Luka 14
1 I ko jekh savato, o Isus inele vičime ko čher nesave farisejengere vođasoro te hal maro, i dželo. Sare so inele adari, šukar ine posmatrinena le,
Lao esa, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, atahori partei agama Farisi ra malanggan esa noꞌe Yesus fo nema naa sia umen. Ana endoꞌ naa-ninu, ma hambu atahori maku-maꞌu E fo rae rita Ana nae tao saa nandaa no fai hule-oꞌeꞌ.
2 adalese so anglo leste inele nesavo namborme manuš kasere vasta hem o pre inele pherde pani.
Leleꞌ naa, hambu atahori esa mamahedꞌi ao maꞌasofeꞌ endoꞌ sia naa boe.
3 I o Isus pučlja e učiteljen e Zakonestar hem e farisejen: “Palo e Mojsijasoro zakoni, tromal pe li te sasljari pe ko savato ili na?”
Boe ma, Yesus natane mahine hukun Yahudi ma atahori Farisi mana endo raa-rinu sia naa nae, “Tungga baꞌi Musa hohoro-lalanen, bisa tao nahaiꞌ atahori hedꞌis, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, do hokoꞌ?”
4 A on ništa na phende. Tegani o Isus čhivđa plo vas upro namborme manuš, sasljarđa le hem muklja le te džal.
Te nda hambu esa nahara sa boe. Boe ma Yesus kois atahori mamahedꞌiꞌ a, de hai neuꞌ ena. Basa ma Yesus denu e baliꞌ.
5 A olenđe phenđa: “So mislinena tumaro čhavo ili tumaro guruv ko savato perela ano bunari, ini sigate ka ikalen le ine adathar?”
Basa naa ma, Yesus natane se fai nae, “Mete ma hambu anadikiꞌ sa tudꞌa oe rala neu, nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, hei mii nore baliꞌ e dꞌean, do hokoꞌ? Mete ma sapi a tudꞌa rala neu, na hei hela e, do, lea hendi e dꞌean? Neꞌo hei lea hendi e dꞌean. De naa sosoan nae, hei o tao ues ena boe, to!”
6 I na ine len so te phenen ko adava.
Rena Yesus olaꞌ taꞌo naa, te nda hambu atahori esa bisa nataa E sa boe.
7 Kad o Isus dikhlja sar o gostija kola ale te han rodenafse najšukar thana bešibnase, phenđa lenđe akaja priča:
Leleꞌ naa, Yesus memeteꞌ atahori mana rema raa sia ume fefetas a. Hambu atahori hetar pili mamanaꞌ sia mataꞌ, fo reu endoꞌ sia naa. Nita taꞌo naa, boe ma Ana olaꞌ nae,
8 “Kad injan vičime nekase ko bijav, ma beš ko najšukar than, adalese so šaj maškaro vičime isi nesavo manuš kovai po baro tutar.
Besa-bꞌesa, o! Mete ma atahori rarolo nggi misiꞌ fefeta kakabꞌiꞌ, na, afiꞌ mii endo sia ataori moko-monaen ra mamanan. Huu afiꞌ losa tenu fefetas narolo fuiꞌ manaseliꞌ lenaꞌ nggo.
9 Tegani okova so vičinđa tut ka phenel će: ‘De to than akalese.’ Tegani ka ove lađardo, i ka dža te dole o zadnjo than.
Mete ma taꞌo naa, tenu fefetas neꞌo nema olaꞌ no nggo nae, ‘Afiꞌ mumunasa, e! Amaꞌ tulun lali misiꞌ deaꞌ naa dei, huu au sadꞌia hela kadꞌera ia fee neu atahori moko monaen ra.’ Boe ma ho fela hela kadꞌera naa no mamaet, de muu endoꞌ sia seku dꞌeaꞌ.
10 Nego, kad injan vičime, dža hem beš ko zadnjo than. Kad ka dikhel tut okova so vičinđa tut ka phenel će: ‘Amala, ava beš ko po šukar than!’ Tegani sa o gostija ka dikhen kobor injan poštujime.
Dadꞌi mete ma hambu nerolot, na, muu endoꞌ sia kadꞌera mana seku sia deaꞌ. Dei fo mete ma tenu fefetas nita nggo, na neti noꞌe nae, ‘Eh, Amaꞌ! Laꞌi fo endoꞌ sia mataꞌ ia.’ No taꞌo naa hei hambu hadꞌa-hormat sia atahori fuiꞌ ra matan nara.
11 Adalese, ko pes povazdela, ka ovel peravdo; a ko ponizini pe, ka ovel povazdime.”
Huu atahori mana soꞌu-soꞌuꞌ aon, dei fo Lamatuaꞌ naꞌatutudꞌaꞌ e. Te atahori mana tao aon onaꞌ anadꞌiki, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu nanaru e.”
12 Tegani o Isus phenđa okolese so vičinđa le: “Kad vičineja gostonen ko ručko ili ki večera, ma vičin samo te amalen, te phraljen, te familija, hem te barvale komšijen. Te vičinđan olen, hem on tut ka vičinen ko hajba kora pumende sar te irinen će.
Basa naa ma, Yesus olaꞌ no tenu umeꞌ a nae, “Faiꞌ ruma, mete ma amaꞌ tao fefetas, na, afiꞌ muroloꞌ a bobꞌonggim no nonoom atahori mamasuꞌiꞌ ra! Te neꞌo ara bisa rarolo baliꞌ nggo fai!
13 Nego, kad vičineja ko hajba, vičin e čororen, e sakatimen, e bangen hem e kororen.
De mete ma amaꞌ feta-dꞌote, na, murolo atahori hata-taaꞌ, ei doꞌoꞌ, keko-lukuꞌ, ma atahori pokeꞌ ra.
14 Tegani ka ove blagoslovime, adalese so olen nane sar te irinen će. A o Devel ka irini će tegani kad ka vazdel e pravednikonen taro mule.”
Huu neꞌo ara nda bisa bala-bꞌae rala nggo sa. Te mete ma amaꞌ murolo se, Lamatualain mana bala-bꞌae. Dei fo mete ma nafefela baliꞌ atahori mamahereꞌ mia mamates ena, Ana nda liliiꞌ amaꞌ malolem sa.”
15 Kad adava šunđa jekh okolendar so beštine uzalo astali, phenđa e Isusese: “Bahtaloi okova kova ka hal maro ano carstvo e Devlesoro!”
Rena taꞌo naa ma, hambu atahori sa mana endoꞌ no Yesus olaꞌ nae, “Atahori mana onton seli naeni atahori mana raa raꞌabꞌue sia Lamatualain ume manen, o!”
16 A ko adava, o Isus phenđa lese: “Nesavo manuš ćerđa bari gozba hem vičinđa bute manušen.
Yesus nataa e nae, “Au dui taꞌo ia: Hambu atahori sa tao fefeta ineꞌ. Boe ma ana narolo atahori hetar.
17 I kad sa inele ćerdo hajbnase, bičhalđa ple sluga te phenel e vičimenđe: ‘Sai akana spremno. Aven!’
Leleꞌ ara sadꞌia rala fefetas ena ma, ana denu atahori dedꞌenun, neu noꞌe atahori mana hambu nerolotꞌ ra nae, ‘Laꞌi, te fefetas sangga mulai ena.’
18 Ali jekh pala avereste lelje te phenen lese sose našti te aven. O prvo phenđa lese: ‘Činđum njiva i valjani te džav te dikhav la. Molinava tut, vaćer te gospodarese da adalese našti te avav.’
Te basa se sangga dalaꞌ mataꞌ-mataꞌ naa fo ara nda reu sa. Esa bꞌale nae, ‘Waa! Au feꞌe hasa ala osi sa, de au musi uu mete sobꞌa e dei. Afiꞌ mumunasa o! Huu au nda bisa uu sa.’
19 O dujto phenđa: ‘Samo so činđum deše guruven i džava te dikhav sar ka orinen. Molinava tut, vaćer te gospodarese da adalese našti te avav.’
Hambu esa fai nae, ‘Au feꞌe hasa ala sapi hohombu moleꞌ pasan lima. Au ae uu sobꞌa sudꞌi se, de afiꞌ mumunasa, o!
20 O trito phenđa: ‘Samo so leljum romnja i adalese našti te avav.’
Esa fai nae, ‘Au feꞌe sao ena, de nda bisa uu sa.’
21 I o sluga irinđa pe hem phenđa sa adava ple gospodarese. Tegani o gospodari holjanđa i phenđa ple slugase: ‘Siđar, ikljov ko droma e dizjakere hem ko trgija i ana akari e čororen, e sakatimen, e kororen hem e bangen.’
Basa ma, atahori dedꞌenuꞌ a baliꞌ de nafadꞌe tenu fefetas a. Rena nala ma, tenu fefetas namanasa seli. Boe ma ana parenda atahori dedꞌenuꞌ a nae, ‘Mete ma taꞌo naa, lao muu leo lai-lai! Muu sia basa okofoꞌ ma dꞌala kabiaꞌ ra sia kota, fo murolo mendi basa atahori hata-taaꞌ ra, ei doꞌo, pokeꞌ, ma keko-lukuꞌ ra.’
22 Kad o sluga ćerđa adava, phenđa: ‘Gospodarona, ćerđum ađahar sar so naredinđan, ali pana isi thana.’
Rena taꞌo naa ma, atahori dꞌedeꞌnuꞌ a neu narolo atahori ra. De ana baliꞌ ma nafadꞌe nae, ‘Amaꞌ! Basa se rema ena, te mamana rouꞌ feꞌe hetar.’
23 I o gospodari phenđa lese: ‘Ikljov avri tari diz ko droma hem ko staze hem terin e manušen te aven te ovel pherdo mlo čher.
Boe ma tenu fefetas nae, ‘Mete ma taꞌo naa, muu seluꞌ fai sia kambo-kamboꞌ sia kota dꞌeaꞌ, losa osi-lutu ra. Kokoe sudꞌiꞌ a se, fo mo se rema, sadꞌi tao sofe mamana fefetas ia.
24 Vaćerava tumenđe da nijekh okole manušendar kola inele vičime naka hal ki mli gozba.’”
Rena, e! Atahori nda mana simbo nerolo ngga naa, ara nda ramedꞌa rita fefetas ia nanaat nara maladꞌan mbei sa boe!’”
25 I but manuša džana ine dromeja palo Isus. Ov irinđa pe nakoro lende hem phenđa lenđe:
Basa naa ma, Yesus se lao rakandoo risiꞌ Yerusalem. Atahori hetar tungga E. De Ana mbali se, ma Ana olaꞌ nae,
26 “Te neko mangela te ovel mlo učeniko, valjani te mangel man but više nego ple dade hem pla daja, pla romnja hem ple čhaven, ple phraljen hem ple phenjen, više nego plo dživdipe. Te na ćerđa ađahar, našti te ovel mlo učeniko.
“‘Atahori mana tebꞌe-tebꞌeꞌ nau tungga Au, ana musi sue Au lenaꞌ basa e: lenaꞌ ina-ama nara, lenaꞌ sao-ana nara, lenaꞌ odꞌi-aꞌa nara, lelenan fai eni aon. Mete ma hokoꞌ, atahori naa, nda nandaa dadꞌi Au ana mana tungga ngga sa.
27 Ko na akhari plo krsto hem na džala pala mande, našti te ovel mlo učeniko.
Te atahori mana nda nau lemba doidꞌosoꞌ sa, huu ana tungga Au, ana nda nandaa dadꞌi Au atahori ngga sa. Atahori mana nae dadꞌi Au atahori ngga, onaꞌ mae atahori rae tao risa e o, ana lemba nakandoo doidꞌoson.
28 Adalese so, ko tumendar ka lel ine te vazdel kula, a angleder adalestar te na bešel te računini o troško te dikhel ka šaj li te završini la?
Dadꞌi mete ma mae tungga Au, na, duꞌa malolole dei. Onaꞌ atahori rae rafefela Ume dek. Ana musi reken lutuꞌ-leloꞌ naꞌahuluꞌ dei, ume nala dꞌoiꞌ baꞌu saa. Afiꞌ losa dꞌoiꞌ nda dai sa.
29 Te samo čhivđa o temelji, i na ačhola le love te završini đi o kraj, sare kola ka dikhen adava ka asan lese
Huu mete ma nda ito-reken lutuꞌ-leloꞌ sa na, afiꞌ losa feꞌe taoꞌ a ume a netehun, te dꞌoiꞌ basa ena. Ma atahori ra mali raꞌamamaeꞌ e,
30 hem ka phenen: ‘Akava manuš lelja te vazdel kula, a našti ine te završini la!’
rae, ‘Hei mita atahori naa dei! Ana feꞌe taoꞌ a ume netehun, nda feꞌe saa sa boe, te dꞌoin basa ena.’
31 Ili, kova caro kad džala te arakhi pe ko mariba avere caronencar, angleder adalestar na bešela te razmislini šukar ka šaj li ple deše hiljadencar te marel pe adaleja kova avela protiv leste ple biše hiljadencar?
Conto Laen fai, naeni soꞌal netatiꞌ. Mane mana nae natati musi endoꞌ no nonoon nara fo ola-olaꞌ raꞌahuluꞌ deiꞌ Mete ma naꞌena a soldꞌadꞌu atahori rifon sanahuluꞌ a, na musi timba-tai eni bisa nasenggiꞌ musu, atahori rifon ruanulu, do hokoꞌ?
32 Te našti, ka bičhali ple manušen koro aver caro, sar pana na alo paše, te pučen le savei o uslovija zako mir.
Mete ma timba-tai basa, ma duꞌa nae neꞌo eni nda nasenggiꞌ sa, na, malole lenaꞌ, leleꞌ musu a feꞌe sia dodꞌooꞌ, te ana haitua memaꞌ dedꞌenuꞌ fo olaꞌ dꞌame.
33 Ađahar da đijekh tumendar kova na mukela sa so isi le, našti te ovel mlo učeniko.”
Onaꞌ naa boe, atahori mana nae tungga Au. Eni musi duꞌa neu-nema malolole, nae eni nahehere lao hela basaꞌ e, do hokoꞌ? Mete ma hokoꞌ, atahori naa nda nandaa dadꞌi ana dedꞌenu Ngga sa.”
34 Tegani o Isus phenđa: “Šukari o lon. Ali te našalđa plo londipe, soja ov ka lonđari pe?
Yesus tute seluꞌ dedꞌea-oꞌolan no conto laen fai nae, “Masiꞌ naa, maloleꞌ. Hita pake fo tao maladꞌa nanaat. Te mete ma masiꞌ a nda masi sa ena, na nggunan sa fai? Hita nda bisa pake e fo tao maladꞌa nanaat sa ena. Tae tao dadꞌi pupuk o, nda bisa sa ena. Hita nggari hendi e neuꞌ ena. Dadꞌi hei o musi dadꞌi onaꞌ masiꞌ a, fo misodꞌa sue-lai basa atahori. Seka ma ndikiꞌ, na, rena malolole, o!”
35 Esavko nane šukar ni zaki phuv ni zako đubrivo, nego frdela pe. Kas isi kana te šunel, nek šunel!”
