< Yoane 13 >

1 Liboso ete feti ya Pasika ekoma, Yesu ayebaki ete tango na Ye ekoki mpo na kotika mokili oyo mpe kokende epai ya Tata. Lokola azalaki kolinga bato na Ye, oyo bazalaki kati na mokili, akobaki kolinga bango kino na suka.
Now before the feast of the Passover, Jesus, knowing that his time had come that he would depart from this world to the Father, having loved his own who were in the world, he loved them to the end.
2 Bongo, wana bazalaki kolia elongo, Satana asilaki kotia kati na motema ya Yuda Isikarioti, mwana mobali ya Simona, makanisi ya koteka Yesu.
During supper, the devil having already put into the heart of Judas Iscariot, Simon’s son, to betray him,
3 Yesu ayebaki ete Tata apesaki Ye bokonzi likolo ya makambo nyonso, ete awutaki epai ya Nzambe mpe ete asengelaki kozonga epai ya Nzambe;
Jesus, knowing that the Father had given all things into his hands, and that he came from God and was going to God,
4 atelemaki longwa na mesa, alongolaki bilamba oyo alataki, azwaki eteni moko ya elamba mpe amikangaki yango na loketo.
arose from supper, and laid aside his outer garments. He took a towel and wrapped a towel around his waist.
5 Bongo, atiaki mayi na sani mpe abandaki kosukola makolo ya bayekoli na Ye mpe kopangusa yango na eteni ya elamba oyo amikangaki na loketo.
Then he poured water into the basin, and began to wash the disciples’ feet and to wipe them with the towel that was wrapped around him.
6 Tango akomaki na esika oyo Simona Petelo azalaki, Simona Petelo alobaki na Ye: — Nkolo, Yo penza osukola ngai makolo?
Then he came to Simon Peter. He said to him, “Lord, do you wash my feet?”
7 Yesu azongiselaki ye: — Likambo oyo Ngai nazali kosala, yo okoki te kososola yango sik’oyo; kasi okososola yango na sima.
Jesus answered him, “You don’t know what I am doing now, but you will understand later.”
8 Kasi Petelo alobaki na Yesu: — Te! Osengeli te kosukola ngai makolo! Yesu azongiselaki ye: — Soki nasukoli yo makolo te, okozala lisusu te na libula elongo na Ngai. (aiōn g165)
Peter said to him, “You will never wash my feet!” Jesus answered him, “If I don’t wash you, you have no part with me.” (aiōn g165)
9 Simona Petelo alobaki na Yesu: — Nkolo, lokola ekomi bongo, kosukola ngai kaka makolo te, kasi sukola ngai lisusu maboko mpe moto.
Simon Peter said to him, “Lord, not my feet only, but also my hands and my head!”
10 Yesu alobaki na ye: — Moto oyo awuti komisukola nzoto azali penza peto; azali kaka na posa ya kosukola makolo na ye. Nzokande bino, bozali peto; kasi bino nyonso te.
Jesus said to him, “Someone who has bathed only needs to have his feet washed, but is completely clean. You are clean, but not all of you.”
11 Solo, Yesu ayebaki moto oyo akoteka Ye; yango wana alobaki: « Bino nyonso bozali peto te. »
For he knew him who would betray him; therefore he said, “You are not all clean.”
12 Sima na Yesu kosukola bango makolo mpe kolata lisusu bilamba na Ye, avandaki lisusu na mesa mpe alobaki na bango: — Boni, bososoli tina ya likambo oyo nawuti kosala bino?
So when he had washed their feet, put his outer garment back on, and sat down again, he said to them, “Do you know what I have done to you?
13 Ndenge bobengaka Ngai « Moteyi » mpe « Nkolo, » bolobaka na bino penza ya solo, pamba te nazali penza Moteyi mpe Nkolo.
You call me, ‘Teacher’ and ‘Lord.’ You say so correctly, for so I am.
14 Boye soki Ngai, Moteyi mpe Nkolo na bino, nasukoli bino makolo, bosengeli, bino mpe, kosukolana makolo;
If I then, the Lord and the Teacher, have washed your feet, you also ought to wash one another’s feet.
15 pamba te napesi bino kaka ndakisa, mpo ete, bino mpe, bosalaka ndenge kaka Ngai nasali bino.
For I have given you an example, that you should also do as I have done to you.
16 Nazali koloba na bino penza ya solo: mowumbu aleki nkolo na ye te na bokonzi, mpe ntoma aleki motindi na ye te na bokonzi.
Most certainly I tell you, a servant is not greater than his lord, neither is one who is sent greater than he who sent him.
17 Wana bosili koyeba makambo oyo, bozali bato ya esengo soki kaka botie yango na misala.
If you know these things, blessed are you if you do them.
18 Nazali koloba bongo te na tina na bino nyonso; nayebi bato oyo napona. Kasi esengeli ete eteni oyo ya Makomi ekokisama: « Moto oyo azalaki kolia sani moko elongo na ngai abalukeli ngai! »
I don’t speak concerning all of you. I know whom I have chosen; but that the Scripture may be fulfilled, ‘He who eats bread with me has lifted up his heel against me.’
19 Namiyebiseli bino yango sik’oyo, liboso ete likambo yango esalema, mpo ete, tango likambo yango ekosalema, bondima ete nazali oyo azali.
From now on, I tell you before it happens, that when it happens, you may believe that I am he.
20 Nazali koloba na bino penza ya solo: moto oyo ayambi motindami na Ngai ayambi nde Ngai, mpe moto oyo ayambi Ngai ayambi mpe Motindi na Ngai.
Most certainly I tell you, he who receives whomever I send, receives me; and he who receives me, receives him who sent me.”
21 Sima na Yesu koloba bongo, amitungisaki makasi kati na motema; alobaki: — Nazali koloba na bino penza ya solo: moko kati na bino akoteka Ngai.
When Jesus had said this, he was troubled in spirit, and testified, “Most certainly I tell you that one of you will betray me.”
22 Bayekoli bakomaki kotalana bango na bango mpe kotunana mpo na koluka koyeba soki Yesu azalaki koloba na tina na nani.
The disciples looked at one another, perplexed about whom he spoke.
23 Moko kati na bango, moyekoli oyo Yesu azalaki kolinga koleka bayekoli mosusu, avandaki pembeni ya Yesu.
One of his disciples, whom Jesus loved, was at the table, leaning against Jesus’ chest.
24 Simona Petelo afinaki ye miso mpo na kosenga na ye ete atuna Yesu soki azali koloba bongo na tina na nani.
Simon Peter therefore beckoned to him, and said to him, “Tell us who it is of whom he speaks.”
25 Mbala moko, moyekoli yango alalelaki Yesu na tolo mpe atunaki Ye: — Nkolo, ezali nani?
He, leaning back, as he was, on Jesus’ chest, asked him, “Lord, who is it?”
26 Yesu azongisaki: — Ezali moto oyo nakopesa eteni oyo ya lipa sima na Ngai kozindisa yango kati na elubu. Bongo, sima na Yesu kozindisa eteni yango ya lipa kati na elubu, akamataki yango mpe apesaki yango epai ya Yuda Isikarioti, mwana mobali ya Simona.
Jesus therefore answered, “It is he to whom I will give this piece of bread when I have dipped it.” So when he had dipped the piece of bread, he gave it to Judas, the son of Simon Iscariot.
27 Tango kaka Yuda azwaki eteni yango ya lipa, Satana akotaki kati na ye. Bongo Yesu alobaki na ye: — Likambo oyo obongisi kosala, kokisa yango noki.
After the piece of bread, then Satan entered into him. Then Jesus said to him, “What you do, do quickly.”
28 Kasi, kati na bato oyo bazalaki wana na mesa, moko te asosolaki tina oyo Yesu alobaki na ye bongo.
Now nobody at the table knew why he said this to him.
29 Lokola ezalaki Yuda nde azalaki kobatela libenga ya mbongo, bayekoli mosusu bakanisaki ete Yesu alobi na ye: « Kende kosomba biloko oyo tosengeli na yango mpo na feti, » to « kende kopesa lisungi epai ya babola. »
For some thought, because Judas had the money box, that Jesus said to him, “Buy what things we need for the feast,” or that he should give something to the poor.
30 Boye, tango kaka Yuda azwaki eteni yango ya lipa, abimaki mbala moko. Mpe butu ekotaki.
Therefore having received that morsel, he went out immediately. It was night.
31 Sima na Yuda kobima, Yesu alobaki: — Sik’oyo, nkembo ya Mwana na Moto emonisami, mpe Nzambe akozwa nkembo kati na Ye. [
When he had gone out, Jesus said, “Now the Son of Man has been glorified, and God has been glorified in him.
32 Lokola Nzambe akozwa nkembo kati na Mwana, ]Nzambe mpe akopesa Mwana nkembo, kati na Ye moko, mpe akosala yango kala mingi te.
If God has been glorified in him, God will also glorify him in himself, and he will glorify him immediately.
33 Bana na Ngai, natikali na tango moke kaka ya kozala lisusu elongo na bino. Bokoluka Ngai; mpe makambo oyo nalobaki na Bayuda, yango mpe nazali koyebisa bino sik’oyo: « Epai Ngai nazali kokende, bino, bokoki te koya kuna. »
Little children, I will be with you a little while longer. You will seek me, and as I said to the Jews, ‘Where I am going, you can’t come,’ so now I tell you.
34 Nazali kopesa bino mobeko ya sika: Bolinganaka bino na bino. Ndenge Ngai nalingi bino, bino mpe bosengeli kolinganaka bino na bino.
A new commandment I give to you, that you love one another. Just as I have loved you, you also love one another.
35 Ezali na nzela ya bolingo oyo bokotalisana bino na bino nde bato nyonso bakoyeba ete bozali bayekoli na Ngai.
By this everyone will know that you are my disciples, if you have love for one another.”
36 Simona Petelo atunaki Yesu: — Nkolo, ozali kokende wapi? Yesu azongiselaki ye: — Okoki te kolanda Ngai sik’oyo na esika oyo nazali kokende; okolanda Ngai sima.
Simon Peter said to him, “Lord, where are you going?” Jesus answered, “Where I am going, you can’t follow now, but you will follow afterwards.”
37 Petelo atunaki lisusu: — Nkolo, mpo na nini nakoki te kolanda Yo sik’oyo? Nabongami kokufa mpo na Yo.
Peter said to him, “Lord, why can’t I follow you now? I will lay down my life for you.”
38 Yesu azongiselaki ye: — Obongami penza kokufa mpo na Ngai! Nazali koloba na yo penza ya solo: liboso ete soso elela, okowangana Ngai mbala misato.
Jesus answered him, “Will you lay down your life for me? Most certainly I tell you, the rooster won’t crow until you have denied me three times.

< Yoane 13 >