Luka 5
1 Jekhvar kana o Isus ačhelas pe obala ko galilejako jezero, o them spidelaspe pe leste te ašunen o alav e Devlesko.
Lao esa, Yesus nanori atahori ra sia dꞌano Galilea suun. Atahori hetar rema rae rena Lamatualain Hara-liin. Losa ara rakaseseti heo rala Yesus.
2 O Isus lija sama e duj čamcurija kaj ačhenas pe obala andar save inkljistine e ribarja thaj halavenas pire mreže.
Deka naa, hambu manatasi ra raisi puꞌa nara sia madꞌaꞌ ata. Boe ma Yesus nita ofa rouꞌ rua mananafuꞌ sia naa.
3 Thaj dija ande jek katar o čamco savo sas e Simonesko thaj zamolisardas les te spiden les cara majdur katar e obala. Bešlo andre thaj počnisardas te sikavel e theme andar o čamco.
Ofaꞌ naa ra Simon enan esa. Boe ma Yesus hene nisiꞌ Simon ofan, ma noꞌe e tola ofaꞌ nisiꞌ oe romaꞌ mbei. Basa ma Ana endoꞌ nanori atahori hetar naa ra.
4 A kana o Isus ačhilo te ćerel svato e themešće, phendas e Simonešće: “Otplovisar okote kaj si handuk o paj thaj čhude e mreže ćire thaj astar e mačhen.”
Ana nanori basa, ma olaꞌ neu Simon nae, “Simon! Misiꞌ mamana romaꞌ mbei fo nggari puꞌat sia naa. Te dei fo hei hambu uꞌu hetar.”
5 A o Simon phendas lešće: “Sikavneja! Sasti rjat trudisajlam thaj khanči či astardam, ali ako tu gajda phenes, čhudava e mreže.”
Te Simon nataa nae, “Papa dei! Hai puꞌa tetembaꞌ sa teme-ao, te nda mala uꞌu boaꞌ esa sa boe! Te huu Papa maꞌo naa ena, de, au uꞌondaꞌ sobꞌa.”
6 Kana ćerdine godova, astardine but mačhe, gaći kaj pharjonas lenđe mreže.
Boe ma ara raꞌondaꞌ puꞌat. Leleꞌ rae lea baliꞌ ata neu, puꞌat a sofeꞌ noꞌ a uꞌu, losa puꞌat a sii mbei ena.
7 Dine znako pire drugarenđe ando aver čamco te aven te pomožin len. Kana von aviline, pherdine e liduj čamcurija gajda kaj gata potonisardine.
Boe ma Simon randu nonoon mana sia ofaꞌ laen fo rema tulun se. De ara ao uꞌu ofaꞌ rala reu, de ofa karuaꞌ naa ra sofeꞌ roꞌa uꞌu, de raeꞌ a molo.
8 A kana dikhlas o Simon Petar, pelo pe pire koča angle Isusešće pungre thaj phendas: “Džatar mandar, Gospode! Me sem bezehalo manuš.”
Simon nonoo manatasi nara, Yakobis no Yohanis, naeni Sabadeus ana nara, ara o sia naa boe. Ara o titindindiꞌ a, huu rala uꞌu hetar seli. Leleꞌ Simon Petrus nita saa mana dadꞌiꞌ naa, ma ana sendeꞌ lululanggan sia Yesus matan nae, “Au ia, atahori mana tao sala-kiluꞌ naen seli ena. Dadꞌi malole lenaꞌ Lamatuaꞌ afiꞌ deka-deka mo au fai.” Te Yesus nataa nae, “Simon! Afiꞌ duꞌa nae-nae dalaꞌ naa, huu Au ae pake nggi. Hei ia, biasa sangga uꞌu. Te ia na Au unori nggi sangga atahori fo tungga Au.”
9 Thaj sas ando čudo o Petar thaj savora save sas lesa zbog e bute e mačhe kaj astardine.
10 A gajda vi o Jakov thaj o Jovano sas ando čudo. Von sas e čhave e Zevedeješće thaj e drugarja e Simonešće. A o Isus phendas e Simonešće: “Na dara! Katar akana e manušen astareja sago e mačhen.”
11 Thaj crdine e čamcurja pe phuv, mukline sa thaj teljardine pale leste.
Basa ma ara lea tuteꞌ ofa nara madꞌaꞌ ata reu. Boe ma ara lao hela basa saa-saa nara, fo tungga Yesus.
12 Kana sas o Isus ande jek gav, dijas pe jek manuš savo sas sa ande guba. Dikhla e Isuse thaj pelo angle leste e mujesa džike phuv, thaj zamolisarda les: “Gospode! Te kames šaj te sastares man katar e guba.”
Sia kamboꞌ sa, Yesus nandaa no atahori sa hedꞌi kusta ndule ao na. Leleꞌ ana nita Yesus, boe ma neu sendeꞌ lululanggan ma beꞌutee sia matan losa rae a. Boe ma nae, “Amaꞌ, e! Tulun au dei! Au bubꞌuluꞌ, Amaꞌ bisa muꞌuhahaiꞌ hedꞌi ngga ia. Sadꞌi Amaꞌ nau. Naa fo atahori sudꞌi boe melumudꞌu au fai.”
13 Vo čhuta po vas pe leste thaj phendas: “Kamav, av sasto!” Thaj e guba odma peli lestar.
Boe ma Yesus loo liman de nggama e. Boe ma olaꞌ nae, “Au nau! Hai leon! Olaꞌ basa ma, hedꞌi kusta mopꞌo neuꞌ ena mia atahori naa aon.
14 A o Isus zapovedisardas lešće: “Na phen khonikašće, nego dža thaj sikav tu e rašaješće thaj prinesisar ćiri žrtva palo ćiro sastipe, sar odredisardas o Mojsije. Godova avela sago dokazo e manušenđe.”
Boe ma Yesus olaꞌ fee nesenenedꞌaꞌ neu e nae, “Musunedꞌa malolole! Ho hai ena, te afiꞌ mufadꞌe esa boe! Ho musi tungga baꞌi Musa parendan dei. Dadꞌi muu sia malangga agama leo, fo ana paresaꞌ ao ma, naa fo ana nahine hedꞌis ma hai tebꞌe ena, do hokoꞌ. Basa na, ho musi mendi tutunu-hohotuꞌ moꞌe makasi, fo basa atahori bubꞌuluꞌ oi, ho hai tebꞌe ena.”
15 A o glaso pale leste još majbut buljolas thaj o but o them ćidelaspe te ašunen les thaj te sastarel len katar lenđe nasvalimata.
Mae Yesus ai o, nda doo sa ma dudꞌuit soꞌal koasa Na naa, nenedꞌui-bꞌenggaꞌ sia bee-bꞌee. Dadꞌi atahori ra akaꞌ nonggo-nonggo rema rae rena E nanori se. Boe ma Ana naꞌahahaiꞌ atahori hetar mia hedꞌis mataꞌ-mataꞌ
16 A vo đelotar ande pustinja te molilpe e Devlešće.
Te Yesus o hii dinggoꞌ Aon mia atahori hetar, fo neu hule-oꞌe sia mamana rouꞌ.
17 Jek đes dok o Isus sikavelas e themes, bešenas lesa e fariseja thaj e sikavne e Mojsiješće zakonestar save aviline andar sa e galilejske gava, judejske thaj andar o Jerusalim. A e sila e Gospodešći sas e Isuseja te sastarel e nasvalen.
Lao esa, Yesus nanori atahori sia ume sa. Leleꞌ naa hambu atahori mia partei agama Farisi ro meser agama hira, rema rena E. Ara rema mia kambo-kamboꞌ sia propensi Galilea, propensi Yudea, ma kota Yerusalem. Lamatualain fee koasa neu Yesus fo naꞌahahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ ra.
18 Askal aviline varesošće manuša save inđarenas pe nosilje e manušes savo sas lino. Kamline te anen les andre thaj te čhon les anglo Isus.
Leleꞌ naa, hambu atahori hira ndoro rendi atahori mamaluꞌu sa sia radꞌat sa ata. Ara sangga dalaꞌ fo ro atahori mamaluꞌuꞌ naa nisiꞌ Yesus fo naꞌahahaiꞌ e. Te ume naa sofeꞌ no atahori ena, de raꞌasusuuꞌ rala reu, te nda bisa sa. Naa de, ara rendi atahori mamaluꞌuꞌ a ume ata neu. Boe ma ara ofe randola ume a sinin, de raꞌondaꞌ atahori mamaluꞌuꞌ mana sia radꞌat ata naa. Ara raꞌondaꞌ e, nisiꞌ atahori hetar taladꞌan nara, nandaa no Yesus matan.
19 Ali, sar katar o but o them naštik dine lesa andre, linepe po krovo e ćheresko thaj kroz o krovo muklinele tele zajedno e nosiljasa maškare anglo Isus.
20 Kana o Isus dikhla lengo paćipe, phendas e line manušešće: “Manušeja, jartompe tuće ćire bezeha.”
Yesus nita ma nahine nae, ara ramahere Eni bisa naꞌahahaiꞌ sira nonoon. Boe ma Ana olaꞌ neu atahori mamaluꞌuꞌ naa nae, “Ana, ngge! Au fee ambon neu sala mara ena.”
21 E fariseja thaj e sikavne e Mojsiješće zakonestar počnisardine te gndin: “Ko si akava kaj hulil po Del? Ko šaj te jartosarel e bezeha osim o Del?”
Rena Yesus olaꞌ naꞌo naa, boe ma atahori Farisi ro meser agama ra mulai ratatane rae, “Heꞌe! Akaꞌ Lamatualain mesaꞌ ne naꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilu nara. Te eni ia, seka, de tao aon onaꞌ Lamatualain! Ia, neꞌemutis!”
22 A o Isus džangla lenđe gndimata thaj phendas lenđe: “Sostar gajda gndin ande tumare ile?
Te Yesus bubꞌuluꞌ rala nara. De Ana olaꞌ nae, “Taꞌo bee de hei duꞌa mae Au ia, olaꞌ neꞌemutis?
23 So si maj loće te phenelpe: ‘Jartime si tuće će bezeha’ ili te phenelpe: ‘Ušti thaj phir’?
Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Au uꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilu nara. Mete ma Au ufadꞌeꞌ a atahori mamaluꞌuꞌ ia ae, ‘Au fee ambon neu sala mara ena’, hei nda mita Au koasa ngga saa sia raefafoꞌ ia sa. Te mete ma Au ae, ‘Fela leo! Haꞌi mala radꞌat ma fo baliꞌ.’ Mete ma ana fela neuꞌ ena, hei feꞌe mita koasa Ngga. Naa de, Au ae uꞌuhahaiꞌ atahori mamaluꞌuꞌ ia, naa fo hei o bubꞌuluꞌ, Au uꞌena hak fee ambon neu atahori sala-kilun.” Boe ma Ana heoꞌ mbali atahori mamaluꞌuꞌ a, de olaꞌ nae, “Mumburiꞌ leo! Haꞌi mala radꞌat ma, fo lao baliꞌ ume muu!”
24 Dokaživa tumenđe kaj man, e Čhaves e Manušešće, si vlast pe phuv te jartosarv e bezeha.” Askal phendas e line manušešće: “Tuće phenav: ‘Ušti, le ćire nosilje thaj džatar tuće ćhere!’”
25 Vo odma uštilo angle lende thaj lija pe soste pašljolas thaj đelotar pire ćherešće thaj hvalilas e Devle.
Aiboiꞌ ma, atahori naa fela nambariiꞌ sia atahori hetar mata nara, de haꞌi nala radꞌat na. Boe ma ana lao baliꞌ no koa-kio Lamatualain.
26 Savora sas ando čudo, slavinas e Devle thaj pherde dar phenenas: “Čudurja ađes dikhlam!”
Rita taꞌo naa ma basa atahori mbo-mboꞌ a. Boe ma ara soꞌu rananaru Lamatualain naran rae, “Lamatualain manaseliꞌ, o! Faiꞌ ia, hita tita dꞌala manaseliꞌ no mata ao tara ena!”
27 Pale godova o Isus inkljisto thaj dikhla e cariniko savo bučholas Levije kaj bešel po than kaj poćinelas pe o porezo thaj phendas lešće: “Av pale mande.”
Nda doo sa ma, Yesus dea nema mia ume naa, ma nita atahori mana edꞌa bea sa endoꞌ sia mamana edꞌa bea na. Atahori naa naran Lewi. Boe ma Yesus noꞌe nae, “Uma tungga Au!”
28 O Levije mukla sa, uštilo thaj teljarda pale leste.
Lewi rena nala, ma ana fela neuꞌ ena, lao hela basa-bꞌasaꞌ e sia naa, de neu tungga Yesus.
29 Pale godova o Levije ćerdas lešće ande piro ćher bari gozba. Leja pale sinija bešenas but carinikurja thaj vi aver manuša.
Basa ma, Lewi tao fefetas fo noꞌe Yesus neu sia umen. Ana o noꞌe nonoo mana edꞌa bea nara, ro fuiꞌ ra, fo rema ra fefetas.
30 Askal e fariseja thaj lenđe sikavne e Mojsiješće zakonestar počnisardine te mrmljan pe leste thaj phendine lešće učenikonenđe: “Sostar han thaj pijen e carinikonenca thaj e bezehalenca?”
Te hambu atahori partei agama Farisi hira, ro meser agama ra, oꞌolaꞌ Yesus ana dedꞌenu nara rae, “Taꞌo bee de hei endoꞌ mia mo atahori nda papakeꞌ ra sa, onaꞌ mana edꞌa bea ro atahori nda malololeꞌ naa ra sa? Atahori maloleꞌ afiꞌ miꞌibꞌue mo atahori mataꞌ naa ra!”
31 A o Isus phendas lenđe akaja izreka: “‘Či trubun e saste manuša e doktore nego e nasvale’.
Te Yesus nafadꞌe se nae, “Atahori mamahedꞌiꞌ memaꞌ parlu doter. Te atahori nda mamahedꞌiꞌ ra sa, nda parlu sa.
32 Gajda vi me či avilem te akharav e pravednikonen, nego e bezehalen te boldenpe katar pire bezeha ko Del.”
Au uma fo mete-seꞌu atahori nda maloleꞌ ra sa. Te nda uma fo mete-seꞌu atahori mana duꞌa rae sira aon ndoo-tetuꞌ ena.”
33 Von askal phendine lešće: “Sostar e Jovanošće učenikurja često postin thaj molinpe, isto gajda vi e farisejenđe učenikurja, a ćire či postin nego han thaj pijen?”
Basa ma, atahori mia partei agama Farisi ro meser agama ra oꞌolaꞌ mbali Yesus rae, “Taꞌo ia, Amaꞌ! Yohanis Mana Saraniꞌ a ana mana tungga nara puasa ma hule-oꞌe rakandooꞌ a. Atahori Farisi ra ana mana tungga nara o tao onaꞌ naa boe. Te taꞌo bee de Amaꞌ ana mana tungga mara akaꞌ raa rinu rakandooꞌ a? Ara nda puasa rita sa, do?
34 A o Isus phendas lenđe: “Tuguin li e svaturja dok si o džamutro lenca? Nisar!
Te Yesus olaꞌ no se nendiꞌ nekendandaaꞌ nae, “Memaꞌ hei bubꞌuluꞌ ena, mete ma hambu feta kakabꞌiꞌ, mana neu fefetas ra nda puasa sa, te raa-rinu raꞌabeta. Mete ma touꞌ mana masao feuꞌ a feꞌe sia naa, na tantu basa se raa-rinu raꞌabꞌue.
35 Nego avela o đes kana otmina lendar e džamutre thaj askal postina ande godola đesa.”
Te dei fo lao esa, mete ma atahori feaꞌ toꞌu rendi tou mana sao feuꞌ a, na nonoo nara susa, fo ara feꞌe puasa ena.”
36 O Isus phendas lenđe još jek paramiči ande slike: “Khonik či čhinel o nevo kotor katar e nevi haljina te suvel pe purani haljina. Ako godova ćerel, e nevi haljina čhindola, a e purane haljinaće či ačhela o kotor katar e nevi haljina.
Basa ma, Yesus nafadꞌe nekendandaaꞌ esa fai nae, “Nda hambu atahori haꞌi teme feuꞌ eꞌetuꞌ esa, fo tanda neu badꞌu mbara manasikaꞌ sa. Te mete ma safe badꞌu a, na teme feuꞌ naa kukundu ma badꞌu a boe sika.
37 Khonik či čhol e nevi mol ande purani morćhaći trasta, kaj e nevi mol pharavela e trasta thaj e mol čhordola, a e morćhaći trasta propadnila.
Onaꞌ naa boe atahori nda oni tua feuꞌ nisiꞌ sambat mana mbokoꞌ sa. Te mete ma sambat fanggi e, na tuaꞌ nandali hendi e. Dadꞌi tua feuꞌ musi oni neu sambat feuꞌ boe. [No taꞌo naa, Yesus nanori se nae, Eni nenori feun, afiꞌ neꞌebꞌue no atahori Farisi ra nenori mbaran.]
38 Nego e nevi mol ande nevi morćhaći trasta trubul te čholpe.
39 Thaj khonik ko pijel e purani mol, či kamel e nevi, kaj phenel e purani mol si majlačhi.”
Atahori mana ninu nita oe anggor mbaraaꞌ ena, nda hii ninu anggor feuꞌ sa. Huu nahine nae, “Anggor mana nenembedꞌa mbaraaꞌ naa, maladꞌan seli!”
