< Atos 13 >

1 E havia em Antioquia, na igreja que estava [ali], alguns profetas e mestres: Barnabé e Simeão, chamado Níger, e Lúcio cireneu, e Manaem, que tinha sido criado na infância junto com Herodes o Tetrarca, e Saulo.
Likanisha lya ku Antiokia bhashinkupagwanga bhandunji bhananji bhalinginji ashinkulondola bha a Nnungu na bhananji bhaajiganya. Munkumbimo bhaapali a Bhanabha na a Shimoni bhashemwa Bhanapi na a Lukio bha ku Kilene na a Manaeni bhalelilwe pamo na bhakulungwa a Elode, pubhalinginji na a Shauli.
2 E tendo eles prestado serviço ao Senhor, e jejuado, o Espirito Santo disse: Separai-me a Barnabé e a Saulo, para a obra para a qual eu os tenho chamado.
Bhai, bhalinginji nkujuga Nnungu na tabha, Mbumu jwa Ukonjelo gwashite, “Nng'agulilanje a Bhanabha na a Shauli kwa liengo linaashemelenje.”
3 Então jejuando, e orando, e pondo as mãos sobre eles, [os] despediram.
Bhai, bhakajuganjeje Nnungu na kupunda tabha, gubhaabhishilenje makono, gubhaaleshilenje bhajendangane.
4 Portanto estes, enviados pelo Espírito Santo, desceram a Selêucia, e dali navegaram para o Chipre.
Bhai, a Bhanabha na a Shauli bhakatumwanjeje naka Mbumu jwa Ukonjelo, gubhaelelenje mpaka ku Sheleukia na gwajabhula penepo gubhakwelilenje meli mpaka ku shilambo shitimbililwe na mashi sha ku Shilia.
5 E tendo chegado a Salamina, anunciavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus; e também tinham a João como trabalhador [para os auxiliar].
Bhakaikanganeje ku Shalamishi, gubhalunguyenje lilobhe lya a Nnungu nnyumba ya jujila Nnungu ya Shiyaudi. A Yowana pubhaaliji bhajangutila bhabhonji.
6 E tendo eles atravessado a Ilha até Pafo, acharam a um certo mago, falso profeta, judeu, cujo nome era Barjesus.
Bhakapitangananjeje pakati shilambo shitimbililwe na mashi mpaka ku Papo, kweneko gubhanng'imenenje nng'abhi jumo jwa Shiyaudi lina lyakwe a Bhaa Yeshu paitembaga nkulondola jwa a Nnungu.
7 O qual estava com o procônsul Sérgio Paulo, homem prudente. Este, tendo chamado a si a Barnabé, e a Saulo, procurava muito ouvir a palavra de Deus.
Jwene mundujo paliji na a Shegiashi Pauli, bhakulungwa bha shilambo shitimbililwe na mashi, bhandu bha lunda. A Shegiashi Pauli gubhaashemilenje a Bhanabha na a Shauli nkupinga bhapilikane lilobhe lya a Nnungu.
8 Mas resistia-lhes Elimas, o mago (que assim significa seu nome), procurando afastar o procônsul da fé.
Ikabheje a Elimo bhaabhi bhala, malinga shibhaashemangaga kwa Shigiliki, gwabhataukenje nkupinga kuibhilila bhakulungwa bha shilambo shitimbililwe na mashi bhala bhanapunda kukulupalila ukilishitu.
9 Mas Saulo, que também [se chama] Paulo, cheio do Espírito Santo, e olhando fixamente para ele, disse:
Bhai, a Shauli bhashemwaga guna a Pauli, bhali bhagumbelwe na Mbumu jwa Ukonjelo, gubhaakolondolosheye meyo bhaabhi bhala,
10 Ó filho do diabo, cheio de toda enganação e toda malícia, inimigo de toda justiça, não cessarás de perverter os corretos caminhos do Senhor?
gubhashite, “Mmwe mmanami nkwatembanga bhandu! Mwana jwa Lijoka Lishetani. Amagongo nkutauka shindu shoshowe shili sha mmbone na sha kweli, nkapinga leka kupuganya mipanda ja mmbone ja Bhakulungwa.
11 E agora, eis que a mão do Senhor [está] contra ti, e serás cego, não vendo o sol por algum tempo. E no mesmo instante caiu sobre ele um embaçamento, e trevas; e ele, andando ao redor, procurava alguém que o guiasse pela mão.
Nnaino mashili ga Bhakulungwa shigankome. Shimme nangalole na nkashibhona shilangaya sha lyubha kwa gene malangago.” Shangupe indu yowe ikubhaga mbuti ndambwe na lubhindu pameyo gabho, gubhatandwibhe kwenda ako na koko bhaliloleya mundu jwa kwaakamula nkono abhalongoye.
12 Então o procônsul, vendo o que tinha acontecido, creu, espantado pela doutrina do Senhor.
Bhakulungwa bha shilambo shitimbililwe na mashi bhala bhakagabhoneje genego, gubhajinjile ukilishitu, gubhakanganigwe kwa kaje bhakapilikaneje majiganyo ga Bhakulungwa.
13 E tendo partido de Pafo, Paulo e os que estavam com ele foram a Perges, [cidade] da Panfília. Mas João, separando-se deles, voltou a Jerusalém.
Gwajabhula ku Papo, a Pauli na ajabhonji gubhakwelilenje meli gubhapitengenenje mpaka ku Pega ku Pampilia. Ikabheje a Yowana Maliko gubhaaleshilenje nibhuja ku Yelushalemu.
14 E eles, tendo passado de Perges, vieram a Antioquia, [cidade] da Pisídia; e ao entrarem na sinagoga [n] um dia de sábado, sentaram-se.
Ikabheje bhalabhonji gubhajabhulengene ku Pega gubhapitilenje pakati shilambo, gubhaikengenenje ku Antiokia shilambo sha Pishidia. Lyubha lya Pumulila gubhajinjilenje nshinagogi, gubhatemingenenje.
15 E depois da leitura da Lei e dos profetas, os chefes da sinagoga lhes mandaram, dizendo: Homens irmãos, se em vós há [alguma] palavra de exortação ao povo, dizei.
Bhakashomanjeje shitabhu sha Shalia ja a Musha na majandiko ga Ashinkulondola bha a Nnungu, bhakulungwanji bha shinagogi gubhantumilenje mundu akaabhalanjilanje kuti. “Ashaapwetu, ibhaga nkwetenje malobhe ga kwataganga ntima bhandunjibha, mmeleketanje,”
16 E Paulo, levantando-se e fazendo gesto com a mão, disse: Homens israelitas, e [vós] os que temeis a Deus, ouvi:
Bhai a Pauli gubhajimi gubhagolweye nkono, nkupinga bhapumulanje gubhashite, “Bhashilambo bha pa Ishilaeli na mmowe nkwaajogopanga a Nnungu mpilikananje!
17 O Deus deste povo de Israel escolheu a nossos pais, e exaltou ao povo, sendo eles estrangeiros na terra do Egito, e com o braço levantando, ele os tirou dela.
A Nnungu bha bhandunji bha pa Ishilaeli bhashinkwaagulanga ashinakulubhetu, nikwakuyanga kubha likabhila likulungwa pubhatamanganaga kuujeni ku shilambo sha Mishili. A Nungu gubhaashoshiyenje kweneko kwa mashili gabho gamakulungwa.
18 E pelo tempo de cerca de quarenta anos, ele suportou os costumes deles no deserto.
Kwa yaka makumi nsheshe nng'anga gubhaipililile itendi yabhonji.
19 E tendo destruído a sete nações na terra de Canaã, repartiu-lhes as terras por sorte.
Bhakaabhulaganjeje bhandunji bha makabhila shabha ku Kanaani, nigubhaapelenje bhandunji bhabho yene ilamboyo kubha ulishi gwabhonji.
20 E depois disto, cerca de quatrocentos e cinquenta anos, ele [lhes] deu juízes, até o profeta Samuel.
Yaka mia nsheshe na makumi nng'ano guipitile.” “Kungai gubhaapelenje bhaukumulanga bhaalongoyanje mpaka mobha ga a Shamweli ankulondola bha a Nnungu.
21 E depois disto, pediram a um Rei, e ele lhes deu a Saul, filho de Quis, homem da tribo de Benjamim, [durante] quarenta anos.
Bhai gubhajujilenje bhapegwanje mpalume, a Nnungu gubhaapelenje a Shauli bhanabhabho a Kishi, bha kabhila ja a Bhenjamini, bhabhe a mpalume bhabhonji kwa yaka makumi nsheshe.
22 E tirando a este, levantou-lhes por rei a Davi, ao qual também deu testemunho, e disse: Eu achei a Davi, [filho] de Jessé, um homem conforme o meu coração, que fará toda a minha vontade.
Bhakaashoyeje a Shauli, a Nnungu gubhaagwile a Daudi kubha bhakulungwa bhabhonji. A Nnungu gubhalangwile shibhashite engwa bhalinkuti. ‘Nimmweni Daudi mwana gwabho a Yeshe, anonyela muntima gwangu, mumdu apinga tenda yowe ingupinga nne.’
23 Da descendência deste, conforme a promessa, Deus trouxe um salvador a Israel, Jesus;
Kukoposhela nnubheleko luka jwene mundujo, a Nnungu malinga shibhashite lajila, bhandu bha pa Ishilaeli bhashikumpeleshelanga nkugombola, yani a Yeshu.
24 Tendo João primeiro, antes de sua vinda, pregado o batismo de arrependimento a todo o povo de Israel.
A Yeshu bhakanabhe tandubha liengo lyabho, a Yowana bhashinkwaalongolela bhalilunguya kuti bhandunji bhowe bha pa Ishilaeli bhanaapinjikwanga bhaipetanje na bhatishwa.
25 Mas quando João cumpriu [sua] carreira, disse: Quem vós pensais que eu sou? Eu não sou o [Cristo], mas eis que após mim vem aquele, cujas sandálias dos pés eu não sou digno de desatar.
A Yowana bhalimaliya liengo lyabho bhabhelekete nnei. ‘Punkuganishiyanga kuti nne gani? Nne nngabha bhunkwaalolelangabho. Bhenebho bhanakwiya nnyuma jangu na nne ngapinjikwa nkali kugopola mbundo ya ilatu yabho.’”
26 Homens irmãos, filhos da descendência de Abraão, e os que dentre vós temem a Deus, a vós é enviada a palavra desta salvação.
“Ashaapwanga, mmanganyanji nninginji bha shipinga sha a Bhulaimu na bhandunji bhangabha Bhayaudi bhakwaajogopanga a Nnungu! Malobhe ga ntapulo gatuishile.
27 Porque os que habitavam em Jerusalém, e seus líderes, não conhecendo a este, ao condenarem [-no], cumpriram as vozes dos profetas, que são lidas todos os sábados.
Pabha bhashilambo bha ku Yelushalemu na ashikalongolele bhabhonji bhakaamanyinjiji a Yeshu, wala malobhe ga ashinkulondola bha a Nnungu gashomwaga Mobha ga Pumulila gowe. Nkali nneyo, bhashinkugatendanga malobhe ga ashinkulondola bha a Nnungu gamalile kwa kwaukumula a Yeshu bhabhulagwe.
28 E [mesmo] achando nenhum motivo para morte, pediram a Pilatos que fosse morto.
Nkali bhalepelenje kushibhona shibhalebhile sha kwaatenda bhabhulagwe, Bhayaudi bhashinkwajuganga a Pilato bhaaukumule kubhulagwa.”
29 E tendo eles cumprido todas as coisas que estavam escritas sobre ele, tirando [-o] do madeiro, puseram [-no] na sepultura.
“Na bhakamaliyeje kutenda gowe gubhajandishilwe a Yeshu, gubhaatuluyenje munkongo mula gubhaabhishilenje nnikabhuli.
30 Mas Deus o ressuscitou dos mortos.
Ikabheje a Nnungu gubhaayushiye.
31 O qual foi visto durante muitos dias pelos que haviam subido com ele da Galileia, que são suas testemunhas para com o povo.
Na kwa mobha gamagwinji gubhabhoneshe na bhandunji bhalongene nabhonji kukopoka ku Galilaya mpaka ku Yelushalemu bhanganyabho nnaino ni bhakong'ondela bhabho kubhandu bha pa Ishilaeli.
32 E nós vos anunciamos o Evangelho da promessa que foi feita aos pais; ao qual Deus já nos cumpriu a nós, filhos deles, ressuscitando a Jesus.
“Na uwe tunakunnungushiyanga Ngani ja Mmbone ja malagano ga a Nnungu jibhapegwilwenje ashinakulubhetu,
33 Assim como está escrito no salmo segundo: Tu és meu Filho, hoje eu te gerei.
a Nnungu bhashikugatenda gamalile nnaino kwetu uwe uukulu gwabhonji, kwa kwaayuya a Yeshu, malinga shiijandikwe nshitabhu sha Shabhuli ja bhili, ‘Ugwe Mwanangu, Nne lelo Nanng'inago.’
34 E [quanto a] que o ressuscitasse dos mortos, para nunca mais voltar à degradação, assim disse: Eu vos darei as fiéis beneficências de Davi.
Na ga kwayuya kukopoka kubhawilenje, bhanawe kabhili, a Nnungu pubhashite nnei. ‘Shinikupe mboka ya Ukonjelo na ya kweli inaalajile a Daudi.’
35 Por isso que também em outro [salmo] ele diz: Não permitirás que teu Santo veja degradação.
Na muna gubhashite kabhili, ‘Nkanneka jwa Ukonjelo jwenu abhole.’
36 Porque, na verdade, tendo Davi servido ao conselho de Deus, morreu, foi posto junto a seus pais, e viu degradação.
Pabha, a Daudi bhayene bhakamaliyeje kutenda gubhapinjile a Nnungu nnubheleko lwabho, kungai gubhawile gubhabhishilwe nnikabhuli tome na ashainabhabho na shiilu shabho shikubholaga.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou nenhuma degradação viu.
Ikabheje bhayushiywe na a Nnungubha, shiilu shabho shangabhola.”
38 Seja-vos pois conhecido, homens irmãos, que por este vos é anunciado o perdão dos pecados.
“Kwa nneyo, ashaapwanga mmumanyanje kuti, kupitila a Yeshubho nnaalungushiywanga ngani ja leshelelwa yambi na kila akwaakulupalila bhenebho analeshelelwa yambi yakwe.
39 E de tudo o que pela lei de Moisés não pudestes ser justificados, neste é justificado todo aquele que crê.
Na kuti jojowe akwaakulupalila a Yeshu anaaleshelelwa ilebho yowe, genego gakanatendeshe kwa Malajilo ga a Musha.
40 Então vede, para que não venha sobre vós o que está escrito nos [livros dos] profetas:
Bhai, mwiteiganje ganakumpatanga gajandikwe na ashinkulondola bha a Nnungu.
41 [Vós] desprezadores, vede e espantai-vos, e desaparecei-vos; porque eu opero obra em vossos dias, obra na qual não crereis, se alguém vos contar.
‘Mpilikananje mmanganyanji mmanyegaya, nkanganigwanje nng'obhanje! Pabha shindu shingutenda nnaino, mmobha genunji gano, nkashikulupalilanga nkali mundu antalashiyangaga.’”
42 E enquanto saíam da sinagoga, rogaram [-lhes] que no sábado seguinte eles lhes falassem estas palavras.
A Pauli na a Bhanabha pubhakopokanganaga nshinagogi mula, bhandunji bhala bhakwaajugangaga bhajiyangananje Lyubha lina lya Pumulila, kubhaatalashiyanje kabhili gene malobhego.
43 E tendo terminado [a reunião] da sinagoga, muitos dos judeus, e dos religiosos prosélitos, seguiram a Paulo e a Barnabé; os quais, falando-lhes, exortavam-nos a permanecerem na graça de Deus.
Shitamo shila shikamaleje, Bhayaudi bhabhagwinji na bhandunji bhangabha Bhayaudi bhailundilenje na dini ja Shiyaudi gubhaakagulenje a Pauli na a Bhanabha. Mitume bhala gubhakungulwishe nabhonji nkwataganga ntima bhapundanje kukulupalila ntuka gwa a Nnungu.
44 E no sábado seguinte ajuntou-se quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
Lyubha lya Pumulila lyakagwile, tome bhandunji bhowe bha pashilambo pala gubhaikengenenje kupilikanishiya lilobhe lya Bhakulungwa.
45 Mas os Judeus, ao verem as multidões, ficaram cheios de inveja, e falavam contrariamente ao que Paulo dizia, falando contrariamente e blasfemando.
Ikabheje Bhayaudi bhakalubhonanjeje lugwinjili lwa bhandu gubhaabhonelenje lupimililo, gubhataukenje malobhe gubhabheleketaga a Pauli akuno bhalikwaatukananga.
46 Mas Paulo e Barnabé, usando de ousadia, disseram: Era necessário que a palavra de Deus fosse primeiro falada a vós; mas já que a rejeitais, e não vos julgais dignos da vida eterna, eis que nós nos viramos [em direção] aos gentios. (aiōnios g166)
Nkali nneyo, a Pauli na a Bhanabha gubhabheleketenje gwangali bhoga bhalinkutinji, “Ishinkupinjikwa lilobhe lya a Nnungu litandubhe kunng'ishilanga, ikabheje pabha nshikulikananga nikwiibhona nkapinjikwanga kuupata gumi gwa pitipiti, bhai tunakunnekanga twaajendelanje bhandunji bhangabha Bhayaudi. (aiōnios g166)
47 Porque assim o Senhor nos mandou, [dizendo]: Eu te pus como luz para os gentios, para que tu sejas como salvação até às extremidades da terra.
Pabha tushilajilwa na Bhakulungwa kuti, ‘Njikuubhika ugwe ubhe shilangaya sha bhandunji bhangabha Bhayaudi, nkupinga ubhe ntapulo gwa pa shilambolyo.’”
48 E os gentios, tendo ouvido [isto], alegraram-se, e glorificavam ao Senhor; e creram todos quantos estavam determinados para a vida eterna. (aiōnios g166)
Bandunji bhangabha Bhayaudi bhakapilikananjeje genego guyaanonyelenje, gubhalikushiyenje lilobhe lya Bhakulungwa na bhatumbililwenje kuupata gumi gwa pitipiti bhala, gubhaakulupalilenje a Yeshu. (aiōnios g166)
49 E a palavra do Senhor era divulgada por toda aquela região.
Lilobhe lya Bhakulungwa gulishumile shilambo showe shila.
50 Mas os judeus incitaram algumas mulheres devotas e honradas, e aos líderes da cidade, e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, e os expulsaram de seus limites.
Ikabheje Bhayaudi gubhaakwishiyenje bhanabhakongwe bha manyika bhakwaajogopanga a Nnungu na ashikalongolele bha shene shilambo shila, gubhatandubhenje kwaapoteka a Pauli na a Bhanabha, nigubhaabhinjilenje nshilambo shabhonji.
51 Mas eles, sacudindo contra eles o pó dos seus pés, vieram a Icônio.
Bhai, bhantenga gubhakung'undenje ndutuli ja mmakongono gabhonji mbuti shileyo, gubhapitengenenje ku Ikonio.
52 E os discípulos se enchiam de alegria e do Espírito Santo.
Na bhaajiganywa bha ku Antiokia bhala gubhainonyelenje na gubhagumbelenjwe naka Mbumu jwa Ukonjelo.

< Atos 13 >