Luka 11
1 Lyubha limo a Yeshu bhashinkutama pa jika bhalikwaajuga a Nnungu, bhakamaliyeje, nkujiganywa jwabho jumo gwabhalugulile, “Mmakulungwa ntujing'anye kwaajuga a Nnungu malinga a Yowana Bhabhatisha shibhajigenye bhaajiganywa bhabho.”
I kad se moljaše Bogu na jednom mjestu pa presta, reèe mu neki od uèenika njegovijeh: Gospode! nauèi nas moliti se Bogu, kao što i Jovan nauèi svoje uèenike.
2 A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Punkwaajuganga a Nnungu, mmeleketanje nnei, ‘Atati nni kunnungu, lina lyenu likuywe, Upalume gwenu uishe.
A on im reèe: kad se molite Bogu govorite: oèe naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje; da doðe carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu;
3 Ntupe shalya shetu mobha gowe.
Hljeb naš potrebni daji nam svaki dan;
4 Ntuleshelele yambi yetu, Pabha numbe uwe tunakwaaleshelelanga bhowe bhakutulebhanga, Nnatubhishe mmalinjilo, ikabhe ntutapule na jwangali jwa mmbone jula.’”
I oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakome dužniku svojemu; i ne navedi nas u napast; nego nas izbavi oda zla.
5 Kungai gubhaalugulilenje, Gani akwete mbwiga nnjakwe, nikunnjendela pakati shilo, nikummalanjila, shonde mbwiga nnjangu unyaime mikate jitatu,
I reèe im: koji od vas ima prijatelja, i otide mu u ponoæi i reèe mu: prijatelju! daj mi tri hljeba u zajam;
6 pabha mmbwiga nnjangu ashiika kukopoka mmwanja, na nne nangali sha kumpa.
Jer mi doðe prijatelj s puta, i nemam mu šta postaviti;
7 Na jwalakwe ali nnyumba pemo akajangwile, unang'abhuye! Nne nnaino ng'ugele nnango. Nne na ashibhanangu tugonile, ngakombola jumuka kukuupa!
A on iznutra odgovarajuæi da reèe: ne uznemiruj me; veæ su vrata zatvorena i djeca su moja sa mnom u postelji, i ne mogu ustati da ti dam.
8 Nkali anajumushe nikumpa kwa ligongo lyabha mmbwiga mwine, ikabheje, kwa ligongo lya punda juga, shajumushe nikumpa shoshowe shaajuga.
I kažem vam: ako i ne ustane da mu da zato što mu je prijatelj, ali za njegovo bezobrazno iskanje ustaæe i daæe mu koliko treba.
9 Kwa nneyo, mmanganya nnjuganje, shimpegwanje, nnoleyanje, shimpatanje, nng'olishiyanje, shinng'ugulilwanje.
I ja vama kažem: ištite i daæe vam se: tražite i naæi æete; kucajte i otvoriæe vam se.
10 Pabha jojowe ajuga anapegwa, aloleya anapata, na aolishiya anaugulilwa.
Jer svaki koji ište, prima; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvora mu se.
11 Igala nng'inamundu jwashi mwanagwe anjugaga shamaki, shampe lijoka paala pa shamaki?
Koji je meðu vama otac u koga ako sin zaište hljeba da mu da kamen? Ili ako zaište ribe da mu da mjesto ribe zmiju?
12 Eu ajugaga liji, bhampe shibhalabhala?
Ili ako zaište jaje da mu da skorpiju?
13 Nkali mmanganya, nninginji mmangalinginji bha mmbone, nnakwaapanganga ashibhana bhenu indu ya mmbone. Bhuli, Ainabhenunji bha kunnungu bhakapunda kwaapanganga Mbumu jwa Ukonjelo, bhene bhakwaajuganga bhala?
Kad dakle vi, zli buduæi, umijete dobre dare davati djeci svojoj, koliko æe više otac nebeski dati Duha svetoga onima koji ištu u njega?
14 Lyubha limo a Yeshu bhatendaga kunshoya lioka antendaga mundu jumo abhe bhubhu. Bhai lioka jula akanshosheje, mundu jula gwakombwele kubheleketa, lugwinjili lwa bhandu lukukanganigwaga.
I jednom izgna ðavola koji bješe nijem; kad ðavo iziðe progovori nijemi; i diviše se ljudi.
15 Ikabheje bhandunji bhana gubhashitenje, “Bhanashoya maoka kwa mashili gaka Bhelishebhuli nkulungwa jwa maoka.”
A neki od njih rekoše: pomoæu Veelzevula kneza ðavolskoga izgoni ðavole.
16 Bhananji nkwaalinga, gubhapinjilenje bhatende ilapo, imanyishe kuti mashili gabho, gaakopoka kwa a Nnungu.
A drugi kušajuæi ga iskahu od njega znak s neba.
17 Ikabheje a Yeshu bhaimanyi ng'aniyo yabhonji, gubhaalugulilenje, “Upalume gogowe ugabhanikaga ukalonjeya, likaja lyolyowe lilekanaga shilipalaganishe.
A on znajuæi pomisli njihove reèe im: svako carstvo koje se razdijeli samo po sebi, opustjeæe, i dom koji se razdijeli sam po sebi, propašæe.
18 Monaga Lishetani anakwikana nnyene, upalume gwakwe shuulonjeye bhuli? Bhai ngunabheleketa nnei pabha nnanugulanga kuti, ngunashoya maoka kwa mashili gaka Bhelishebhuli?
Tako i sotona ako se razdijeli sam po sebi, kako æe ostati njegovo carstvo? kao što kažete da pomoæu Veelzevula izgonim ðavole.
19 Monaga nne ngushoya maoka kwa mashili gaka Bhelishebhuli, bhaakagula bhenunji bhashoyanga maoka kwa mashili gaka gani? Kwa nneyo, bhanganyabho shibhanng'ukumulanje.
Ako li ja pomoæu Veelzevula izgonim ðavole, sinovi vaši èijom pomoæu izgone? Zato æe vam oni biti sudije.
20 Monaga ngushoya maoka kwa mashili ga a Nnungu, bhai mmumanyanje kuti Upalume gwa a Nnungu unng'ishilenje.”
A ako li ja prstom Božijim izgonim ðavole, dakle je došlo k vama carstvo Božije.
21 Mundu akwete mashili ali na ikomanilo yakwe, atamaga muulinda gwa nyumba jakwe, indu yakwe yowe shiilame.
Kad se jaki naoruža i èuva svoj dvor, imanje je njegovo na miru;
22 Ikabheje aikaga akwete mashili ga kumpunda nikunkombola, jwenejo shampokonyole ikomanilo yakwe yowe yaikulupalilaga na kumpokonyola indu yakwe.
A kad doðe jaèi od njega i nadvlada ga, uzme sve oružje njegovo u koje se uzdao, i razdijeli što otme od njega.
23 Jojowe akakwiilunda na nne, anaangana na jojowe akalopola na nne, anajaanga.
Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji sa mnom ne sabira, prosipa.
24 “Lioka jwangali jwa mmbone abhingwaga kukamundu, anapita jimajima nng'anga kuloleya pa pumulila. Akapabhone anakwibhalanjila, ‘Shimuje kundamo jangu.’
Kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeæi pokoja, i ne našavši reèe: da se vratim u dom svoj otkuda sam izišao;
25 Abhujaga nikujiimana nyumba jila jipajilwe na jikonjeleywe,
I došavši naðe pometen i ukrašen.
26 bhai, anakwenda kwaatolanga ashimaoka bhana shabha, bhangalinginji bha mmbone kupunda jwenejo, na bhowe bhanakunnjinjilanga mundu jula. Kwa nneyo mundu jula, ali jakwe ja kumpelo, jinabha mbaya ja kundandubho jila.”
Tada otide i uzme sedam drugijeh duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje èovjeku onome gore od prvoga.
27 Bhalibheleketa genego, bhakongwe bhamo nnugwinjili lwa bhandunji lula, kwa lilobhe lya utiya gubhashite, “Mbaya bhakongwe bhankwete na libhele linnjonjile.”
A kad to govoraše, podiže glas jedna žena iz naroda i reèe mu: blago utrobi koja te je nosila, i sisama koje si sao!
28 Ikabheje a Yeshu gubhashite, “Mbaya kaje bhene bhakulipilikananga lilobhe lya a Nnungu nikunda.”
A on reèe: blago i onima koji slušaju rijeè Božiju, i drže je.
29 Lugwinjili lwa bhandu lukajenjeshesheje, a Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Alu lubheleko lwa lebha, lunapinga shilangulo. Ikabheje lukapegwa shilangulo shoshowe ikabhe shilangulo sha a Yona.
A narodu koji se skupljaše stade govoriti: rod je ovaj zao; ište znak, i neæe mu se dati znak osim znaka Jone proroka;
30 A Yona bhaliji shilangulo sha bhandunji bha ku Ninawi, nneyo peyo Mwana juka Mundu shapingabha shilangulo kwa lwene lubhelekolu.
Jer kako što Jona bi znak Ninevljanima, tako æe i sin èovjeèij biti rodu ovome.
31 Lyubha lya ukumu, a Malikia bha ku Shebha shibhakoposhele kukulukana lwene lubhelekolu. Pabha bhenebho bhashinkukoposhela kwaataliya, kwiya pilikanishiya malobhe ga lunda ga a Shelemani, ikabheje apano apali ali jwankulungwa kupunda a Shelemani.
Carica južna iziæi æe na sud s ljudima roda ovoga, i osudiæe ih; jer ona doðe s kraja zemlje da sluša premudrost Solomunovu: a gle, ovdje je veæi od Solomuna.
32 Bhandunji bha ku Ninawi shibhakoposhelanje lyubha lya ukumu, kukulukana lwene lubhelekolu. Pabha bhandunji bha ku Ninawi bhaipetilenje kwa ligongo lya ntenga gwa a Yona, ikabheje apano apali ali nkulungwa kupunda a Yona!
Ninevljani iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer se pokajaše pouèenjem Joninijem: a gle, ovdje je veæi od Jone.
33 “Jwakwa mundu akoleya kandilili nikujiunishila eu nikujiiya, ikabhe pakujibhika panani itengu nkupinga bhandunji bhaajinjilangana bhashibhonanje shilangaya.
Niko ne meæe zapaljene svijeæe na sakriveno mjesto, niti pod sud, nego na svijeænjak da vide svjetlost koji ulaze.
34 Liyo lyenu ni kandili ja shiilu shenu, libhaga lyalikoto, shiilu showe shishibhe nshilangaya. Liyo lyenu likalole, shiilu shenu shishibhe nnubhindu.
Svijeæa je tijelu oko. Ako dakle oko tvoje bude zdravo, sve æe tijelo tvoje biti svijetlo; ako li oko tvoje bude kvarno, i tijelo je tvoje tamno.
35 Bhai mwiiteije, shilangaya shinkwetesho shinatendebhushe kubha lubhindu.
Gledaj dakle da vidjelo koje je u tebi ne bude tama.
36 Bhai monaga shiilu shenu showe shikolaga shilangaya gwangali pakwete lubhindu, shene shiilusho shishibhe na shilangaya kwa kaje, malinga kandili shijikuti kummulishila kwa shilangaya shakwe.”
Jer ako je sve tijelo tvoje svijetlo da nema nikakvoga uda tamna, biæe svijetlo kao kad te svijeæa obasjava svjetlošæu.
37 A Yeshu bhakabheleketeje genego, Apalishayo bhamo gubhaashemele shalya kunngwabho, gubhapite tama kulya.
A kad govoraše, moljaše ga nekakav farisej da objeduje u njega. A on ušavši sjede za trpezu.
38 Apalishayo bhala gubhakanganigwe bhakabhoneje kuti bhanalya gwangali kunabha.
A farisej se zaèudi kad vidje da se najprije ne umi prije objeda.
39 Bhakulungwa gubhaabhalanjile, “Mmanganya Ashimapalishayo nnaukanganga shikombe na shaani kua, ikabheje nkati nngumbelenje kukwetela indu na yangali ya mmbone.
A Gospod reèe mu: sad vi fariseji spolja èistite èašu i zdjelu, a iznutra vam je puno grabeža i zlobe.
40 Mmanganya mmagulumba! Bhuli, aeleye kua nngati jojo aeleye na nkati?
Bezumni! nije li onaj naèinio i iznutra koji je spolja naèinio?
41 Bhai nshoyanje mbepei kwa indu inkwetenje, na yowe shiinkonjelanje.”
Ali dajite milostinju od onoga što je unutra; i gle, sve æe vam biti èisto.
42 “Ikabheje ole, Mapalishayo, pabha nnakwaapanganga a Nnungu lipungu lya kumi nkali lya maamba ga liponda, ikabheje nkakwaatendelanga bhandu ipinjikwa na ibhapinga a Nnungu. Punkupinjikwanga nshoyanje yeneyo, gwangali kuleka gana gala.”
Ali teško vama farisejima što dajete desetak od metvice i od rute i od svakoga povræa, a prolazite pravdu i ljubav Božiju: ovo je trebalo èiniti, i ono ne ostavljati.
43 “Ole Ashimapalishayo, pabha nnapinganga kutama itengu ya mmujo mmashinagogi, na komaywa pa lugwinjili.
Teško vama farisejima što tražite zaèelja po zbornicama i da vam se klanja po ulicama.
44 Ole, pabha nshibhanganga mbuti makabhuli gangabhikwa shilangulo, bhandunji bhalilibhatanga pantundu jakwe gwangali kumumanya.”
Teško vama književnici i fariseji, licemjeri, što ste kao sakriveni grobovi po kojima ljudi idu i ne znadu ih.
45 Bhaajiganya bhamo bha shalia, gubhaalugulile, “Mmaajiganya, malobhe genu ganakutupetekuya nkali uwe.”
A neki od zakonika odgovarajuæi reèe: uèitelju! govoreæi to i nas sramotiš.
46 A Yeshu gubhaajangwile, “Na mmanganya mmaajiganya bha shalia ole, pabha nnakwaatwikanga bhandunji mishigo jatopa jikajigalika, akuno mwaashayene nkaakwayanga nkali kwa lukowe lumo kwaajangutanga.
A on reèe: teško i vama zakonicima što tovarite na ljude bremena preteška za nošenje, a vi jednijem prstom svojijem neæete da ih prihvatite.
47 Ole, pabha nnashenjelanga makabhuli ga ashinkulondola bha a Nnungu bhabhulegwenje na bhanangulungwa bhenunji.
Teško vama što zidate grobove prorocima, a vaši su ih ocevi pobili.
48 Kwa nneyo nnakong'ondelanga itendi ya bhanangulungwa bhenunji, pabha bhashikwabhulaganga ashinkulondola bha a Nnungu, na mmanganya nnashenjelanga makabhuli gabhonji.
Vi dakle svjedoèite i odobravate djela otaca svojijeh; jer ih oni pobiše, a vi im grobove zidate.
49 Kwa nneyo, kwa Lumanyiyo lwa a Nnungu gubhashite, ‘Shinaapeleshelanje ashinkulondola na mitume, ikabheje bhananji shibhaabhulaganje, na bhananji shibhaapotekanje.’
Zato i premudrost Božija reèe: poslaæu im proroke i apostole, i od njih æe jedne pobiti, a druge protjerati;
50 Kwa nneyo lwene lubhelekolu lupingagambwa kwa ligongo lya minyai ja ashinkulondola bha a Nnungu bhowe, bhabhulegwenje kuumila ku ndandubho ja shilambolyo.
Da se ište od roda ovoga krv sviju proroka koja je prolivena od postanja svijeta,
51 Kutandubhila kubhulagwa kwa a Abheli mpaka a Shakalia bhabhulegwe pakati pakati shitala na pa ukonjelo. Elo, ngunakummalanjilanga lwene lubhelekolu shilugambwe kwa yene itendiyo.
Od krvi Aveljeve tja do krvi Zarijne, koji pogibe meðu oltarom i crkvom. Da, kažem vam, iskaæe se od roda ovoga.
52 “Ole gwenunji mmanganya bhaajiganya bha shalia, pabha nshishoyanga nshungulo gwa nnango gwa lumanyiyo, mwaashayene mwangajinjilanga na bhajinjilanga bhala nshikwaibhililanga bhanajinjilanje.”
Teško vama zakonici što uzeste kljuè od znanja: sami ne uðoste, a koji šæadijahu da uðu, zabraniste im.
53 A Yeshu bhakakoposheje mwemula, ashimapalishayo na bhaajiganya bha shalia bhala gubhatandubhenje kwaashimanga na kwaatega kwa ibhuyo yaigwinji,
A kad im on ovo govoraše, poèeše književnici i fariseji vrlo navaljivati k njemu i mnogijem pitanjem zabunjivati ga,
54 nkupinga bhapatanje mwakwaakamulila kwa malobhe gabho.
Vrebajuæi i pazeæi na njega ne bi li što ulovili iz usta njegovijeh da ga okrive.
