< Luka 18 >

1 Yesu alobaki na bayekoli na Ye lisese moko mpo na kolakisa bango ete basengeli kosambelaka tango nyonso, na kolemba te.
Er zeigte ihnen dann in einem Gleichnis, daß man andauernd beten müsse und nicht nachlassen dürfe.
2 Alobaki: — Kati na engumba moko, ezalaki na mosambisi moko oyo azalaki kotosa Nzambe te, mpe azalaki komemia bato te.
Er sprach: "In einer Stadt lebte einst ein Richter, der Gott nicht fürchtete und nach Menschen nichts fragte.
3 Kati na engumba yango, ezalaki mpe na mwasi moko akufisa mobali; azalaki koya mbala na mbala epai ya mosambisi yango mpo na koloba na ye: « Longisa ngai liboso ya monguna na ngai. »
In derselben Stadt lebte auch eine Witwe. Sie ging zu ihm und bat: 'Schaffe mir Recht gegen meinen Dränger!'
4 Wuta tango molayi, mosambisi yango aboyaki. Kasi suka na suka, amilobelaki: « Atako natosaka Nzambe te mpe namemiaka bato te,
Er wollte eine Zeitlang nicht. Dann sagte er sich: 'Ich fürchte zwar Gott nicht und frage auch nichts nach den Menschen;
5 kasi lokola motungisi ya mwasi oyo akufisa mobali eleki ndelo, nakolongisa ye kaka, mpo ete akoba te koyaka tango nyonso kino kozangisa ngai kimia. »
doch dieser Witwe will ich zu ihrem Recht verhelfen, weil sie mir lästig fällt. Am Ende kommt sie noch und fährt mir ins Gesicht.'"
6 Nkolo abakisaki: — Boyoka maloba ya mosambisi mabe oyo!
Der Herr sprach weiter: "Hört, was der ungerechte Richter sagt!
7 Boni, Nzambe akolongisa te baponami na Ye, tango bagangaka epai na Ye butu mpe moyi? Boni, akozelisa bango?
Da sollte Gott seinen Auserwählten, die Tag und Nacht zu ihm rufen, nicht zu ihrem Recht verhelfen und sollte sie so lange warten lassen?
8 Nazali koloba na bino: akolongisa bango noki. Nzokande, ekozala ndenge nini tango Mwana na Moto akoya! Boni, akokuta kondima kati na mokili?
Ja, ich versichere euch: Plötzlich wird er ihnen Recht verschaffen. Doch wird der Menschensohn, wenn er kommt, den Glauben auf Erden finden?"
9 Epai ya bato oyo bamimonaki bato ya sembo mpe batiolaki bato mosusu, Yesu alobaki lisusu lisese oyo:
Einigen, die sich für gerecht ansahen und die anderen verachteten, trug er dieses Gleichnis vor:
10 — Bato mibale bakendeki na Tempelo mpo na kosambela: moko azalaki Mofarizeo; mpe mosusu, mofutisi mpako.
"Zwei Menschen gingen in den Tempel, um zu beten. Der eine war ein Pharisäer und der andere ein Zöllner.
11 Mofarizeo abendanaki ye moko na pembeni mpe asambelaki: « Oh Nzambe, nazali kotonda Yo, mpo ete nazali te lokola bato mosusu oyo bazali miyibi, bato mabe, bato na bikobo to mpe lokola mofutisi mpako oyo.
Der Pharisäer stellte sich gerade hin und betete also bei sich: 'O Gott, ich danke dir, daß ich nicht bin wie die anderen Menschen, wie die Räuber, Betrüger, Ehebrecher oder auch wie dieser Zöllner da.
12 Nakilaka bilei mbala mibale na poso mpe napesaka eteni ya zomi ya nyonso oyo nazwaka. »
Ich faste zweimal in der Woche und gebe den Zehnten von allem, was ich einnehme.'
13 Kasi mofutisi mpako atelemaki mwa mosika; amekaki ata te kotombola miso na ye na likolo, kasi atiaki loboko na ye na tolo mpe alobaki: « Oh Nzambe, yokela ngai mawa, pamba te nazali moto ya masumu! »
Der Zöllner aber blieb weit hinten stehen und wagte nicht einmal, die Augen zum Himmel zu erheben; er schlug an seine Brust und betete: 'Gott, sei mir Sünder gnädig!'
14 Nazali koloba na bino: mofutisi mpako azongaki na ndako na ye sima na Nzambe kokomisa ye moto ya sembo, kasi Mofarizeo te. Pamba te moto nyonso oyo amitombolaka, bakokitisa ye; mpe oyo amikitisaka, bakotombola ye.
Ich sage euch: Dieser ging gerechtfertigt nach Hause, jener nicht. Denn jeder, der sich selbst erhöht, wird erniedrigt werden, und wer sich selbst erniedrigt, wird erhöht werden."
15 Bato bazalaki mpe komema bana mike epai ya Yesu mpo ete atia bango maboko. Tango bayekoli bamonaki bongo, bapamelaki bango.
Man brachte zu ihm Kinder, daß er sie berühre. Als dies die Jünger sahen, fuhren sie sie hart an.
16 Kasi Yesu abengaki bana mpe alobaki: — Botika bana mike baya epai na Ngai; bopekisa bango te koya epai na Ngai, pamba te Bokonzi ya Nzambe ezali mpo na bato oyo bazali lokola bana mike.
Doch Jesus rief sie zu sich her und sprach: "Lasset die Kinder zu mir kommen und wehrt es ihnen nicht; für solche ist das Reich Gottes!
17 Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo azali koyamba te Bokonzi ya Nzambe lokola mwana moke akotikala kokota te kati na Bokonzi yango.
Wahrlich, ich sage euch: Wer das Reich Gottes nicht aufnimmt wie ein Kind, kommt nicht hinein."
18 Mokambi moko ya Bayuda atunaki na Yesu: — Moteyi malamu, nasengeli kosala nini mpo ete nazwa bomoi ya seko? (aiōnios g166)
Ein Vorsteher richtete an ihn die Frage: "Guter Meister, was muß ich tun, um das ewige Leben zu erwerben?" (aiōnios g166)
19 Yesu azongisaki: — Mpo na nini ozali kobenga Ngai « Moteyi malamu? » Moko te azali malamu, longola kaka Ye moko Nzambe.
Und Jesus sprach zu ihm: "Was nennest du mich 'gut'? Gut ist Gott allein.
20 Oyebi mibeko oyo: « Okosalaka ekobo te, okobomaka te, okoyibaka te, okolobaka te matatoli ya lokuta mpo na kokosela moninga na yo makambo, okopesaka tata na yo mpe mama na yo lokumu. »
Du kennst die Gebote: 'Du sollst nicht ehebrechen', 'du sollst nicht töten', 'du sollst nicht stehlen', 'du sollst kein falsches Zeugnis geben', 'du sollst Vater und Mutter ehren.'"
21 Mokambi yango azongisaki: — Natosaka nyonso wana wuta bolenge na ngai.
Doch dieser sprach: "All das habe ich von Jugend auf so gehalten."
22 Sima na Yesu koyoka bongo, alobaki na ye: — Ozangi eloko moko. Teka biloko na yo nyonso, kabola mbongo oyo okozwa epai ya babola, mpe okozwa bomengo kati na Likolo. Sima na yango, yaka mpe landa Ngai.
Als Jesus dies hörte, sagte er zu ihm: "Eines fehlt dir noch: Verkaufe alles, was du hast, und verteile es den Armen, du wirst dann einen Schatz im Himmel haben. Dann komm und folge mir!"
23 Tango mokambi ya Bayuda ayokaki bongo, akomaki mawa-mawa, pamba te azalaki na bozwi mingi.
Als er das vernahm, ward er ganz traurig; war er doch reich.
24 Yesu atalaki ye mpe alobaki: — Ezali pasi mpo na mozwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe!
Als Jesus ihn so sah, sprach er: "Wie schwer kommen doch die Reichen in das Reich Gottes.
25 Nzokande, eleki pete mpo na shamo kolekela na lidusu ya tonga; kasi ezali penza pasi mpo na mozwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe.
Viel leichter geht ein Kamel durch ein Nadelöhr als ein Reicher in das Reich Gottes."
26 Bato oyo bayokaki Ye koloba bongo batunaki: — Bongo nani penza akoki kobikisama?
Da fragten seine Hörer: "Wer kann da noch gerettet werden?"
27 Yesu azongisaki: — Oyo ekoki kosalema te elongo na bato, ekoki kosalema elongo na Nzambe.
Er sprach: "Was bei den Menschen unmöglich ist, das ist möglich bei Gott."
28 Petelo alobaki na Yesu: — Nkolo, totiki nyonso oyo tozalaki na yango mpo na kolanda Yo!
Da sagte Petrus: "Siehe, wir haben unser Eigentum verlassen und sind dir nachgefolgt."
29 Yesu alobaki na bango: — Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo atiki ndako na ye, mwasi na ye, bandeko na ye, baboti na ye to bana na ye, mpo na kozwa Bokonzi ya Nzambe lokola litomba,
Er sprach zu ihnen: "Wahrlich, ich sage euch: Es gibt keinen, der um des Reiches Gottes willen Haus und Weib, Brüder, Eltern oder Kinder verläßt
30 akozwa, na tango oyo, biloko mingi koleka; mpe na tango oyo ezali koya, bomoi ya seko. (aiōn g165, aiōnios g166)
und nicht viel mehr erhält in dieser Welt und in der anderen Welt das ewige Leben." (aiōn g165, aiōnios g166)
31 Yesu abendaki na pembeni bayekoli na Ye zomi na mibale mpe alobaki na bango: — Tozali kokende na Yelusalemi; makambo nyonso oyo basakoli bakoma na tina na Mwana na Moto ekokokisama.
Dann rief er die Zwölf zu sich her und sprach zu ihnen: "Seht, wir ziehen nach Jerusalem hinauf, und alles wird in Erfüllung gehen, was die Propheten vom Menschensohn geschrieben haben:
32 Bakokaba Ye na maboko ya bapagano, bakoseka Ye, bakofinga Ye, bakobwakela Ye soyi,
Er wird den Heiden ausgeliefert, verspottet, mißhandelt und angespieen werden;
33 bakobeta Ye fimbu mpe bakoboma Ye; mpe, na mokolo ya misato, akosekwa.
sie werden ihn geißeln und ihn töten, doch am dritten Tage wird er auferstehen."
34 Bayekoli basosolaki ata eloko moko te kati na makambo yango; ndimbola na yango ezalaki ya kobombama mpo na bango, mpe bayebaki te makambo oyo Yesu azalaki kolobela.
Sie verstanden aber nichts davon; die Rede war für sie dunkel, und sie begriffen nicht, was er damit sagen wollte.
35 Wana Yesu akomaki pene ya Jeriko, ezalaki na mokufi miso pembeni ya nzela, azalaki ya kovanda mpe azalaki kosenga-senga.
Er näherte sich Jericho; am Weg saß ein Blinder und bettelte.
36 Tango ayokaki makelele ya ebele ya bato oyo bazali koleka, atunaki: — Likambo nini oyo ezali kosalema?
Dieser hörte, wie das Volk vorbeizog, und fragte, was dies zu bedeuten habe.
37 Balobaki na ye: — Yesu ya Nazareti azali koleka!
Man sagte ihm: "Jesus von Nazareth geht vorüber."
38 Agangaki: — Yesu, Mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
Da rief er: "Jesus, Sohn Davids, erbarme dich meiner!"
39 Bato oyo bazalaki liboso bapamelaki ye mpe balobaki na ye ete akanga monoko; kasi, ye, agangaki lisusu makasi koleka: — Mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
Die vorausgingen, fuhren ihn an, er solle schweigen. Er aber schrie nur um so lauter: "Sohn Davids, erbarme dich meiner!"
40 Yesu atelemaki mpe atindaki ete bamemela Ye mokufi miso yango. Tango akomaki pene na Ye, Yesu atunaki ye:
Da blieb Jesus stehen und ließ ihn zu sich führen. Er kam her, und Jesus fragte ihn:
41 — Olingi nasala nini mpo na yo? Mokufi miso azongisaki: — Nkolo, nalingi komona.
"Was soll ich dir tun?" Er bat: "Herr, ich möchte sehen können."
42 Yesu alobaki na ye: — Mona! Kondima na yo ebikisi yo.
Und Jesus sprach zu ihm: "Sei sehend! Dein Glaube hat dir geholfen."
43 Mpe mbala moko, akomaki komona, mpe alandaki Yesu, na kokumisa Nzambe. Tango bato nyonso bamonaki bongo, bango mpe bakumisaki Nzambe.
Und er konnte sogleich sehen, pries Gott und folgte ihm. Auch alles Volk, das zugesehen hatte, lobte Gott.

< Luka 18 >