< Lucas 16 >

1 Ele também disse a seus discípulos: “Havia um certo homem rico que tinha um gerente. Foi feita uma acusação a ele de que este homem estava desperdiçando seus bens.
Jesu ing a hubatkhqi venawh: “Thlang boei pynoet awm nawh anih a tangka ak khoemkung ing tangka poeih pe kang hy tinawh amik kqawn ce zahy.
2 Ele o chamou, e lhe disse: “O que é isso que ouço de você? Faça uma contabilidade de sua gestão, pois você não pode mais ser gerente”.
Cedawngawh a boei ing khy nawh doet hy, ‘Na kawng kang zaak ve ikawmyihna a awmnaak? Tangka na khoem ce nim huh lah, ka tangka ak koemkung na am awm hly voel hyk ti,’ tina hy.
3 “O gerente disse dentro de si mesmo: 'O que vou fazer, vendo que meu senhor está me tirando o cargo de gerente? Eu não tenho forças para cavar. Tenho vergonha de mendigar.
Cedawngawh tangka ak khoemkung ing ‘ikawmyihna nu ka ti lah kaw? Ka boeipa ing ka bibi awm ni qoek hly sak hawh hy. Dek deng aham awm kak tha am awm koek, thlang a venawh kut dun aham awm chak koek bai nyng.
4 Eu sei o que vou fazer, para que quando eu for removido da gerência, eles possam me receber em suas casas”.
Ka sai hly taw sim hawh nyng, cawh ni bibi ani phawh awhtaw thlangkhqi ing kai ve ami im awh ami ni do hly hy,’ tihy.
5 Chamando cada um dos devedores de seu senhor a ele, ele disse ao primeiro: 'Quanto você deve a meu senhor?'
Cedawngawh a boeipa a ik-oeih ak pukhqi ce khy hy. Lamma cyk awhkaw thlang ce khy nawh, ‘Ka boeipa a koe ik-oeih izah nu nak pu peek? tina hy.
6 Ele disse: 'Cem batos de óleo'. Disse-lhe: 'Pegue sua conta, sente-se rapidamente e escreva cinqüenta'.
Anih ing, ‘Olive situi boet zaqeet,’ tina hy. Law lah, ang tawnna ngawi nawhtaw zali na sai mai,’ tina hy.
7 Então ele disse a outro: 'Quanto você deve?'. Ele disse: 'Cem batos de trigo'. Ele lhe disse: 'Pegue sua conta e escreva oitenta'.
Cekcoengawh a pak khihnaak awhkaw thlang ce doet tlaih bai hy, ‘Nang law izah nak pu? tina hy. “Anih ing, ‘Canghum sum thongkhat,’ tina hy. Tangka ak pukung ing, ‘Nak punaak cahawn ce lo nawhtaw sum zaqeet na sai mai,’ tina hy.
8 “Seu senhor elogiou o gerente desonesto porque ele tinha feito sabiamente, pois as crianças deste mundo são, em sua própria geração, mais sábias do que as crianças da luz. (aiōn g165)
Amak thym na bi ak bi tangka ak khoemkung ing cyihnaak ing bi a bi dawngawh a boeipa ing kyih am cah hy. Ve khawmdek thlangkhqi ing a mimah a ik-oeih ami sai awhtaw vangnaak khuiawh ak awmkhqi anglakawh awm cyi ngai uhy. (aiōn g165)
9 Digo-vos, fazei-vos amigos por meio do mamão iníquo, para que quando falhardes, eles vos recebam nas tendas eternas. (aiōnios g166)
Nangmih a venawh ka nik kqawn peek khqi, pyi sainaak aham khawmdek boeinaak ce hawna lah uh, cawh ni ce mihkhqi boeih a boeih coengawh, a mingmih ing kumqui awmnaak hun awh nangmih ce ani do hly khqi hy. (aiōnios g166)
10 Aquele que é fiel em muito pouco é fiel também em muito. Aquele que é desonesto em muito pouco, também é desonesto em muito.
U awm ik-oeih a khoehca awh ypawm na ak awm taw ik-oeih khawzah awh awm ypawm na awm hy, cehlai ik-oeih a khoehca awh ypawm na amak awm taw ik-oeih khawzah awh awm upvoet na awm hy.
11 Se, portanto, você não tiver sido fiel no mamão iníquo, quem se comprometerá com sua confiança nas verdadeiras riquezas?
Khawmdek boeinaak awh zani ama ypawm awhtaw, u ing nu boeimangnaak tang tang ce ani khoem sak kaw?
12 Se você não foi fiel no que é de outrem, quem lhe dará o que é seu?
Thlang a ik-oeih awh ypvoet na na awm coengawh taw, u ing nu nang ce ik-oeih a ni peek kaw?
13 Nenhum servo pode servir a dois senhores, pois ou ele vai odiar um e amar o outro; ou então ele vai se apegar a um e desprezar o outro. Você não é capaz de servir a Deus e Mammon”.
Tyihzoeih thlang pynoet ing boei pakkhih a bi pakkhih am bawk thai hy. Pynoet ce sawh na kawmsaw pynoet ce lungna kaw, am awhtaw pynoet ce ypna kawmsaw pynoet taw hep kaw. Khawsa bi ingkaw tangka bi am bawk hly thai qen hyk ti,’ tinak khqi hy.
14 Os fariseus, que eram amantes do dinheiro, também ouviram todas essas coisas, e zombaram dele.
Tangka amik thintlawhnaak Farasikhqi ing ce ak awi ce a ming zaak awh Jesu ce qaih na uhy.
15 Ele lhes disse: “Vocês são aqueles que se justificam aos olhos dos homens, mas Deus conhece seus corações”. Porque o que é exaltado entre os homens é uma abominação aos olhos de Deus”.
Jesu ing a mingmih a venawh, “Thlang amik huh awh nangmih ing thlakdyng na sa qu uhyk ti, cehlai Khawsa ing nangmih ak kawlung ce sim hy. Thlang ing a phu ak tlo soeih na a taak ce Khawsa mik huh awhtaw tyih cu hy.
16 “A lei e os profetas foram até João. Desde então, a Boa Nova do Reino de Deus é pregada, e todos estão forçando seu caminho.
Johan a khuk dy ni anaa awi ingkaw tangkakhqi ca qee ce amik khypyi hy. Cekcoengawh kawng Khawsa ram awithang ce khypyi hawh uhy, thlang boeih ing ce ak khuiawh kun aham tha lo uhy.
17 Mas é mais fácil para o céu e a terra passarem do que cair um pequeno golpe de caneta na lei.
Anaa awi awhkaw a dek zet ce ang qeng anglakawhtaw khawk khan ingkaw khawmdek ang qeng zoei bet kaw.
18 “Todo aquele que se divorciar de sua esposa e casar com outra comete adultério. Aquele que se casa com alguém divorciado de um marido comete adultério.
U ingawm a zu thla nawh nuk chang a lawh awhtaw samphaih hy, thlang a zuk thlak ak zunaak awm samphaih toeng toeng hy.
19 “Agora havia um certo homem rico, e ele estava vestido de roxo e linho fino, vivendo no luxo todos os dias.
Kuiqang thlang pynoet awm nawh hik thim ingkaw hi ak leek leek ing myngawi ang thoeihcam qu coengawh awm hly poepa hy.
20 Um certo mendigo, chamado Lázaro, foi levado ao seu portão, cheio de feridas,
Ak chawmkeng a keng awh Lazaru ak mingnaak kut ak dun thlang pynoet ce awm hy, a pum boeih na phoei ing bawm nawh,
21 e desejando ser alimentado com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. Sim, até os cães vieram e lamberam suas feridas.
kuiqang a caboei awhkaw ak tla awkdik aidik ce ai aham ngaih hy. Uikhqi ing ak phoei ce leek pe uhy.
22 O mendigo morreu, e foi levado pelos anjos ao seio de Abraão. O homem rico também morreu e foi enterrado.
Cawhkaw kut ak dun thlang ce thi nawh khan ceityihkhqi ing Abraham a venna khyn uhy. Kuiqang thlang awm thi lawt nawh pup uhy.
23 Em Hades, ele levantou os olhos, estando em tormento, e viu Abraão longe, e Lázaro em seu seio. (Hadēs g86)
Hell khuina khuikha a sim cilh cilh awh ak hla nakawng Abraham ingkaw a venawh Lazaru ak awm ce hu hy. (Hadēs g86)
24 Ele gritou e disse: “Padre Abraão, tenha piedade de mim, e mande Lázaro, para que ele mergulhe a ponta do dedo na água e refresque minha língua! Pois estou angustiado com esta chama”.
Ak khy doe na, ‘Ka pa Abraham, qeennaak ing Lazaru ce tyi nawhtaw tui awh a kutply pui seitaw kam lai ve ci law sak lah seh, vawhkaw mai awh ve khuikha cip cip hawh nyng ve,’ tina hy.
25 “Mas Abraão disse: 'Filho, lembre-se que você, em sua vida, recebeu suas coisas boas, e Lázaro, da mesma forma, coisas ruins'. Mas aqui ele agora está confortado e você está angustiado.
Cehlai Abraham ing, ‘Ka capa, na hqing khui pyt awh ik-oeih ak leek leek hu tiksaw, Lazaru taw ik-oeih che a huh ce poek lah, cehlai tuh awhtaw anih ing ngaihdingnaak hu nawh nang taw khuikha hyk ti.
26 Além de tudo isso, entre nós e você há um grande abismo fixado, que aqueles que querem passar daqui para você não são capazes, e que ninguém pode passar dali para nós”.
Vekkhqi boeih coengawh, nang ingkaw kaimih anglakawh lawk-kqawng ak dung soeih awm hy, cedawngawh vawhkawng nang a venna u awm am cet thai hy, nang a venna kawng vena u awm am law thai bai hy,’ tina hy.
27 “Ele disse: 'Peço-lhe portanto, pai, que o envie à casa de meu pai -
Cawh anih ing, ‘cawhtaw ka pa Abraham, qeennaak thoeh law nyng, Lazaru ce Ka pa im na tyi cang lah,
28 pois tenho cinco irmãos - para que ele possa testemunhar a eles, para que não venham também a este lugar de tormento'.
Ka naa thlang pumha awm hyn hy. Vawhkaw khuikha simnaak a hun awh a mami lawnaak thai aham anih ing kqawn law pe cang lah seh nyng,’ tina hy.
29 “Mas Abraão lhe disse: 'Eles têm Moisés e os profetas'. Que os ouçam”.
Abraham ing, ‘Mosi ingkaw tawnghakhqi ta hawh usaw ti a; cekkhqi ak awi ce ngai mai u seh,’ tina hy.
30 “Ele disse: 'Não, padre Abraham, mas se alguém for até eles de entre os mortos, eles se arrependerão'.
Anih ing, ‘Amni, ka pa Abraham, thlak thi ak khuiawh kawng thlang pynoet oet a mingmih a venna a ceh mantaw thawlh zut kawm uh,’ tina hy.
31 “Ele lhe disse: 'Se eles não escutarem Moisés e os profetas, também não serão persuadidos se alguém ressuscitar dos mortos'”.
Abraham ing a venawh, ‘Mosi ingkaw tawnghakhqi ak awi ce a maming ngai awhtaw, thihnaak ak khuiawh kawng thlang tho nawh kqawn pe bai seiawm am ngai hly uhy,’ tina hy,” tinak khqi hy.

< Lucas 16 >