< Lucas 1 >

1 Como muitos empreenderam pôr em ordem o relato das coisas que entre nós se cumpriram,
Loqꞌalaj Teófilo: E kꞌi ri winaq ri xkaj xkitzꞌibꞌaj pa cholaj ri tzijobꞌelil chrij ri qas xkꞌulmataj waral chiqaxoꞌl.
2 conforme os que [as] viram que desde o princípio, e foram servidores das palavra, nos transmitiram,
Are waꞌ ri xkikꞌut loq chiqawach ri qas xiꞌlow ronojel ri xkꞌulmatajik pa ri majibꞌal re, ri e tzijol taq re ri utz laj tzij.
3 pareceu-me bom que também eu, que tenho me informado com exatidão desde o princípio, escrevesse-as em ordem a ti, caríssimo Teófilo,
Ri in xuqujeꞌ sibꞌalaj utz rilik xuqujeꞌ usolixik xinbꞌano rech xinwetaꞌmaj ronojel ri ucholajil ri jastaq ri xkꞌulmatajik qas pa ri majibꞌal rech. Rumal waꞌ xinchomaj utzꞌibꞌaxik chawe pa ucholajil, nimalaj Teófilo,
4 para que conheças a certeza das coisas de que foste ensinado.
rech kawetaꞌmaj ri qas tzij chrij ri kꞌutuꞌn ri yaꞌom chawe.
5 Houve nos dias de Herodes, rei da Judeia, um sacerdote chamado Zacarias, da ordem de Abias; sua mulher das filhas de Arão, e o seu nome era Isabel.
Pa taq ri qꞌij che riꞌ are taqanel ri Herodes pa ri Judea, kꞌo jun chꞌawenel cho ri Dios ubꞌiꞌ Zacarías jun chike ri wok e rijaꞌl ri Abías, ri rixoqil are ri Elisabet, rijaꞌl ri Aarón.
6 E ambos eram justos diante de Deus; andavam sem repreensão em todos os mandamentos e preceitos do Senhor.
Kikꞌulajal e utz laj taq winaq, sukꞌ kanimaꞌ cho ri Dios. Xeniman che ronojel ri utaqanik ri Dios. Man kꞌo ta etzelal xkibꞌano.
7 Mas não tinham filho, porque Isabel era estéril, e ambos tinham idade avançada.
Maj kꞌu e kal rumal cher ri Elisabet man kakwin taj kuya ral pa ri uwachulew xuqujeꞌ e nimaq taq winaq chik.
8 E aconteceu que, quando ele fazia o trabalho sacerdotal diante de Deus, na ordem da sua turma,
Jun qꞌijal ri Zacarías are tajin kapatanij pa ri Templo rech ri Dios rumal cher xuriq ri qꞌij are kapatanik ri uwo kaj.
9 conforme o costume do sacerdócio, foi sorteado a entrar no santuário do Senhor para oferecer o incenso.
Jacha ri kubꞌij ri naqꞌatajibꞌal kech ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq, kakikꞌyaq rij jachin ri chꞌawenel kok bꞌik pa utemplo ri Dios chutzujik ri incienso.
10 E toda a multidão do povo estava fora orando, à hora do incenso.
Are tajin kaporox ri incienso, ri winaq ri kimulim kibꞌ tajin kakibꞌan apanoq chꞌawem cho ri Templo rech ri Dios.
11 Então um anjo do Senhor lhe apareceu em pé, à direita do altar do incenso.
Are tajin kuporoj incienso ri Zacarías xukꞌut ribꞌ jun ángel choch, xtakꞌiꞌ pa ri wiqiqꞌabꞌ rech ri tzujbꞌal sipanik jaw ri kaporox wi ri incienso.
12 Quando Zacarias [o] viu, perturbou-se, e o medo o tomou.
Are xril ri Zacarías ri ángel, xkꞌaxir ranimaꞌ, sibꞌalaj xuxiꞌj ribꞌ.
13 Mas o anjo lhe disse: Zacarias, não temas, pois a tua oração foi ouvida. E Isabel, tua mulher, dará à luz um filho, e lhe porás o nome de João.
Ri ángel xubꞌij che: Man kaxiꞌj ta awibꞌ. Ri achꞌawem xtataj rumal ri Dios. Kakꞌojiꞌ na jun akꞌojol rukꞌ ri awixoqil Elisabet, Juan kakoj che ubꞌiꞌ.
14 E terás prazer e alegria, e muitos se alegrarão do seu nascimento;
Sibꞌalaj katkiꞌkot na rumal rech ri akꞌal, xuqujeꞌ e kꞌi winaq kekiꞌkot na we xkil uwach.
15 pois ele será grande diante do Senhor, e não beberá vinho nem bebida alcoólica, e será cheio do Espírito Santo, já desde o ventre da sua mãe.
Jeriꞌ rumal cher nim na uqꞌij cho ri Dios. Man kutij ta wi vino xuqujeꞌ tzam. Kanojisax na che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel are kꞌo chupam ri unan.
16 E converterá muitos dos filhos de Israel ao Senhor seu Deus.
E kꞌi winaq aꞌj Israel ketzalij na rukꞌ ri Ajawxel ri kiDios rumal rech areꞌ.
17 E irá adiante dele no espírito e virtude de Elias, para converter os corações dos pais aos filhos, e os rebeldes à prudência dos justos; a fim de preparar um povo pronto ao Senhor.
Kanabꞌej na cho ri Ajawxel rukꞌ chuqꞌabꞌ xuqujeꞌ kwinem jetaq ri xya che ri Elías, kubꞌan na chi kesukꞌiꞌ ri tat nan kukꞌ ri alkꞌwaꞌlaxelabꞌ xuqujeꞌ kubꞌan na chi ri man keniman taj kakikꞌamawaꞌj ketaꞌmabꞌal chike ri sukꞌ taq winaq. Rech jeriꞌ ri winaq kakisukꞌumaj apanoq kibꞌ chirayeꞌxik ri Ajawxel.
18 Então Zacarias disse ao anjo: Como terei certeza disso? Pois sou velho, e a minha mulher de idade avançada.
Ri Zacarías xubꞌij che ri ángel: ¿Jas kinbꞌan chi retaꞌmaxik chi qas kakꞌulmataj na we jastaq riꞌ? In in riꞌj achi chik, ri wixoqil xuqujeꞌ bꞌenaq chi ri ujunabꞌ.
19 O anjo lhe respondeu: Eu sou Gabriel, que fico presente diante de Deus, e fui enviado para te falar e te dar estas boas notícias.
Ri ángel xubꞌij: In in Gabriel, in kꞌo cho ri Dios chanim, areꞌ xintaqow loq chubꞌixik we utz laj taq tzij riꞌ chawe.
20 Eis que ficarás mudo, e não poderás falar até o dia em que essas coisas aconteçam, porque não creste nas minhas palavras, que se cumprirão no devido tempo.
Rumal kꞌu cher man xakoj ta ri xinbꞌij chawe, katmemar kan chanim, man katkwin taj katchꞌawik, ka chi kꞌol na ri akꞌal kꞌa te riꞌ kajaqataj ri achꞌabꞌal. Kakꞌulmataj na ri nutzij pa ri qꞌotaj ri kajawatajik.
21 E o povo estava esperando Zacarias, e se surpreenderam de que ele demorava no santuário.
Ri winaq ri aꞌyeninaq ri Zacarías xemayijanik rumal cher maj ri kel loq.
22 Quando ele saiu, não conseguia lhes falar; e entenderam que havia tido alguma visão no santuário. Ele lhes fazia gestos, e continuou mudo.
Are xel loq, man kakwin ta chik kachꞌawik. Xaq pa memal tzij chik xtzijon kukꞌ, xkichomaj kꞌut chi xa xril jun kꞌutbꞌal pa ri Tyoxalaj kꞌolibꞌal.
23 E sucedeu que, terminados os dias do seu serviço, voltou à sua casa.
Are xtoꞌtaj ri Zacarías che ri patanijik pa ri Templo, xtzalij cho rachoch.
24 E depois daqueles dias Isabel, sua mulher, Isabel, engravidou-se, e por cinco meses se escondeu, dizendo:
Ikꞌowinaq chi jun janipa qꞌij, ri Elisabet rixoqil ri Zacarías xkanaj yawabꞌ ixoq. Ri Elisabet jobꞌ ikꞌ xaq cho rachoch xkꞌojiꞌ wi.
25 Pois isto o Senhor me fez nos dias em que ele [me] observou, para acabar a minha humilhação entre as pessoas.
Sibꞌalaj utz ri wAjaw, xinresaj pa ri nukꞌixibꞌal rech man kinkiyoqꞌ ta chi ri winaq, xcha ri Elisabet.
26 E no sexto mês o anjo Gabriel foi enviado da parte de Deus a uma cidade da Galileia, chamada Nazaré,
Pa ri uwaq ikꞌ rech ri uyawajik ri Elisabet, xtaq loq ri ángel Gabriel pa Nazaret, jun leꞌaj ri kꞌo pa Galilea.
27 a uma virgem prometida em casamento com um homem chamado José, da descendência de Davi; e o nome da virgem era Maria.
Xopan rukꞌ jun qꞌapoj ali, ubꞌiꞌ María, ri tzꞌonom chik rumal jun achi ubꞌiꞌ José, jun rijaꞌl ri Taqanel David.
28 O anjo entrou onde ela estava, e disse: Alegra-te, agraciada; o Senhor [é] contigo.
Ri Gabriel xukꞌut ribꞌ choch ri María, xubꞌij che: ¡Rutzil awach, at jun ixoq chaꞌtalik, ri Ajawxel kꞌo awukꞌ!
29 Ela perturbou-se muito por essas palavras, e se perguntava que saudação seria esta.
Ri María xsach ukꞌuꞌx, xkꞌaxkꞌobꞌ ranimaꞌ, xuchomaj rij ri kubꞌij ri ángel.
30 Então o anjo lhe disse: Maria, não temas, porque encontraste graça diante de Deus.
Ri ángel xubꞌij che: ¡Man kaxiꞌj ta awibꞌ María, at chaꞌtal rumal ri Dios!
31 E eis que em teu ventre conceberás, darás à luz um filho, e chamarás o seu nome de Jesus.
Katiktaj na jun akꞌal chawe, kalax na, kakoj Jesús che ubꞌiꞌ.
32 Ele será grande, e será chamado Filho do Altíssimo; e o Senhor Deus lhe dará o trono de Davi, seu ancestral.
Kanimar na uqꞌij, kabꞌix na ukꞌojol ri Nimalaj Dios che. Ri Ajawxel Dios kukoj na che nim taqanel jetaq ri qamam David.
33 E reinará eternamente na casa de Jacó; o seu reino não terá fim. (aiōn g165)
Amaqꞌel kataqan na puꞌwiꞌ ri tinimit Israel, ri utaqanik maj ukꞌisik. (aiōn g165)
34 Maria disse ao anjo: Como será isso? Pois não conheço intimamente homem algum.
Ri María xubꞌij: ¿Jamo riꞌ kakꞌulmataj we riꞌ? Man in kꞌolinaq ta in rukꞌ achi.
35 O anjo lhe respondeu: O Espírito Santo virá sobre ti, e o poder do Altíssimo te cobrirá com a sua sombra. Por isso o Santo que nascerá será chamado Filho de Deus.
Ri ángel xubꞌij che: Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kaqaj na loq paꞌwiꞌ. Ri ukwinem ri nimalaj Dios katuchꞌuq na. Rumal riꞌ, ri neꞌ riꞌ ri kakꞌojiꞌ na, jun Tyoxalaj akꞌal, xuqujeꞌ kubꞌiꞌnaꞌj na Ralkꞌwaꞌl ri Dios.
36 E eis que Isabel, tua prima, também está grávida de um filho na sua velhice; e este é o sexto mês para a que era chamada de estéril.
Ri Elisabet ri awachalal xkanaj yawabꞌ winaq pa ri uriꞌjobꞌnaqil. Waqibꞌ ikꞌ chik yawabꞌ winaq pune xbꞌix che kumal ri winaq chi man kakwin taj kuꞌya ral pa ri uwachulew.
37 Pois para Deus nada será impossível.
Maj jun jastaq ri mat kakwin ri Dios che ubꞌanik.
38 Então Maria disse: Eis aqui a serva do Senhor; cumpra-se em mim conforme a tua palavra. E o anjo ausentou-se dela.
Ri María xubꞌij: In patanil rech ri Ajawxel. Kꞌulmataj wukꞌ ronojel ri xabꞌij. Ri ángel xtzalijik.
39 E naqueles dias, Maria levantou-se, e foi apressada à região montanhosa, a uma cidade de Judá.
Kebꞌ oxibꞌ qꞌij chik ikꞌowinaq we kꞌulmatajem riꞌ, ri María xeꞌ pa taq ri juyubꞌ pa ri tinimit rech Judea.
40 Ela entrou na casa de Zacarias, e cumprimentou Isabel.
Are xopan chilaꞌ, xok bꞌik pa ri rachoch ri Zacarías, xuya rutzil uwach ri Elisabet.
41 E aconteceu que, quando Isabel ouviu o cumprimento de Maria, a criança saltou no seu ventre, e Isabel foi cheia do Espírito Santo.
Are xuta ri Elisabet ri rutzil wach ri xya rumal ri María, xchꞌoplaj ri ral chupam, xnoj kꞌut che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel.
42 Então exclamou em alta voz: Bendita [és] tu entre as mulheres, e bendito [é] o fruto do teu ventre!
Ri Elisabet xuraq uchiꞌ chech kiꞌkotemal, xubꞌij che ri María: Sibꞌalaj at tewchiꞌtalik chikiwach konojel ri ixoqibꞌ. Xuqujeꞌ tewchiꞌtal ri awal.
43 Como me acontece isto, que a mãe de meu Senhor venha a mim?
¿Jas che xya bꞌe chwe, kinulusolij ri unan ri Wajaw?
44 Pois eis que, quando a voz do teu cumprimento chegou aos meus ouvidos, a criança saltou de alegria no meu ventre.
Are xinta ri rutzil nuwach xuyaꞌo, xchꞌoplaj ri nuneꞌ ri kꞌo chinupam xchꞌoplaj che kiꞌkotemal.
45 E bendita é a que creu, pois as coisas que da parte do Senhor lhe foram ditas se cumprirão.
Sibꞌalaj at tewchiꞌtalik rumal cher xakojo chi ri Ajawxel kubꞌan ri xuchiꞌj chawe.
46 Então Maria disse: A minha alma engrandece ao Senhor,
Ri María xubꞌij: Ri wanimaꞌ sibꞌalaj kuqꞌijilaꞌj ri Ajawxel.
47 e o meu espírito se alegra em Deus meu Salvador.
Sibꞌalaj kakiꞌkot ri wanimaꞌ pa ri nuDios, nukolonel.
48 Porque ele observou a humilde condição da sua serva; pois eis que desde agora todas as gerações me chamarão bendita.
Xel ukꞌuꞌx che we patanijel rech ri man nim ta uqꞌij. Konojel kꞌu ri winaq kakibꞌij na riꞌ chwe chi in tewchiꞌtalik.
49 Pois o Poderoso me fez grandes coisas; e santo [é] o seu nome.
Jeriꞌ rumal cher ri Tyox xuqujeꞌ kwinel laj Dios xubꞌan nimalaj taq jastaq wukꞌ.
50 E a sua misericórdia é de geração em geração sobre os que o temem.
Kutoqꞌobꞌisaj kiwach konojel ri winaq ri e kꞌolik xuqujeꞌ ri kekꞌojiꞌ na. Ri winaq kakimochꞌ kibꞌ choch.
51 Com o seu braço manifestou poder; dispersou os soberbos no pensamento dos seus corações.
Rukꞌ ri utelebꞌ xubꞌan nimalaj taq jastaq, xusach kiwach ri winaq ri nimal chike xuqujeꞌ ri kakinimarisaj kibꞌ.
52 Derrubou os poderosos dos tronos, e elevou os humildes.
Xresaj ri taqanik pa kiqꞌabꞌ ri nimaꞌq kibꞌanik, xuya kiqꞌij ri winaq ri nim taj kiqꞌij.
53 Encheu de bens aos famintos, e despediu vazios os ricos.
Xuya jastaq kech ri kenumik, maj ke ri qꞌinomabꞌ xuyaꞌo.
54 Auxiliou ao seu servo Israel, lembrando-se da [sua] misericórdia,
Xutoꞌ ri utinimit Israel, man xsachan ta che ubꞌanik ri utzilal kukꞌ.
55 como falou aos nossos ancestrais, a Abraão, e à sua descendência, para sempre. (aiōn g165)
Jeriꞌ xubꞌano rumal cher xuchiꞌj kan che ri qamam Abraham xuqujeꞌ amaqꞌel chike ri e rijaꞌl chi jewaꞌ kubꞌan na. (aiōn g165)
56 Maria esteve com ela por quase três meses; então voltou para sua casa.
Ri María xkanaj kan oxibꞌ ikꞌ rukꞌ ri Elisabet kꞌa te riꞌ xtzalij cho rachoch.
57 E completou-se à Isabel o tempo de dar à luz, e teve um filho.
Are xopan ri qꞌij, kakꞌojiꞌ ri ral ri Elisabet, xalax ri ral, ala ri ral.
58 Os seus vizinhos e parentes ouviram que o Senhor havia feito a ela grande misericórdia, e alegraram-se com ela.
Ri ukꞌulja ri Elisabet xuqujeꞌ ri e rachalal xekiꞌkotik are xketaꞌmaj chi ri Dios sibꞌalaj xutoqꞌobꞌisaj uwach ri Elisabet.
59 E aconteceu que ao oitavo dia vieram circuncidar o menino, e o chamavam Zacarias, do nome do seu pai.
Are xtzꞌaqat wajxaqibꞌ uqꞌij ri neꞌ, xkimulij kibꞌ rech kakilo kakoj retal, xkaj kꞌut xkikoj Zacarías che ubꞌiꞌ, jetaq ri ubꞌiꞌ ri utat.
60 E sua mãe respondeu: Não, porém será chamado João.
Ri Elisabet kꞌut xubꞌij: ¡Man je ta riꞌ! Juan kubꞌiꞌnaꞌj we akꞌal riꞌ.
61 E disseram-lhe: Ninguém há entre os teus parentes que se chame deste nome.
¿Jas che? xecha ri winaq. Man kꞌo ta jun chike ri awachalal jeriꞌ ubꞌiꞌ.
62 E perguntaram por gestos ao seu pai como queria que lhe chamassem.
Pa memal tzij kꞌut xkita che ri utat ri akꞌal jas ubꞌiꞌ ri ukꞌojol kukojo.
63 Ele pediu uma tábua, e escreveu: O seu nome é João. E todos se surpeenderam.
Ri Zacarías xuta jun chꞌaqaꞌp tzꞌalam chike rech kutzꞌibꞌaj choch jas ri bꞌiꞌaj. Sibꞌalaj xemayijan kꞌut are xkilo ri xutzꞌibꞌaj “Juan ubꞌiꞌ.”
64 E logo a sua boca se abriu, e a sua língua se [soltou]; e voltou a falar, louvando a Deus.
Aninaq xjaqataj ri uchꞌabꞌal ri Zacarías, xuchapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri Dios.
65 E veio temor sobre todos os seus vizinhos; e em toda a região montanhosa da Judeia todas essas coisas foram divulgadas.
Xtzijox kꞌu ronojel we kꞌulmatajem riꞌ pa taq ri tinimit ri kꞌo pa taq ri juyubꞌ rech Judea, konojel ri e kuꞌl ja xkixiꞌj kibꞌ.
66 E todos os que ouviam, guardavam em seus corações, dizendo: Quem será este menino? Pois também a mão do Senhor estava com ele.
Konojel ri winaq ri xetowik kakitatabꞌela chibꞌil taq kibꞌ: ¿Jas kux we akꞌal ri? Jeꞌ xkibꞌij waꞌ rumal qꞌalaj chi ri Ajawxel Dios kꞌo rukꞌ ri akꞌal.
67 E Zacarias, seu pai, foi cheio do Espírito Santo, e profetizou, dizendo:
Ri Zacarías, ri utat ri akꞌal, xnoj che ri Uxlabꞌixel, xubꞌij:
68 Bendito [seja] o Senhor Deus de Israel, porque visitou e redimiu o seu povo.
Chiqꞌijilaꞌj ri Ajawxel, ri Dios rech ri tinimit Israel, xusolij ri utinimit, xutoꞌo pa ri qꞌoxom.
69 E nos levantou uma poderosa salvação na casa de seu servo Davi,
Xutaq loq jun kwinel laj kolonel rijaꞌl ri patanil rech, David.
70 como falou pela boca dos seus santos profetas, desde o princípio do mundo; (aiōn g165)
Are waꞌ ri xuchiꞌj loq ri Dios chi kichiꞌ ri tyoxalaj taq qꞌalajisal taq rech ri utzij, ojer. (aiōn g165)
71 Que [nos] livraria dos nossos inimigos e da mão de todos os que nos odeiam,
Kujutoꞌ na pa kiqꞌabꞌ ri e qakꞌulel, xuqujeꞌ pa kiqꞌabꞌ ri kaketzelaj qawach.
72 para manifestar misericórdia aos nossos ancestrais, e se lembrar do seu santo pacto,
Rech kutoqꞌobꞌisaj kiwach ri e qamam rumal cher xnaꞌtaj che ri chꞌekom tzij ri xubꞌano.
73 do juramento que fez a Abraão, nosso ancestral;
Are waꞌ ri chꞌekom tzij xubꞌan kan rukꞌ ri qamam Abraham.
74 de nos conceder que, libertos da mão dos inimigos, o serviríamos sem temor,
Xujesax na pa kiqꞌabꞌ ri qakꞌulel rech kaqapatanij ri Dios man rukꞌ ta xibꞌin ibꞌ,
75 em santidade e justiça diante dele, todos os nossos dias.
rukꞌ jun tyoxalaj kꞌaslemal xuqujeꞌ sukꞌal, pa ronojel qꞌij rech ri qakꞌaslemal.
76 E tu, menino, serás chamado profeta do Altíssimo; porque irás adiante da face do Senhor, para preparar os seus caminhos,
At, nukꞌojol, kabꞌix na qꞌalajisal rech ri utzij ri nimalaj Dios chawe, kasukꞌumaj na apanoq ri ubꞌe ri Ajawxel.
77 para dar a seu povo conhecimento da salvação, na remissão de seus pecados;
Katzijoj na jas kakibꞌan ri winaq rech kekolotajik xuqujeꞌ kekuyutaj che ri kimak.
78 por causa da profunda misericórdia do nosso Deus, pela qual o raiar da manhã nos visitará;
Tyox che ri utoqꞌobꞌ ri Dios, katunan na ri tunal rech pa ri kaj, chiqaxoꞌl.
79 para iluminar os que estão sentados nas trevas e sombra de morte; a fim de guiar os nossos pés pelo caminho da paz.
Kuꞌtunaj na ri e kꞌo pa ri qꞌequꞌmal, pa ri uqꞌequꞌmal ri kamikal, xuqujeꞌ kukꞌam na qabꞌe pa ri ubꞌeal ri jaꞌmaril.
80 E o menino crescia e se fortalecia em espírito. E esteve nos desertos até o dia em que se mostrou a Israel.
Xkꞌiy kꞌu ri Juan, sibꞌalaj xpe uchuqꞌabꞌ pa ri ranimaꞌ. Xkꞌojiꞌ pa ri katzꞌinow ulew kꞌa pa ri qꞌij are xukꞌut ribꞌ chkiwach ri winaq aꞌj Israel.

< Lucas 1 >