Luka 8
1 Pale godova o Isus džalas pe sa e bare thaj cikne gava, propovedilas thaj navestilas e Bahtali nevimata palo o carstvo e Devlesko. Pale leste džanas e dešuduj apostolurja
Bosi Yesu wuyenda mu mavula ayi mu mala mu yamikisa ayi mu samuna Nsamu Wumboti wu Kipfumu ki Nzambi.
2 thaj varesave manušnja saven o Isus oslobodisardas katar e bilačhe duhurja thaj sastarda len katar e nasvalimata: e Marija andar e Magdala, andar savi tradas efta benga,
Kumi bamvuala buadi banlandakana va kimosi ayi ndambu baketo bobokabelusa bu bayamusu kuidi ziphevi zimbimbi ayi bobo kabelusa mu zimpasi. Baketo beni bawu baba: Maliya baba ntedilanga Maliya muisi Mangadala. Mu niandi katotula ziphevi tsambudi zimbimbi,
3 e Jovana romnji e Huzošći savo sas e Irodosko upravitelj, e Suzana, thaj but aver save pomožinas e Isusešće thaj e dešuduje apostolenđe pire lovenca thaj okoleja so saslena.
Zana nketo Suza mutu wuba lundanga bima bi Elode, Suzani ayi bawombo bankaka baba kunsadisanga mu bima biawu.
4 Dok još ćidelaspe o but o them andar e razne gava, o Isus phendas lenđe akaja paramiči:
Nkangu wuwombo wu batu wuyiza kutakana. Batu beni batotukila mu mavula mavombo. Buna Yesu wuba samunia nongo yayi:
5 “Jek đes inkljisto o sejači te sejol. Dok sijolas, varesavo seme pelo po drom thaj o them uštada les a e čiriknja aviline thaj haline les.
—Nkuni wumosi wuyenda ku muanga mbongo andi. Mu thangu kaba muanga mbongo andi, ndambu yi zitheti yibua mu ndambu yi nzila. Batu badiatila ziawu ayi zinuni zidoda ziawu.
6 Aver seme pelo pe barutni a kana inkljisto odma šućilo kaj nasle dosta vlage.
Ndambu yinkaka yi zitheti yibua va matadi. Bu zimena, zivika yuma bilavasia ba mbozi ko.
7 Varesavo seme pelo maškar e kangre thaj e kangre tasadine les sar barjonas zajedno lesa.
Zinkaka zibua va zitsendi. Zitsendi ziyunduka va kimosi ayi mintuidilavayi zitsendi zifietikisa miawu.
8 A varesavo napokon pelo pe lačhi phuv, niknosarda thaj bijanda šel drom majbut.” Phendas godova thaj čhuta muj: “Ašunen kana već situmen kan!”
Vayi zinkaka zibua va ntoto wumboti. Zimena ayi zibuta makundi. Kadika luteti lubuta khama yinkaka yi zitheti. Buna katuba mambu momo, wuyamikina: —Woso widi matu ma wila buna bika kawa.
9 E učenikurja phučline e Isuse so značil godoja paramiči.
Minlonguki miandi minyuvula tsundu yi nongo yoyi.
10 A vo phendas lenđe: “Tumenđe si dino te džanen e tajne e Devlešće carstvošće, a averenđe si dino samo ande paramiča, kaj ando Sveto lil ačhel ramome: ‘vi ako dićhen či primetin, vi ako čhon kan či haćaren.’
Buna wuba kamba: —Beno lutambula diluaku di zabila matsueki ma Kipfumu ki Nzambi vayi kuidi bankaka mambu mama mafueti yolokolo mu zinongo muingi ka diambu kobalembu tadi vayi bakadi mona; ka diambu ko balembu wa vayi balendi sudika ko.
11 A akava si so značil e paramiči: O seme si sago o alav e Devlesko.
—Luwa tsundu yi nongo yayi: mbongo yawu mambu ma Nzambi
12 Okova seme savo pelo po drom si sago e manuša save ašunen o alav, ali avel o beng thaj inđarel o alav e Devlesko andar lenđe ile te na paćan thaj te či spasinpe.
Mu ndambu nzila yidi batu beti wanga mambu ma Nzambi vayi satana wunkuizanga ayi wunzionanga mawu mu mintima miawu mu diambu di kuba kandika babika wilukila muingi bedi vuka.
13 A varesave si sago o seme savo si posadime pe barutni phuv. Kana ašunen e Devlesko alav, odma prihvatin les e bahtasa, ali naj len koreno. Varesavi vrjama paćan, ali kana aven e kušnje von peren katar o paćipe.
“Mbongo yibua va matadi” yidi batu beti wanga mambu ma Nzambiayi beti tambulanga mawu mu khini vayi basiko mianzi. Minu kiawu kizingilanga ko. Mu thangu yi thotolo bavika kukitabilanga.
14 A okova seme savo pelo ande kangre si sago e manuša save ašunen o alav, ali još pe lengo drom e trajošće brige tasaven len e barvalipeja thaj akale trajošće nasladenca thaj či anen lačho plodo.
“Mbongo yibua va zitsendi” yidi batu bobo bawa mambu ma Nzambi ayi bayenda kuawu. Vayi bafietukusu mu diambu di mayindu, bamvuama ayi makhini ma luzingu. Babutanga ko mimbutu milenda yela.
15 Okova seme savo pelo pe lačhi phuv si sago e manuša save ašunen o alav thaj inćarenle ando lačho thaj plemenito ilo thaj ustrain dok či anen plodo.”
Bosi “mbongo yibua va ntoto wumbote” yidi batu bobo bawa mambuma Nzambi, balunda mawu mu ntima wukambulu mayuya ayi wumbote. Bawu bambutanga mimbutu bu bavibididi.
16 “Khonikal kana del jag o stenko či čhol les talo čaro niti talo kreveto, nego čhon les po čirako, te dićhen o svetlo okola save den andre.
—Mutu bu kalemisini muinda, kalendi kuwufukidila nzungu kovoti kuwutula ku tsi mbuka; vayi va yilu meza kafueti wutula mu diambu di bobo bankota bamona kiezila.
17 Sa so si garado thaj ćerdo tajno avela sikado javno thaj inkljela po videlo.
Bila mamo masuama mafueti ba va kiesila; mamo masueku mafueti zabakana ayi totuka va nganda.
18 Len sama sar ašunen, kaj kas si delape lešće, a kas naj lelape lestar vi okova so gndil kaj si les.”
Diawu lulubuka mu mpila lulembu wila bila bela buela vana kuidi mutu wowo beki vayi kudi mutu wowo kambulu bela kunziona, ka diambu ko, biobi kambanza ti bidi yandi.
19 Ko Isus aviline lešći dej thaj lešće phral, ali katar o but o them naštik ćerdine lesa svato.
Ngudi yi Yesu ayi bakhomba bandi bayiza kuidi niandi vayi basianunga ko fikama va kaba mu diambu di nkangu wu batu.
20 Vareko javisarda e Isusešće: “Ćiri dej thaj ćire phral ačhen avri thaj kamen te dićhentu.”
Buna bankamba: —Ngudi aku ayi bakhomba ziaku badi ku nganda ayi batidi kumona.
21 O Isus phendas lenđe: “Mungri dej thaj mungre phral si okola save ašunen thaj izvršisaren o alav mungre Devlesko.”
Yesu wuba vutudila: —Bobo beti wanga mambu ma Nzambi ayi bansadilanga mawu bawu ngudiama ayi bakhomba ziama.
22 Jek đes o Isus phendas pire dešuduj učenikonenđe: “Hajde te nakhas pe koja rig e jezerošći.” O Isus thaj lešće učenikurja dine ando čamco thaj isplovisardine.
Lumbu kimosi Yesu wukuma mu nlungu va kimosi ayi minlongukimiandi, buna wuba kamba: —Bika tusabukanu ku disimu dinkaka di mbu. Buna batula ku ngingi nlangu.
23 Dok plovinas, e Isuse lija e lindri. Ande godova muklape e oluja po jezero. E lađica počnisarda te pherelpe e pajesa a von arakhlinepe ande bari briga pale piro trajo.
Bu baba vuila, Yesu wuleka tulu. Zimbukila vuka kimosi kingolo kitonamu mbu, nlangu wutona wala mu nlungu ayi mu ziphasi miba.
24 Aviline ko Isus, džungadine les thaj čhutine muj: “Sikavneja, sikavneja, tasadosa!” Vo džungadilo, thaj zapovedisarda e bavlajaće thaj e talasenđe thaj e talasurja smirosajle thaj nastanisarda tišina.
Minlonguki mifikama vaba Yesu, minkotula mu yamikina: —A nlongi, A nlongi tueka fua! Wukotuka ayi wutemina vuka ayi mayo ma mbu. Buna biawu bilembama ayi ndembama yivutuka.
25 A o Isus phendas lenđe: “Kaj tumaro paćipe?” A von ande dar thaj ando čudo phučenas jek avres: “Ko si akava te zapovedil e paješće thaj e bavlajaće, a von te pokorisarenpe lešće?”
Buna wukamba minlonguki miandi: —A kuevi kuidi minu kieno e? Vayi bawu bamona tsisi ayi basimina. Ayi bayuvasana bawu na bawu ti: —Buna nani niawu wuntumina vuka ayi nlangu, ayi biawu binkutumukina e?
26 Askal o Isus thaj lešće učenikurja otplovisardine pe obala ke gerasinsko krajo, savo si pe koja rig katar o Galilejako jezero.
Batula mu zunga ki basi Ngalasa, kitalani ayi ngalili
27 Dok o Isus inkljelas pe obala, avilo angle leste o manuš ande savo sas e bilačhe duhurja. Već dugo či inđarelas e drze pe peste, niti trailas ando ćher nego trailas ande limorja.
Yesu bu kakuluka va disimu buna mutu wumosi muisi divula beniwuba ayi ziphevi zimbimbi tona thama wuyiza kundengana. Pheni nkua kaba kibanga; kaba vuandanga ko mu nzo vayi ku biziami kaba vuandanga.
28 Kana o manuš dikhla e Isuse, čhudape pe koča angle leste thaj ande sasto glaso čhuta muj: “So kames mandar, Isuse, majbare Devlešće čhaveja? Moliv tut na mučisar man!”
Bu kamona Yesu, wubua va ntualꞌandi ayi wutuba mu mbembo yi ngolo: —A diambu mbi tuidi betu yaku, ngeyo muana Nzambi yizangama e? Wundemvukila, kadi kundiamisa.
29 (Kaj o Isus zapovedisardas e bilačhe duhošće te inkljel andar godova manuš. Kaj već lungo vrjama o bilačho duho inćarelas les ande piri vlast, Čak vi kana phandenas les ande lancurja thaj ande okurja, o manuš trgolas e lancurja thaj o beng inđarelas les ande pustinja.)
Wutuba bobo mu diambu Yesu wutumina mpeve yimbimbi yitotuka mu mutu wowo. Bila tona thama, mpeve beni yimbila. Buna mutu beni baba kunkanganga ayi kunkebilanga mu zisieni ayi bisengo mu malu vayi wuba kubi tabunanga ayi mpeve yimbimbi yiba kunnatanga mu bibuangu bisuama.
30 O Isus pe godova phučla les: “Sar bučhos?” Vo phendas: “Legija”, kaj ande leste dine e but bilačhe demonurja.
Yesu wunyuvula: —Dizina diaku nani e? Niandi wuvutula: —Lengio. Bila ziphevi ziwombo zimbimbi zikota mu mutu beni.
Ziphevi zimbimbi beni zileba Yesu muingi kabika kuba tuma benda ku diyenga. (Abyssos g12)
32 A okote ande gora sas bari gomila bale save čarjonas. Askal e demonurja zamolisardine e Isuse te mućel len te den ande bale. Thaj vo mukla len.
Nkangu wu zingulu wuba dia vana mbata mongo. Ziphevi zimbimbizileba Yesu muingi zikota mu zingulu beni. Buna wuba vana minsua.
33 Askal e bilačhe demonurja inkljistine andar o manuš thaj dine ande bale. Thaj e bale pojurisardine niz o brego ando jezero thaj tasadile.
Ziphevi zimbimbi zitotuka mu mutu ayi zikota mu zingulu. Muna yina thangu nkangu wu zingulu wunengumuka mu mongo nate ziyiza bua mu mbu. Buna zidiama.
34 A kana dikhline okola manuša kaj lenas sama pe bale so sas, našline thaj phendine pe gava thaj pe okoline thana so dikhline.
Mu thangu minsungi mi zingulu mimona mambu momo mavioka, mitina ayi miyenda kamba mambu beni ku divula ayi mu zitsola.
35 A o them inkljisto te dićhel so sas. Avile džiko Isus thaj dikhline e manuše andar savo inkljistine e bilačhe demonurja sar bešel džike Isusešće pungre, furjardo ande drze thaj saste gođasa e dar askal dijas pe lende.
Batu bayiza tala mambu momo mavioka. Bayiza vaba Yesu ayi bamona mutuwowo wutotulu ziphevi zimbimbi buna kavuendi va malu ma Yesu. Wuvuata minledi ayi diela diandi diduka. Buna bamona boma.
36 A okola kaj lenas sama pe bale phendine averenđe, sar o Isus oslobodisardas e manuše ande savo sas e demonurja.
Batu bobo bamona mambu beni baba kamba buevi bu vukila mutu wowo wuyamusu kuidi ziphevi zimbimbi.
37 Askal e Isuse zamolisarda sa o them andar e gerasinsko krajo te džaltar lendar kaj lijalen e bari dar. O Isus dija ando čamco thaj teljarda palpale ande Galileja.
Vana vawu batu ba zunga ki Ngelasa bu bamona boma bu ngolobuna baleba Yesu kabotuka mu zunga kiawu. Niandi wukuma mu nlungu ayi wuvutuka.
38 A o manuš andar savo o Isus tradas e bilačhe demonen, zamolisarda e Isuse te šaj ačhel lesa, ali o Isus phendas lešće:
Mutu wowo wukulu mu ziphevi zimbimbi wuleba Yesu muingi kanlandakanavayi Yesu wumvutula ayi wunkamba:
39 “Bolde tut ćhere thaj phen sa so ćerda tuće o Del.” Vo đelotar thaj razglasisarda pe sasto gav so ćerda lešće o Isus.
—Vutuka ku nzoꞌaku ayi samuna mambu moso Nzambi kavangidi. Buna mutu beni wuyenda, wuyemikisa, mu divula dioso, mambu Yesu kamvangila.
40 A kana o Isus boldape palpale pe koja rig e jezerošći, maladale o them kaj željno ažućarenas les.
Bu kavutuka, nkangu wu batu wuyakula Yesu bila batu boso baba kumvingila.
41 Thaj dik, avilo o manuš kasko alav sas Jair, savo sas jek katar e vođe ande sinagoga. Thaj pelo pe pire koča angle Isusešće pungre thaj zamolisarda les te del ande lesko ćher
Tala mutu wumosi dizina diandi Yayilusi. Niandi wuba pfumu yi nzo yi lukutukunu, wuyiza ayi wubua va malu ma Yesu, wunleba mu diambu kiza ku nzo andi
42 kaj sas po meripe lešći jedino čhej savja sas varekaj katar dešuduj brš. Dok o Isus džalas ande Jairesko ćher oko leste ćićidelaspe sa o them katar sa e riga.
bila muanꞌandi wumosi kaka wunketo, wuba nduka-nduka kumi mimvu miodi wuba nduka mu fua. Bu kaba kuenda vayi nkangu wu batu wumfietikisa.
43 A maškar o them sas jek manušnji savi sas nasvali katar o godova kaj dešuduj brš thavdelas o rat latar. Sa so sasla dija pe doktorja thaj khonik naštik te sastarelas lat.
Nketo wumosi wuba kimbevo kiviokanga menga; kumi mimvu miodi kabedila kimbevo beni ayi wumana fukisa bima biandi bioso kuidi minganga. Vayi kadi munganga wumosi kasia nunga ko mu kumbelusa.
44 Nakhli palal leste thaj astardape e ćoškostar katar e Isusešći haljina, thaj o rat odma ačhilo latar.
Wufikama ku manima ma Yesu ayi wusimba tsongi nledi andi. Vana vawu menga makangama.
45 A o Isus phendas: “Ko astardape pale mungri haljina?” Savora počnisardine te braninpe, a o Petar phendas: “Sikavneja, o but o them ćićideltut thaj spidelpe, a tu phučes ko astardape pale mande.”
Buna Yesu wuyuvula: —Nani wutsimbidi. Baboso bamanga kuawu kikinina. Diawu Piela kankambila va kimosi ayi bobo baba yandi: A Nlongi, nkangu wu batu wuzungididi ayi wufietikisidi ku zindambu zioso.
46 A o Isus phendas: “Vareko astardape pale mande. Haćardem sar e sila inkljisti andar mande thaj vareko sastilo.”
Vayi niandi wuvutula: —Mutu wumosi wutsimbidi bila nzebi ti lulendo lutotukidi mu munu.
47 Kana e manušnji dikhla kaj či ačhili neprimetno, izdralas e daratar thaj peli pe koča angle leste thaj angle sasto them phendas sostar astardape pale leste thaj sar odma sastili.
Nketo beni bu kamona ti kalendi suama ko, buna, wuyiza ayi lunkuku, wufukama va malu ma Yesu. Wusudikisa va ntuala wu batu boso bila kiokikansimbila ayi buevi kabelukididi.
48 A vo phendas laće: “Čhejo, ćiro paćipe sastardatu. Dža ando miro!”
Yesu wunkamba: —A muanꞌama wunketo, minu kiaku kivukisidi, yenda mu ndembama.
49 Dok o Isus još ćerelas svato e manušnjasa, avilo vareko andar e Jairesko ćher ko Jair savo sas vođa ande sinagoga thaj phendas: “Ćiri čhej muli. Na mučisar majbut e sikavne.”
Buna kamanisini ko tuba, mutu wuba kuidi pfumu nzo yilukutukunu wuyiza ayi wunkamba: —Muanꞌaku wunketo fuidi, bika buela yamisa nlongi.
50 Ašunda godova o Isus thaj phendas: “Na dara! Samo paća thaj voj traila!”
Yesu bu kawa bobo, wukamba Yayilusi ti: —Bika mona boma vayi wilukila kaka bila muanꞌaku wunketo wela beluka.
51 Kana o Isus areslo ando ćher, či muklas khonikašće te den andre lesa osim o Petre, o Jovane, o Jakov thaj e čhorako dade thaj laće deja.
Bu katula ku nzo, wukandika batu boso babika kota mu nzobotula kaka Piela, Yowani, Zaki ayi dise ayi ngudi yi muana ndumba.
52 A savora save sas ando ćher rovenas thaj žalinas pale čhori. A o Isus phendas lenđe: “Na roven! Či muli, nego samo sovel!”
Batu boso badila ayi banionga mu diambu diandi ayi wuba kamba: —Bikanu dila bila kadi fua ko, tulu tuandi kalekidi.
53 A von asanas lestar kaj džangline kaj muli.
Batu baba kunsekinina bila bazabati fuidi.
54 O Isus astarda lat palo vas thaj čhuta muj: “Čhorije, ušti!”
Buna Yesu wusimba koko ku muana ndumba ayi wutuba mu mbembo yingolo: —Muanꞌama, telama kuaku.
55 Thaj lako duho boldape ande late thaj voj odma uštili, a vo naredisardas te denla te hal.
Buna wufuluka ayi wutelama; Yesu wuvana minsua mu diambu bamvana bidia.
56 A lako dad thaj laći dej čudisajle, a vo zapovedisarda lenđe te na phenen khonikašće so sas.
Zimbuta zi muana ndumba zisimina. Yesu wuba kandika babika kambakadi kuidi mutu wumosi mambu maviokidi.
