Faꞌra Au uꞌuhahaiꞌ atahori kusta sanahulu, to? Atahori sio sia bee?
そこでイエスは言われた。「十人いやされたのではないか。九人はどこにいるのか。
18 Taꞌo bee de akaꞌ atahori feaꞌ ia baliꞌ nema fo noꞌe makasi neu Lamatualain, ma soꞌu koa-kioꞌ neu E?”
神をあがめるために戻って来た者は、この外国人のほかには、だれもいないのか。」
19 Boe ma Ana nafadꞌe atahori naa nae, “Ho malole ena huu mumuhere tebꞌe-tebꞌeꞌ neu Au. De fela fo baliꞌ mo masoi-masodꞌaꞌ.
それからその人に言われた。「立ち上がって、行きなさい。あなたの信仰が、あなたを直したのです。」
20 Faiꞌ sa, atahori Farisi hira rema ratane Yesus rae, “Ama Meser! Mufadꞌe dꞌei! Fai hiraꞌ fo Lamatualain nalalao parendan?” Ma Yesus nataa nae, “Taꞌo ia! Afiꞌ duꞌa mae Lamatuaꞌ nalalao parendan nendiꞌ tanda mataꞌ-mataꞌ sia raefafoꞌ ia fo atahori bisa rita no mata nara. Atahori nda hambu bꞌuti fo rae, ‘Mete ia dꞌei! Huu Lamatualain nalalao parendan sia ia!’, do ‘Hambu sia naa!’ Hokoꞌ! Te Ana nalalao parendan sia taladꞌa mara sia atahori ra rala nara.”
さて、神の国はいつ来るのか、とパリサイ人たちに尋ねられたとき、イエスは答えて言われた。「神の国は、人の目で認められるようにして来るものではありません。
『そら、ここにある。』とか、『あそこにある。』とか言えるようなものではありません。いいですか。神の国は、あなたがたのただ中にあるのです。」
22 Basa ma Yesus nafadꞌe ana dedꞌenu nara nae, “Nda doo sa te Au, Atahori Matetuꞌ ia, nda uꞌubꞌue o hei sa ena. Dei fo sia fai sususaꞌ ra, hei hii mae doo bee fo mita Au baliꞌ uma. Te Au nda feꞌe uma sa.
イエスは弟子たちに言われた。「人の子の日を一日でも見たいと願っても、見られない時が来ます。
23 Mete ma atahori rema rafadꞌe nggi rae, ‘Kristus sia ia!’ do, ‘Kristus sia naa!’ na, ama afiꞌ miꞌibebꞌenggeꞌ ao mara fo sangga mii-ima, huu oꞌola nara, peko-lelekoꞌ.
人々が『こちらだ。』とか、『あちらだ。』とか言っても行ってはなりません。あとを追いかけてはなりません。
24 Te mete ma Atahori Matetuꞌ a baliꞌ nema, tatandan manggareloꞌ ena, onaꞌ ndelas naronda fo tao lalai dadꞌi manggareloꞌ mia suuꞌ seri nisi suuꞌ seri neu.
いなずまが、ひらめいて、天の端から天の端へと輝くように、人の子は、人の子の日には、ちょうどそのようであるからです。
25 Te huu Ana musi lemba-dꞌoi doidꞌosoꞌ mataꞌ-mataꞌ dei. Ma atahori leleꞌ ia, nda nau rena ma nda nau simbo E sa.
しかし、人の子はまず、多くの苦しみを受け、この時代に捨てられなければなりません。
26 Te dei fo leleꞌ Ana nae baliꞌ nema, atahori ra rasodꞌa roꞌ a deꞌulakaꞌ onaꞌ biasa, onaꞌ Noh lelen.
人の子の日に起こることは、ちょうど、ノアの日に起こったことと同様です。
27 Leleꞌ naa, ara raa-rinu, tao feta-dote kakabꞌiꞌ, losa faiꞌ leleꞌ Noh masoꞌ nisiꞌ ofan rala. Te atahori naa ra o nda nau rena sa boe. Basa ma, aiboiꞌ neuꞌ ena te, oe monaeꞌ nandali nema de tao nalutu basa se.
ノアが箱舟にはいるその日まで、人々は、食べたり、飲んだり、めとったり、とついだりしていたが、洪水が来て、すべての人を滅ぼしてしまいました。
28 Naa o onaꞌ atahori mana rasodꞌa deꞌulakaꞌ sia Lot lelen. Leleꞌ naa, ara raa-rinu, raseo-rahasaꞌ, tao osi-lutu, rafefela ume, ma rasodꞌa deꞌulakaꞌ onaꞌ biasa.
また、ロトの時代にあったことと同様です。人々は食べたり、飲んだり、売ったり、買ったり、植えたり、建てたりしていたが、
29 Te atahori ra nda nau rena sa. Basa ma, fefetuꞌ naa, leleꞌ Lot nela hela kota Sodꞌom, aiboiꞌ ma udꞌa ai-baleran onda nema mia lalai de lalangge hendi basa se.
ロトがソドムから出て行くと、その日に、火と硫黄が天から降って、すべての人を滅ぼしてしまいました。
30 Dadꞌi hei musi besa-bꞌesa, e! Afi losa leleꞌ Atahori Matetuꞌ a nae baliꞌ nema, te atahori ra rasodꞌa biasa-biasaꞌ a. Huu aiboiꞌ ma Ana losa boe.
人の子の現われる日にも、全くそのとおりです。
31 Faiꞌ naa, atahori mana sia ume nembeleon, na, sudꞌi ume rala mii fo lolelau fai. Atahori mana tao ues sia osi, afi baliꞌ ume mii haꞌi sudꞌiꞌ a saa mara fai.
その日には、屋上にいる者は家に家財があっても、取り出しに降りてはいけません。同じように、畑にいる者も家に帰ってはいけません。
32 Misinedꞌa saa mana dadꞌi neu Lot saon mia lele uluꞌ a. Ana mate, huu nasanedꞌa sudꞌiꞌ a saa nara sia ume.
ロトの妻を思い出しなさい。
33 Atahori nda mana nau tungga Au sa huu sueꞌ a aon, dei fo masodꞌan parsumaꞌ a. Te atahori mana nau tungga Au losa ana fee masodꞌan huu sue Au, dei fo ana hambu masoi-masodꞌaꞌ, ma nasodꞌa nakandoo no Lamatualain.
自分のいのちを救おうと努める者はそれを失い、それを失う者はいのちを保ちます。
34 Au ufadꞌe mema! Leleꞌ Atahori Matetuꞌ a baliꞌ nema, mete ma hambu atahori rua sungguꞌ sia mamanaꞌ sa, aiboiꞌ ma Lamatuaꞌ soꞌu nendi esa, ma lao hela esa.
あなたがたに言いますが、その夜、同じ寝台で男がふたり寝ていると、ひとりは取られ、他のひとりは残されます。
35 Mete ma hambu inaꞌ rua mbau are raꞌabꞌue, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu nendi esa, te lao hela esa.
女がふたりいっしょに臼をひいていると、ひとりは取られ、他のひとりは残されます。」
36 [Mete ma hambu atahori rua tao ues raꞌabꞌue sia osi, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu nendi esa, ma lao hela esa.]”
弟子たちは答えて言った。「主よ。どこでですか。」主は言われた。「死体のある所、そこに、はげたかも集まります。」
37 Yesus ana dedꞌenu nara rena rala taꞌo naa, ma ratane E rae, “Ama Meser! Dei fo basa naa ra dadꞌi sia bee?” Ma Yesus nggari dedꞌeat nae, ‘Taꞌo ia. Mete ma hei mita mbui kaaꞌ ra ratambele raꞌabꞌue risiꞌ bee, hei bubꞌulu naa dadꞌi tanda oi, ara raa mana mburuꞌ sia mamanaꞌ naa ena.” [Naa sosoa maꞌafunin nae, dei fo leleꞌ Kristus baliꞌ nema, tatanda nara manggareloꞌ ena, mete ma atahori baca rahine.]

< Lukas 17 >