Lukas 14

1 Lao esa, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, atahori partei agama Farisi ra malanggan esa noꞌe Yesus fo nema naa sia umen. Ana endoꞌ naa-ninu, ma hambu atahori maku-maꞌu E fo rae rita Ana nae tao saa nandaa no fai hule-oꞌeꞌ.

I dogodi mu se da doðe u subotu u kuæu jednoga kneza farisejskoga da jede hljeb; i oni motrahu na njega.

2 Leleꞌ naa, hambu atahori esa mamahedꞌi ao maꞌasofeꞌ endoꞌ sia naa boe.

I gle, bješe pred njim nekakav èovjek na kome bješe debela bolest.

3 Boe ma, Yesus natane mahine hukun Yahudi ma atahori Farisi mana endo raa-rinu sia naa nae, “Tungga baꞌi Musa hohoro-lalanen, bisa tao nahaiꞌ atahori hedꞌis, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, do hokoꞌ?”

I odgovarajuæi Isus reèe zakonicima i farisejima govoreæi: je li slobodno u subotu iscjeljivati?

4 Te nda hambu esa nahara sa boe. Boe ma Yesus kois atahori mamahedꞌiꞌ a, de hai neuꞌ ena. Basa ma Yesus denu e baliꞌ.

A oni oæutješe. I dohvativši ga se iscijeli ga i otpusti.

5 Basa naa ma, Yesus natane se fai nae, “Mete ma hambu anadikiꞌ sa tudꞌa oe rala neu, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, hei mii nore baliꞌ e dꞌean, do hokoꞌ? Mete ma sapi a tudꞌa rala neu, na hei hela e, do, lea hendi e dꞌean? Neꞌo hei lea hendi e dꞌean. De naa sosoan nae, hei o tao ues ena boe, to!”

I odgovarajuæi reèe im: koji od vas ne bi svojega magarca ili vola da mu padne u bunar odmah izvadio u dan subotni?

6 Rena Yesus olaꞌ taꞌo naa, te nda hambu atahori esa bisa nataa E sa boe.

I ne mogoše mu odgovoriti na to.

7 Leleꞌ naa, Yesus memeteꞌ atahori mana rema raa sia ume fefetas a. Hambu atahori hetar pili mamanaꞌ sia mataꞌ, fo reu endoꞌ sia naa. Nita taꞌo naa, boe ma Ana olaꞌ nae,

A gostima kaza prièu, kad opazi kako izbirahu zaèelja, i reèe im:

8 Besa-bꞌesa, o! Mete ma atahori rarolo nggi misiꞌ fefeta kakabꞌiꞌ, na, afiꞌ mii endo sia ataori moko-monaen ra mamanan. Huu afiꞌ losa tenu fefetas narolo fuiꞌ manaseliꞌ lenaꞌ nggo.

Kad te ko pozove na svadbu, ne sjedaj u zaèelje, da ne bude meðu gostima ko stariji od tebe;

9 Mete ma taꞌo naa, tenu fefetas neꞌo nema olaꞌ no nggo nae, ‘Afiꞌ mumunasa, e! Amaꞌ tulun lali misiꞌ deaꞌ naa dei, huu au sadꞌia hela kadꞌera ia fee neu atahori moko monaen ra.’ Boe ma ho fela hela kadꞌera naa no mamaet, de muu endoꞌ sia seku dꞌeaꞌ.

I da ne bi došao onaj koji je pozvao tebe i njega, i rekao ti: podaj mjesto ovome: i onda æeš sa stidom sjesti na niže mjesto.

10 Dadꞌi mete ma hambu nerolot, na, muu endoꞌ sia kadꞌera mana seku sia deaꞌ. Dei fo mete ma tenu fefetas nita nggo, na neti noꞌe nae, ‘Eh, Amaꞌ! Laꞌi fo endoꞌ sia mataꞌ ia.’ No taꞌo naa hei hambu hadꞌa-hormat sia atahori fuiꞌ ra matan nara.

Nego kad te ko pozove, došavši sjedi na pošljednje mjesto, da ti reèe kad doðe onaj koji te pozva: prijatelju! pomakni se više; tada æe tebi biti èast pred onima koji sjede s tobom za trpezom.

11 Huu atahori mana soꞌu-soꞌuꞌ aon, dei fo Lamatuaꞌ naꞌatutudꞌaꞌ e. Te atahori mana tao aon onaꞌ anadꞌiki, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu nanaru e.”

Jer svaki koji se podiže, poniziæe se; a koji se ponižuje, podignuæe se.

12 Basa naa ma, Yesus olaꞌ no tenu umeꞌ a nae, “Faiꞌ ruma, mete ma amaꞌ tao fefetas, na, afiꞌ muroloꞌ a bobꞌonggim no nonoom atahori mamasuꞌiꞌ ra! Te neꞌo ara bisa rarolo baliꞌ nggo fai!

A i onome što ih je pozvao reèe: kad daješ objed ili veèeru, ne zovi prijatelja svojijeh, ni braæe svoje, ni roðaka svojijeh, ni susjeda bogatijeh, da ne bi i oni tebe kad pozvali i vratili ti;

13 De mete ma amaꞌ feta-dꞌote, na, murolo atahori hata-taaꞌ, ei doꞌoꞌ, keko-lukuꞌ, ma atahori pokeꞌ ra.

Nego kad èiniš gozbu, zovi siromahe, kljaste, hrome, slijepe;

14 Huu neꞌo ara nda bisa bala-bꞌae rala nggo sa. Te mete ma amaꞌ murolo se, Lamatualain mana bala-bꞌae. Dei fo mete ma nafefela baliꞌ atahori mamahereꞌ mia mamates ena, Ana nda liliiꞌ amaꞌ malolem sa.”

I blago æe ti biti što ti oni ne mogu vratiti; nego æe ti se vratiti o vaskrseniju pravednijeh.

15 Rena taꞌo naa ma, hambu atahori sa mana endoꞌ no Yesus olaꞌ nae, “Atahori mana onton seli naeni atahori mana raa raꞌabꞌue sia Lamatualain ume manen, o!”

A kad èu to neki od onijeh što sjeðahu s njim za trpezom reèe mu: blago onome koji jede hljeba u carstvu Božijemu!

16 Yesus nataa e nae, “Au dui taꞌo ia: Hambu atahori sa tao fefeta ineꞌ. Boe ma ana narolo atahori hetar.

A on mu reèe: jedan èovjek zgotovi veliku veèeru, i pozva mnoge;

17 Leleꞌ ara sadꞌia rala fefetas ena ma, ana denu atahori dedꞌenun, neu noꞌe atahori mana hambu nerolotꞌ ra nae, ‘Laꞌi, te fefetas sangga mulai ena.’

I kad bi vrijeme veèeri, posla slugu svojega da kaže zvanima: hajdete, jer je veæ sve gotovo.

18 Te basa se sangga dalaꞌ mataꞌ-mataꞌ naa fo ara nda reu sa. Esa bꞌale nae, ‘Waa! Au feꞌe hasa ala osi sa, de au musi uu mete sobꞌa e dei. Afiꞌ mumunasa o! Huu au nda bisa uu sa.’

I poèeše se izgovarati svi redom; prvi mu reèe: kupih njivu, i valja mi iæi da je vidim; molim te izgovori me.

19 Hambu esa fai nae, ‘Au feꞌe hasa ala sapi hohombu moleꞌ pasan lima. Au ae uu sobꞌa sudꞌi se, de afiꞌ mumunasa, o!

I drugi reèe: kupih pet jarmova volova, i idem da ih ogledam; molim te, izgovori me.

20 Esa fai nae, ‘Au feꞌe sao ena, de nda bisa uu sa.’

I treæi reèe: oženih se, i zato ne mogu doæi.

21 Basa ma, atahori dedꞌenuꞌ a baliꞌ de nafadꞌe tenu fefetas a. Rena nala ma, tenu fefetas namanasa seli. Boe ma ana parenda atahori dedꞌenuꞌ a nae, ‘Mete ma taꞌo naa, lao muu leo lai-lai! Muu sia basa okofoꞌ ma dꞌala kabiaꞌ ra sia kota, fo murolo mendi basa atahori hata-taaꞌ ra, ei doꞌo, pokeꞌ, ma keko-lukuꞌ ra.’

I došavši sluga taj kaza ovo gospodaru svome. Tada se rasrdi domaæin i reèe sluzi svome: idi brzo na raskršæa i ulice gradske, i dovedi amo siromahe, i kljaste, i bogaljaste, i slijepe.

22 Rena taꞌo naa ma, atahori dꞌedeꞌnuꞌ a neu narolo atahori ra. De ana baliꞌ ma nafadꞌe nae, ‘Amaꞌ! Basa se rema ena, te mamana rouꞌ feꞌe hetar.’

I reèe sluga: gospodaru, uèinio sam kako si zapovjedio, i još mjesta ima.

23 Boe ma tenu fefetas nae, ‘Mete ma taꞌo naa, muu seluꞌ fai sia kambo-kamboꞌ sia kota dꞌeaꞌ, losa osi-lutu ra. Kokoe sudꞌiꞌ a se, fo mo se rema, sadꞌi tao sofe mamana fefetas ia.

I reèe gospodar sluzi: iziði na putove i meðu ograde, te natjeraj da doðu da mi se napuni kuæa.

24 Rena, e! Atahori nda mana simbo nerolo ngga naa, ara nda ramedꞌa rita fefetas ia nanaat nara maladꞌan mbei sa boe!’”

Jer vam kažem da nijedan od onijeh zvanijeh ljudi neæe okusiti moje veèere. Jer je mnogo zvanijeh, ali je malo izbranijeh.

25 Basa naa ma, Yesus se lao rakandoo risiꞌ Yerusalem. Atahori hetar tungga E. De Ana mbali se, ma Ana olaꞌ nae,

Iðaše pak s njim mnoštvo naroda, i obazrevši se reèe im:

26 “‘Atahori mana tebꞌe-tebꞌeꞌ nau tungga Au, ana musi sue Au lenaꞌ basa e: lenaꞌ ina-ama nara, lenaꞌ sao-ana nara, lenaꞌ odꞌi-aꞌa nara, lelenan fai eni aon. Mete ma hokoꞌ, atahori naa, nda nandaa dadꞌi Au ana mana tungga ngga sa.

Ako ko doðe k meni a ne mrzi na svojega oca, i na mater, i na ženu, i na djecu, i na braæu, i na sestre i na samu dušu svoju, ne može biti moj uèenik.

27 Te atahori mana nda nau lemba doidꞌosoꞌ sa, huu ana tungga Au, ana nda nandaa dadꞌi Au atahori ngga sa. Atahori mana nae dadꞌi Au atahori ngga, onaꞌ mae atahori rae tao risa e o, ana lemba nakandoo doidꞌoson.

I ko ne nosi krsta svojega i za mnom ne ide, ne može biti moj uèenik.

28 Dadꞌi mete ma mae tungga Au, na, duꞌa malolole dei. Onaꞌ atahori rae rafefela Ume dek. Ana musi reken lutuꞌ-leloꞌ naꞌahuluꞌ dei, ume nala dꞌoiꞌ baꞌu saa. Afiꞌ losa dꞌoiꞌ nda dai sa.

I koji od vas kad hoæe da zida kulu ne sjede najprije i ne proraèuni šta æe ga stati, da vidi ima li da može dovršiti?

29 Huu mete ma nda ito-reken lutuꞌ-leloꞌ sa na, afiꞌ losa feꞌe taoꞌ a ume a netehun, te dꞌoiꞌ basa ena. Ma atahori ra mali raꞌamamaeꞌ e,

Da ne bi, kad postavi temelj i ne uzmože dovršiti, svi koji gledaju stali mu se rugati

30 rae, ‘Hei mita atahori naa dei! Ana feꞌe taoꞌ a ume netehun, nda feꞌe saa sa boe, te dꞌoin basa ena.’

Govoreæi: ovaj èovjek poèe zidati, i ne može da dovrši.

31 Conto Laen fai, naeni soꞌal netatiꞌ. Mane mana nae natati musi endoꞌ no nonoon nara fo ola-olaꞌ raꞌahuluꞌ deiꞌ Mete ma naꞌena a soldꞌadꞌu atahori rifon sanahuluꞌ a, na musi timba-tai eni bisa nasenggiꞌ musu, atahori rifon ruanulu, do hokoꞌ?

Ili koji car kad poðe s vojskom da se pobije s drugijem carem ne sjede najprije i ne drži vijeæu može li s deset hiljada sresti onoga što ide na njega sa dvadeset hiljada?

32 Mete ma timba-tai basa, ma duꞌa nae neꞌo eni nda nasenggiꞌ sa, na, malole lenaꞌ, leleꞌ musu a feꞌe sia dodꞌooꞌ, te ana haitua memaꞌ dedꞌenuꞌ fo olaꞌ dꞌame.

Ako li ne može, a on pošlje poslanike dok je onaj još daleko i moli da se pomire.

33 Onaꞌ naa boe, atahori mana nae tungga Au. Eni musi duꞌa neu-nema malolole, nae eni nahehere lao hela basaꞌ e, do hokoꞌ? Mete ma hokoꞌ, atahori naa nda nandaa dadꞌi ana dedꞌenu Ngga sa.”

Tako dakle svaki od vas koji se ne odreèe svega što ima ne može biti moj uèenik.

34 Yesus tute seluꞌ dedꞌea-oꞌolan no conto laen fai nae, “Masiꞌ naa, maloleꞌ. Hita pake fo tao maladꞌa nanaat. Te mete ma masiꞌ a nda masi sa ena, na nggunan sa fai? Hita nda bisa pake e fo tao maladꞌa nanaat sa ena. Tae tao dadꞌi pupuk o, nda bisa sa ena. Hita nggari hendi e neuꞌ ena. Dadꞌi hei o musi dadꞌi onaꞌ masiꞌ a, fo misodꞌa sue-lai basa atahori. Seka ma ndikiꞌ, na, rena malolole, o!”

So je dobra, ali ako so obljutavi, èim æe se osoliti?

35

Niti je potrebna u zemlju ni u gnoj; nego je prospu napolje. Ko ima uši da èuje neka èuje.