< Atos 2 >

1 E ao se cumprir o dia de Pentecostes, estavam todos concordando no mesmo lugar.
Pentecost nyn a pha awh hun pynoet awh kutoet na awm boeih uhy.
2 E de repente houve um ruído do céu, como de um vento forte [e] violento, e encheu toda a casa onde eles estavam sentados.
Kawlhkalh awh khawhli awi amyihna khan nakawng awi ce law nawh a mingmih ang ngawihnaak ipkhui ce be khyp hy.
3 E foram vistas por eles línguas repartidas como que de fogo, e se pôs sobre cada um deles.
Cawh thlang pynoet qip ak khanawh lai amyihna ak awm mai ce hu uhy.
4 E eles foram todos cheios do Espírito Santo, e começaram a falar em outras línguas, conforme o Espírito lhes dava a discursarem.
Cekkhqi boeih ce Ciim Myihla ing be unawh Myihla ing a pau sak amyihna awihchang na pau uhy.
5 E havia judeus que estavam morando em Jerusalém, homens devotos, de toda nação abaixo do céu.
Cawh khawnghi ak kai awh ak awm Khawsa ak kqih Juda thlangkhqi boeih boeih ce Jerusalem awh awm uhy.
6 E acontecendo esta voz, ajuntou-se a multidão; e ela estava confusa, porque cada um os ouvia falar em sua própria língua.
Cek awi ce a ming zaak awh thlang khawzah cun law unawh, thlang boeih ing ce amik awi pau ce amimah ak awina aming zaak awh amik kawpoekna kyi hy.
7 E todos estavam admirados, e se maravilhavam, dizendo uns aos outros: Ora, estes que estão falando, não são todos eles galileus?
Thlang boeih ing kawpoek kyi ngaihang doena, “Toek lah uh, vawhkaw awikhqi ve Galili awi boeih am nu?
8 E como nós ouvimos cada um [deles] em nossa própria língua, na qual nascemos?
Ikawtinawh ni thangpyi awi amyihna ning zaak hy voei?
9 Partos, Medos, Elamitas, os habitantes da Mesopotâmia, da Judeia, Capadócia, Ponto, Ásia,
Thlang vang Parthia khaw, Media ingkaw Elam khaw awhkaw ak awmkhqi; thlang vang taw Mesopotamia, Judah ingkaw Kapadocia, Pontus ingkaw Asia qamawh ak awmkhqi,
10 Frígia, Panfília, Egito e regiões da Líbia perto de Cirene, e romanos estrangeiros, tanto judeus como prosélitos,
Thlang vang bai taw Phrygia ingkaw Pamphylia, Izip ingkaw Libya qam Cyqene khaw keng awhkaw thlangkhqi, Rom khawawh ak awmkhqi ingkaw
11 Cretenses e Árabes, os ouvimos em nossas próprias línguas eles falarem das grandezas de Deus.
(Judakhqi ingkaw Juda phung ak hqutkhqi); Crete ingkaw Arab thlangkhqi na ni awm hlai uhy – Khawsa ak kawpoek kyi ik-oeih sai ve nimah ak awi na ning za boeih thai ve!” ti uhy.
12 E todos estavam admirados e confusos, dizendo uns aos outros: O que isso quer dizer?
Thlang boeih amik kawpoek kyi ing, a kawnglam am zasim thai unawh, “Veve ikawmyih hly hy voei nu? ti unawh doet qu uhy.
13 E outros, ridicularizando, diziam: Eles estão cheios de vinho doce.
Cawh thlang vang ingtaw qaihnakkhqi unawh, “Misur zuk thai ak quikhqi ni,” ti uhy.
14 Mas Pedro, pondo-se de pé com os onze, levantou sua voz, e lhes falou: Homens judeus, e todos os que habitais em Jerusalém, seja isto conhecido, e ouvi minhas palavras:
Cehlai Piter taw thlanghqa hlaioet khqi mi dyi unawh, anih ing khawteh na ak awi y nawh awi kqawn hy, “Nangmih Juda khawkthlangkhqi ingkaw Jerusalem awh ak awm thlangkhqi boeih aw, ve ve sim unawh kak kqawn ve ngai lah uh.
15 Porque estes não estão bêbados, como vós pensais, sendo [ainda] a terceira hora do dia.
Vekkhqi ve nangmih ing namik poek amyihna, zu am qui uhy. Tuhawh mymcang khawnoek kow ni a law hun hy!
16 Mas isto é o que foi dito por meio do profeta Joel:
Vetaw tawngha Joel ing anak kqawn ceni:
17 E será nos últimos dias, diz Deus, que: Eu derramarei do meu Espírito sobre toda carne, e vossos filhos e filhas profetizarão, e vossos rapazes terão visões, e vossos velhos sonharão sonhos;
“Khawnghi a dyt tym awh ce, Khawsa ing, thlang boeih ce kang Myihla ing syp kawng nyng saw, nami capakhqi ingkaw nami canukhqi ing awi khypyi kawm uh. Cadawngkhqi ing hatnaak hu kawm usaw, pacawngkhqi ing mang han kawm uh.
18 E também sobre meus servos e sobre minhas servas, naqueles dias eu derramarei do meu Espírito, e profetizarão.
Ka tamnaa pakhqi ingkaw ka tamnaa nukhqi ak khan awhawm kang Myihla syp kawng nyng saw, ka awi kqawn kawm uh.
19 E darei milagres acima no céu, e sinais abaixo na terra; sangue, fogo, e vapor de fumaça;
Khawhii awh kawpoek kyi themkhqi ingkaw, deklai kaiawh hatnaakkhqi ce nim huh kawng nyng; Thi, mai ingkaw maikhu ing dang sak kawng nyng.
20 O sol se converterá em trevas, e a lua em sangue, antes que venha o grande e notório dia do Senhor.
Bawipa a khawnghi bau ingkaw boeimangnaak ce a pha hlanawh, Khawmik ce than kawmsaw, pihla ce thi na thoeng kaw.
21 E será que todo aquele que chamar ao nome do Senhor será salvo.
Cawh u awm Bawipang ming ak khy boeih taw hulna awm kaw,’ a tice ni.
22 Homens israelitas, ouvi estas palavras: Jesus o nazareno, homem aprovado por Deus entre vós, com maravilhas, milagres e sinais, que Deus fez por meio dele no meio de vós, assim como vós mesmos também sabeis;
“Nangmih Israel thlangkhqi aw, ve ve ngai lah uh: Nazareth Jesu ce Khawsa ing dyihpyi nawh nangmih a venawh kawpoek kyi them ing hatnaakkhqi ce sai law sak hy, namimah ingawm sim uhyk ti.
23 Este, sendo entregue pelo determinado conselho e conhecimento prévio de Deus, sendo tomando, pelas mãos de injustos [o] crucificastes e matastes;
Anih ce Khawsa ing khaw khan oepchoeh nawh a sim oepchoeh hawh amyihna, nangmih a kut awh peek nace awm hy; cawh nangmih ing thlakchekhqi ak bawngnaak ing anih ce thinglam awh khing nawh him uhyk ti.
24 Ao qual Deus ressuscitou, tendo soltado as dores da morte; porque não era possível ele ser retido por ela;
Cehlai anih ce Khawsa ing thihnaak awhkawng thawh sak tlaih nawh, thihnaak ingkaw khy am kqangnaak ak khuiawh kawng loet sak hawh hy, kawtih thihnaak ing anih ce am tu khak thai hy.
25 Porque Davi diz sobre ele: Eu sempre via ao Senhor diante de mim, porque ele está à minha direita, para que eu não seja abalado.
David ing ak awi kqawn nawh, “Ka haiawh Bawipa ce hu poepa nyng. Ka ngai ama hangnaak aham kak tang benawh awm hy.
26 Por isso meu coração está contente, e minha língua se alegra, e até mesmo minha carne repousará em esperança.
Cedawngawh kak kawlung ve zeel nawh kam lai ve ak kaw zeel hy; Ka pum awm ngaih-unaak ing hqing kaw,
27 Pois tu não abandonarás minha alma no Xeol, nem permitirás que o teu santo veja a degradação. (Hadēs g86)
Ikawtih nang ing phyi khuiawh am nik khawng hyt kawm tiksaw, Nak thlang ciim ce thuh zip aham am ngaih kawp ti. (Hadēs g86)
28 Tu tens me feito conhecer os caminhos da vida; tu me encherás de alegria com tua face.
Nang ing hqingnaak lam ce nani sim sak hawh a dawngawh; Na haiawh zeelnaak ing ni be sak kawp ti,” tinawh kqawn hy.
29 Homens irmãos, é lícito eu vos dizer abertamente sobre o patriarca Davi, que morreu, e foi sepultado, e a sepultura dele está conosco até o dia de hoje.
Koeinaakhqi, pakdam David a kawng ve ak kqih kanaa nami venawh kqawn law nyng; anih ce thi nawh, phyi khui byihna awm hawh hy, ak phyi awm tuhdy ni venawh awm poe hy.
30 Portanto, sendo ele profeta, e sabendo que Deus tinha lhe prometido com juramento que faria [a um] da sua descendência se sentar no seu trono;
Anih taw tawngha na awm nawh, Khawsa ing a venawh awikam nawh amah a ngawihdoelh awh a cadil thlang pynoet ngawih sak kaw tinawh awi a taak ce sim hy.
31 Vendo [-o] com antecedência, falou da ressurreição do Cristo, que a sua alma não foi abandonada no Xeol, nem a sua carne viu a degradação. (Hadēs g86)
Ni hai benawh ak awm law hly kawi ik-oeih ce a sim oepchoeh a dawngawh, anih ce phyi khuiawh am khawng hyt kawmsaw, a pum awm am thu kaw, tinawh Khrih a thawh tlaihnaak akawng ce anak kqawn oepchoeh hawh hy. (Hadēs g86)
32 A este Jesus Deus ressuscitou; do qual todos nós somos testemunhas.
Cawhkaw Jesu ce Khawsa ing thawh sak tlaih nawh, cawhkaw ik-oeih ak simpyikung dyihthing na kaimih ve awm unyng.
33 Portanto, tendo sido exaltado à direita de Deus, e recebido do Pai a promessa do Espírito Santo, derramou isto que agora estais vendo e ouvindo.
Pa ak tang benawh zoeksangna awm nawh, Pa ing awi ataak Ciim Myihla ce hu hawh hy, nami huh naming zaak ve ing syypna awm nawh ni.
34 Porque Davi não subiu aos céus; mas sim, ele diz: Disse o Senhor a meu Senhor: Senta-te à minha direita,
David ce khawk khan na am kaai hy, anih qoe ing, “Bawipa ing ka Bawipa venawh: 'Kak tang benawh ngawi lah.
35 Até que eu ponha teus inimigos por escabelo de teus pés.
Na qaalkhqi ce na khawtloeng na ka taak hlan dy,” tinawh anak kqawn hy.
36 Saiba então com certeza toda a casa de Israel, que Deus o fez Senhor e Cristo a este Jesus, que vós crucificastes.
Cedawngawh Israel thlangkhqi boeih ing ve ve sim lah uh: Nangmih ing thinglam awh nami taai Jesu ce Khawsa ing Boei ingkaw Khrih na sai hawh hy,” tinak khqi hy.
37 E eles, ao ouvirem [estas coisas], foram afligidos como que perfurados de coração, e disseram a Pedro, e aos outros apóstolos: Que faremos, homens irmãos?
Thlangkhqi ing ce ak awi ce a ming zaak awh, amik kawlung awh sun amyihna za unawh, Piter ingkaw ceityihkhqi venawh, “Koeinaakhqi ikawmyihna nu ka mi ti kaw?” tinawh doet uhy.
38 E Pedro lhes disse: Arrependei-vos, e batize-se cada um de vós no nome de Jesus Cristo, para perdão dos pecados; e vós recebereis o dom do Espírito Santo.
Piter ing, “Thawlh zut unawh taw, thawlh qeenkhaw ngainaak aham, Jesu Khrih ang ming awh baptisma hu boeih uh. Cawhtaw Ciim Myihla themzoe peek ce hu kawm uk ti.
39 Porque a promessa é para vós, e para vossos filhos, e para todos que [ainda] estão longe, a tantos quantos Deus, nosso Senhor, chamar.
Vawhkaw awikamnaak vetaw na mimah aham, nami cakhqi ham ingkaw ak hla nakaw ak awm thlangkhqi boeih – Bawipa nangmih a Khawsa ing ak khy thlangkhqi boeih aham ni,” tinak khqi hy.
40 E com muitas outras palavras ele dava testemunho, e exortava, dizendo: Salvai-vos desta geração perversa!
Awih chang khawzah ing a mingmih a venawh ngaihtaaknaak awi kqawn pek khqi hy; a mingmih a venawh, “Vawhkaw ak plam cadilkhiq anglak awhkawng na mimah ingkaw na mimah ce hul qu lah uh,” tinawh kqawncaih pek khqi hy.
41 Então os que receberam a palavra dele de boa vontade foram batizados; e foram adicionados naquele dia quase três mil almas.
Anih ak awih kqawn ak dokhqi boeih ing baptisma ce hu uhy, ce a nyn awh ce thlang thong thum ing sap khqi hy.
42 E eles perseveravam na doutrina dos apóstolos, na comunhão, no partir do pão, e nas orações.
Ceityihkhqi a cawngpyinaak awi ce ngai unawh pawlnengnaak ce ta uhy, phaihpi thek unawh cykcah uhy.
43 E houve temor em toda alma; e muitos milagres e sinais foram feitos pelos apóstolos.
Thlang boeih kqihnaak ing be unawh ceityihkhqi ing kawpoek kyi hatnaakkhqi ce sai uhy.
44 E todos os que criam estavam juntos, e tinham todas as coisas em comum.
Ak cangnaak thlangkhqi boeih ing them pynoet na cuut uhy.
45 E eles vendiam [suas] propriedades e bens, e as repartiam com todos, conforme a necessidade que cada um tinha.
Ami khawhthemkhqi ce zawi unawh, ak voethlauh thlangkhqi ce pe uhy.
46 E perseverando a cada dia em concordância no Templo, e partindo o pão de casa em casa, comiam juntos com alegria e sinceridade de coração.
Myngawi na bawkim awh cun poepa uhy. Im awh phaihpi ce teei unawh kawlung kutoet cana zeelnaak ing ai haih uhy,
47 Louvando a Deus, e tendo graça, [sendo do agrado] de todo o povo. E a cada dia o Senhor acrescentava à igreja aqueles que estavam sendo salvos.
Khawsa ce a mim kyihcah coengawh thlang boeih ak kawngaih na khaw sa uhy. Hulnaak ak hukhqi ing Bawipa ing a mingmih ce myngawi na sap khqi hy.

< Atos 2 >