< Lucas 7 >

1 Are xtoꞌtaj ri Jesús che tzijonem kukꞌ ri winaq, xeꞌ pa ri tinimit Capernaúm.
Dopo ch’egli ebbe finiti tutti i suoi ragionamenti al popolo che l’ascoltava, entrò in Capernaum.
2 Chilaꞌ kel wi jun kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit rech Roma. Xyawaj kꞌu jun patanil we achi riꞌ ri sibꞌalaj uloqꞌ, jubꞌiqꞌ karaj kakamik.
Or il servitore d’un certo centurione, che l’avea molto caro, era malato e stava per morire;
3 Ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit are xuto chi katzijox ri Jesús, xuꞌtaq bꞌik e kꞌamal taq bꞌe ke ri winaq aꞌj Israel rech keꞌkisikꞌij la ri Jesús jeriꞌ kulukunaj kan ri patanil rech.
e il centurione, avendo udito parlar di Gesù, gli mandò degli anziani de’ giudei per pregarlo che venisse a salvare il suo servitore.
4 Are xoꞌpan rukꞌ ri Jesús, xkibꞌochiꞌj, xkibꞌij che: We achi riꞌ, taqal che chi kaya la ri kuta che la,
Ed essi, presentatisi a Gesù, lo pregavano istantemente, dicendo: Egli è degno che tu gli conceda questo;
5 rumal cher xuyak jun qaSinagoga rumal cher kuloqꞌaj ri qatinimit.
perché ama la nostra nazione, ed è lui che ci ha edificata la sinagoga.
6 Ri Jesús xeꞌ kukꞌ, are xnaqajin che ri ja ri kꞌo wi ri yawabꞌ, ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xuꞌtaq bꞌik e rech chꞌabꞌeꞌn, xeꞌkibꞌij che ri Jesús: Ajawxel, xaq maqꞌitajisaj ibꞌ la, man taqal ta chwe kok la pa ri wachoch.
E Gesù s’incamminò con loro; e ormai non si trovava più molto lontano dalla casa, quando il centurione mandò degli amici a dirgli: Signore, non ti dare questo incomodo, perch’io non son degno che tu entri sotto il mio tetto;
7 Rumal riꞌ man xinkꞌut ta nupalaj choch la, bꞌij jun tzij la rukꞌ riꞌ kakunataj ri patanil we.
e perciò non mi son neppure reputato degno di venire da te; ma dillo con una parola, e sia guarito il mio servitore.
8 In xuqujeꞌ kinnimaj kitzij ri nimaꞌq kiqꞌij chinuwach, xuqujeꞌ kꞌo ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit chuxeꞌ raqan nuqꞌabꞌ. We kinbꞌij che jun: “¡Jat!” kincha che, keꞌek. We kinbꞌij xuqujeꞌ che jun chik: “Chatan loq,” kincha che, kapetik. We kinbꞌij che ri patanil we: “¡Chabꞌana we riꞌ!” kincha che, jaꞌe kachaꞌ kubꞌano.
Poiché anch’io son uomo sottoposto alla potestà altrui, ed ho sotto di me de’ soldati; e dico ad uno: Va’, ed egli va; e ad un altro: Vieni, ed egli viene; e al mio servitore: Fa’ questo, ed egli lo fa.
9 Are xuta ri Jesús we riꞌ, sibꞌalaj xmayijanik, xtzalqꞌomijik, xubꞌij chike ri winaq ri e teren chrij: Kinbꞌij chiꞌwe, man nuriqom ta we nimalaj kojobꞌal riꞌ xa ta ne chikixoꞌl ri winaq aꞌj Israel.
Udito questo, Gesù restò maravigliato di lui; e rivoltosi alla moltitudine che lo seguiva, disse: Io vi dico che neppure in Israele ho trovato una cotanta fede!
10 Are xoꞌpan ri e taqoꞌn cho rachoch ri kinimaꞌqil ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, utzirinaq chi ri patanijel.
E quando gl’inviati furon tornati a casa, trovarono il servitore guarito.
11 Te kꞌu riꞌ xeꞌ ri Jesús pa ri tinimit Naín e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xuqujeꞌ e teren sibꞌalaj e kꞌi winaq chirij.
E avvenne in seguito, ch’egli s’avviò ad una città chiamata Nain, e i suoi discepoli e una gran moltitudine andavano con lui.
12 Are xqeteqobꞌ bꞌik chuchiꞌ ri uchiꞌ ja rech ri tinimit, xrilo chi tajin kesax loq jun kaminaq, ral jun malkaꞌn ixoq ri ixoq, xa jun ral kꞌolik. Sibꞌalaj kꞌi winaq e teren chikij.
E come fu presso alla porta della città, ecco che si portava a seppellire un morto, figliuolo unico di sua madre; e questa era vedova; e una gran moltitudine della città era con lei.
13 Are xril ri Jesús chi tajin koqꞌ ri ixoq, xel ukꞌuꞌx che, xubꞌij: Man katoqꞌ taj.
E il Signore, vedutala, ebbe pietà di lei e le disse: Non piangere!
14 Xqebꞌ rukꞌ ri kaxa, xuchapo. Ri ukꞌaꞌl taq re ri kaxa xetakꞌiꞌk, ri Jesús xubꞌij: Ala, kinbꞌij chawe, ¡chatwaꞌjiloq!
E accostatosi, toccò la bara; i portatori si fermarono, ed egli disse: Giovinetto, io tel dico, lèvati!
15 Ri ala ri kaminaq xkꞌastajik, xuchapleꞌj chꞌawem. Ri Jesús xuya kan ri ala che ri unan.
E il morto si levò a sedere e cominciò a parlare. E Gesù lo diede a sua madre.
16 Sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ konojel ri winaq xuqujeꞌ xkiqꞌijilaꞌj ri Dios, xkibꞌij: Ri Dios xpe chutoꞌik ri utinimit, kꞌo jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios chiqaxoꞌl.
Tutti furon presi da timore, e glorificavano Iddio dicendo: Un gran profeta è sorto fra noi; e: Dio ha visitato il suo popolo.
17 Xtukin kꞌu ubꞌixik ri xubꞌan ri Jesús pa ri tinimit Judea xuqujeꞌ pa taq ri tinimit ri kꞌo chikinaqaj.
E questo dire intorno a Gesù si sparse per tutta la Giudea e per tutto il paese circonvicino.
18 Ri utijoxelabꞌ ri Juan xkitzijoj che ri Juan ri xkꞌulmatajik, ri Juan xuꞌsikꞌij kebꞌ chike ri utijoxelabꞌ.
E i discepoli di Giovanni gli riferirono tutte queste cose.
19 Xuꞌtaq bꞌik rukꞌ ri Jesús rech xeꞌkita che: ¿La lal riꞌ ri kape la o kaqayeꞌj na jun chik?
Ed egli, chiamati a sé due dei suoi discepoli, li mandò al Signore a dirgli: Sei tu colui che ha da venire o ne aspetteremo noi un altro?
20 Are xoꞌpan rukꞌ ri Jesús, xkibꞌij: Ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ, xujutaq loq chutayik che la: “¿La lal riꞌ ri Cristo ri qayeꞌm, o kaqayeꞌj chi na jun chik?”
E quelli, presentatisi a Gesù, gli dissero: Giovanni Battista ci ha mandati da te a dirti: Sei tu colui che ha da venire, o ne aspetteremo noi un altro?
21 Ri Jesús qas che riꞌ ri qꞌotaj riꞌ, xuꞌkunaj e kꞌi yawabꞌibꞌ, ri kꞌax keriqitajik, xuqujeꞌ ri kꞌo itzel taq uxlabꞌal chike, je xuqujeꞌ e kꞌi moyabꞌ xuya kikaꞌyebꞌal.
In quella stessa ora, Gesù guarì molti di malattie, di flagelli e di spiriti maligni, e a molti ciechi donò la vista.
22 Kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri uꞌtaqoꞌn ri Juan: Jix, jiꞌtzijoj che ri Juan ri iwilom xuqujeꞌ itom: ri e moyabꞌ kekaꞌyik, ri e chꞌokeꞌr kebꞌinik, kuꞌtzir ri e chꞌaꞌkibꞌ, ri e tꞌoꞌy kakito, ri e kaminaqibꞌ kekꞌastajik, xuqujeꞌ katzijox ri utz laj taq tzij chike ri e mebꞌaibꞌ.
E, rispondendo, disse loro: Andate a riferire a Giovanni quel che avete veduto e udito: i ciechi ricuperano la vista, gli zoppi camminano, i lebbrosi sono mondati, i sordi odono, i morti risuscitano, l’Evangelo è annunziato ai poveri.
23 Utz rech ri winaq ri man kubꞌan ta kebꞌ ukuꞌx rumal we.
E beato colui che non si sarà scandalizzato di me!
24 Are xebꞌe ri uꞌtaqoꞌn ri Juan, ri Jesús xuchapleꞌj utzijoxik ri Juan chike ri winaq, xubꞌij: ¿Jas xiꞌwila are xixeꞌ pa ri ulew ri katzꞌinowik? ¿La xiꞌwila jun patzꞌan ri kasalabꞌax rumal ri kyaqiqꞌ?
Quando i messi di Giovanni se ne furono andati, Gesù prese a dire alle turbe intorno a Giovanni: Che andaste a vedere nel deserto? Una canna dimenata dal vento?
25 We man jeriꞌ ¿jas kꞌu xiꞌwila? ¿La xiꞌwila jun achi ri ukojom atzꞌyaq paqal rajil? Man je ta riꞌ, rumal cher ri e winaq ri kakikoj atzꞌyaq ri paqal taq rajil e kꞌo riꞌ pa taq ri nimaq taq ja kech ri taqanelabꞌ.
Ma che andaste a vedere? Un uomo avvolto in morbide vesti? Ecco, quelli che portano de’ vestimenti magnifici e vivono in delizie, stanno nei palazzi dei re.
26 We man are waꞌ xiꞌkaꞌyej ¿jas kꞌu xiꞌkaꞌyej? ¿La xiꞌwila jun tzijol rech ri utzij ri Dios? Jeꞌ, riꞌ areꞌ kꞌo na choch jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios.
Ma che andaste a vedere? Un profeta? Sì, vi dico, e uno più che profeta.
27 Are waꞌ ri taqoꞌn, ri ubꞌim loq ri Dios pa ri utzij, are xubꞌij: Kintaq na bꞌik ri nutaqoꞌn kanabꞌej chawach, rech kusukꞌumaj apanoq ri abꞌe.
Egli è colui del quale è scritto: Ecco, io mando il mio messaggero davanti al tuo cospetto che preparerà la tua via dinanzi a te.
28 Kinbꞌij kꞌu chiꞌwe man kꞌo ta jun chikixoꞌl ri winaq ri sibꞌalaj nim uqꞌij cho ri Juan, pune jeriꞌ, ri kꞌin laj nitzꞌ pa ri ajawarem rech ri Dios, are sibꞌalaj nim uqꞌij cho ri Juan.
Io ve lo dico: Fra i nati di donna non ve n’è alcuno maggiore di Giovanni; però, il minimo nel regno di Dio è maggiore di lui.
29 Are xkita ri winaq xuqujeꞌ ri e toqꞌil taq alkabal ri xbꞌixik, xkichomaj chi sibꞌalaj sukꞌ ri ubꞌe ri Dios, xbꞌan kꞌu kiqasanaꞌ rumal ri Juan.
E tutto il popolo che l’ha udito, ed anche i pubblicani, hanno reso giustizia a Dio, facendosi battezzare del battesimo di Giovanni;
30 Ri fariseos kꞌut xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik man xkaj taj xbꞌan kiqasanaꞌ rumal ri Juan, xaq jeriꞌ xketzelaj ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Dios chike.
ma i Farisei e i dottori della legge hanno reso vano per loro stessi il consiglio di Dio, non facendosi battezzare da lui.
31 Ri Jesús xubꞌij: ¿Jachin rukꞌ keꞌnjunamaj wi we winaq rech we qꞌij junabꞌ riꞌ? ¿Jachin rukꞌ kejunumataj wi?
A chi dunque assomiglierò gli uomini di questa generazione? E a chi sono simili?
32 Xaq e junam kukꞌ ri akꞌalabꞌ ri e tꞌuyutꞌuj pa ri kꞌayibꞌal kakibꞌij chibꞌil taq kibꞌ: “Xqoqꞌisaj ri suꞌ, man xixxojow taj, xqabꞌixoj bꞌix rech kamikal man xixoqꞌ taj.”
Sono simili ai fanciulli che stanno a sedere in piazza, e gridano gli uni agli altri: Vi abbiam sonato il flauto e non avete ballato; abbiam cantato dei lamenti e non avete pianto.
33 Jeriꞌ rumal cher ri Juan are xpetik man xwaꞌ taj xuqujeꞌ man xqumun taj, rumal riꞌ xibꞌij chi kꞌo jun itzel uxlabꞌal che.
Difatti è venuto Giovanni Battista non mangiando pane ne bevendo vino, e voi dite: Ha un demonio.
34 Xpe kꞌu ri uKꞌojol ri Achi, Areꞌ kawaꞌik xuqujeꞌ kaqumunik, ri ix kꞌut kibꞌij che: “Jun jiqꞌalaj achi, jun qꞌabꞌarel, kech chꞌabꞌeꞌn e toqꞌil taq alkabal xuqujeꞌ aꞌjmakibꞌ.”
E’ venuto il Figliuol dell’uomo mangiando e bevendo, e voi dite: Ecco un mangiatore ed un beone, un amico dei pubblicani e de’ peccatori!
35 Are kꞌu ri etaꞌmabꞌal ri rech ri Dios, kaqꞌalajin pa taq kikꞌaslemal ri e tereneꞌl taq rech Areꞌ.
Ma alla sapienza è stata resa giustizia da tutti i suoi figliuoli.
36 Jun chike ri fariseos xusikꞌij ri Jesús che waꞌim cho ri rachoch, ri Jesús are xopanik, xtꞌuyiꞌk chwi ri mexa.
Or uno de’ Farisei lo pregò di mangiare da lui; ed egli, entrato in casa del Fariseo, si mise a tavola.
37 Kꞌo kꞌu jun ajmak ixoq kel pa ri tinimit, are xuto chi ri Jesús tajin kawaꞌ cho rachoch ri fariseo, xukꞌam bꞌik jun laj ulimeꞌt nojinaq che kꞌokꞌalaj kunabꞌal.
Ed ecco, una donna che era in quella città, una peccatrice, saputo ch’egli era a tavola in casa del Fariseo, portò un alabastro d’olio odorifero;
38 Xoqꞌik xukiꞌk chunaqaj ri raqan ri Jesús, xratinisaj ri raqan ri Jesús pa ri uwaꞌl uwach, kꞌa te riꞌ xusuꞌ rukꞌ ri uwiꞌ, xutzꞌumaj, xuqujeꞌ xutix ri kunabꞌal chirij.
e stando a’ piedi di lui, di dietro, piangendo cominciò a rigargli di lagrime i piedi, e li asciugava coi capelli del suo capo; e gli baciava e ribaciava i piedi e li ungeva con l’olio.
39 Are xril ri fariseo ri xsikꞌin ri Jesús, xubꞌij: We ta qas jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios we achi riꞌ, retaꞌm ta uwach waꞌ we ixoq riꞌ ri tajin kachapowik, waꞌ areꞌ jun ajmak ixoq.
Il Fariseo che l’avea invitato, veduto ciò, disse fra sé: Costui, se fosse profeta, saprebbe chi e quale sia la donna che lo tocca; perché è una peccatrice.
40 Ri Jesús, xubꞌij che ri fariseo: Simón, kꞌo ri kawaj kinbꞌij chawe. Bꞌij la, ajtij, xcha ri Simón.
E Gesù, rispondendo, gli disse: Simone, ho qualcosa da dirti. Ed egli:
41 Ri Jesús xubꞌij: E kꞌo kebꞌ achyabꞌ kiqajom pwaq che jun achi ri kuya pwaq pa qajik. Ri jun ukꞌas jobꞌ ciento keteꞌt taq pwaq, ri jun chik ukꞌas nikꞌaj ciento.
Maestro, di’ pure. Un creditore avea due debitori; l’uno gli dovea cinquecento denari e l’altro cinquanta.
42 Maj kꞌu jawjeꞌ keꞌkima wi tojbꞌal rech, rumal riꞌ ri xyoꞌw kiqajanik, xukuy kimak kikobꞌchal. ¿Jachin chike we kebꞌ winaq riꞌ sibꞌalaj kaloqꞌaxik?
E non avendo essi di che pagare, condonò il debito ad ambedue. Chi di loro dunque l’amerà di più?
43 Ri Simón xubꞌij: In kinchomaj chi are sibꞌalaj kaloqꞌax ri sibꞌalaj nim ukꞌas. Ri Jesús xubꞌij che: Qas je laꞌ leꞌ.
Simone, rispondendo, disse: Stimo sia colui al quale ha condonato di più. E Gesù gli disse: Hai giudicato rettamente.
44 Kꞌa te riꞌ xukaꞌyej ri ixoq, xubꞌij che ri Simón: ¿La kawil we ixoq riꞌ? Ri at man xaya ta nujaꞌ chꞌajbꞌal waqan are xinok la pa ri awachoch. Chawilampeꞌ, we ixoq riꞌ xratinisaj ri waqan rukꞌ ri uwaꞌl uwach xuqujeꞌ xuchaqiꞌjarisaj rukꞌ ri uwiꞌ.
E voltosi alla donna, disse a Simone: Vedi questa donna? Io sono entrato in casa tua, e tu non m’hai dato dell’acqua ai piedi; ma ella mi ha rigato i piedi di lagrime e li ha asciugati co’ suoi capelli.
45 Man xinatzꞌumaj taj, we ixoq kꞌut riꞌ are wokibꞌem loq man tanalinaq ta che utzꞌumaxik ri waqan.
Tu non m’hai dato alcun bacio; ma ella, da che sono entrato, non ha smesso di baciarmi i piedi.
46 Man xaqꞌij ta aceite rech olivo pa nujolom are xinok loq, are kꞌu we ixoq riꞌ xuqꞌij kꞌokꞌ laj kunabꞌal chirij ri waqan.
Tu non m’hai unto il capo d’olio; ma ella m’ha unto i piedi di profumo.
47 Rumal laꞌ kinbꞌij chawe: we ixoq riꞌ sibꞌalaj kꞌi umak xekuyutajik, rumal cher sibꞌalaj kaloqꞌanik. Xapachin ri xa nitzꞌ umak kakuyik, xa nitzꞌ loqꞌabꞌal kuꞌx kaya che.
Per la qual cosa, io ti dico: Le sono rimessi i suoi molti peccati, perché ha molto amato; ma colui a cui poco è rimesso, poco ama.
48 Ri Jesús xubꞌij che ri ixoq: Ronojel ri amak xkuyutajik.
Poi disse alla donna: I tuoi peccati ti sono rimessi.
49 Ri winaq ri e kꞌo pa ri waꞌim xkichapleꞌj utayik chibꞌil taq kibꞌ. ¿Jachin we achi riꞌ cher kakwinik kukuy makaj?
E quelli che erano a tavola con lui, cominciarono a dire dentro di sé: Chi è costui che rimette anche i peccati?
50 Ri Jesús xubꞌij che ri ixoq: Ri akojobꞌal xatukolo, jat pa jaꞌmaril.
Ma egli disse alla donna: La tua fede t’ha salvata; vattene in pace.

< Lucas 7 >