< ルカの福音書 18 >

1 いつでも祈るべきであり、失望してはならないことを教えるために、イエスは彼らにたとえを話された。
Lao esa, Yesus nanori ana dedꞌenu nara nendiꞌ nekendandaaꞌ, fo ara hule-oꞌe, nda namaꞌetu sa, no nda male-maꞌa sa. Ara musi ramahere rakandoo neu Lamatuaꞌ.
2 「ある町に、神を恐れず、人を人とも思わない裁判官がいた。
Dꞌudꞌuin taꞌo ia: “Sia kota esa hambu mana nggero-furiꞌ sa nda mana tao-afiꞌ neu Lamatualain sa. Ana nda tao-afiꞌ neu esa sa boe.
3 その町に、ひとりのやもめがいたが、彼のところにやって来ては、『私の相手をさばいて、私を守ってください。』と言っていた。
Sia naa o hambu ina falu sa akaꞌ neu noꞌe mana nggero-furiꞌ a nae, ‘Amaꞌ mana nggero-furiꞌ! Muꞌetuꞌ dedꞌea ngga no matetuꞌ, o!’
4 彼は、しばらくは取り合わないでいたが、後には心ひそかに『私は神を恐れず人を人とも思わないが、
Fefeun mana nggero-furiꞌ a nda tao-afiꞌ neu ina falu a sa. Te dodꞌoo ma ana bengge rena e ena. Boe ma ana dudꞌuꞌa nae, ‘Memaꞌ au ia nda tao-afiꞌ neu Lamatualain sa, lelenan fai neu atahori.
5 どうも、このやもめは、うるさくてしかたがないから、この女のために裁判をしてやることにしよう。でないと、ひっきりなしにやって来てうるさくてしかたがない。』と言った。」
Te ina falu ia tao langga ngga nambeta ena. Huu naa, malole lenaꞌ au uꞌetuꞌ dedꞌeat na no ndoos. Hokoꞌ na, ana akaꞌ nema tao naꞌabꞌebꞌenggeꞌ au nakandondooꞌ a.’
6 主は言われた。「不正な裁判官の言っていることを聞きなさい。
Naa, hei dꞌua sobꞌa mana nggero-furiꞌ dꞌeulakaꞌ naa oꞌolan.
7 まして神は、夜昼神を呼び求めている選民のためにさばきをつけないで、いつまでもそのことを放っておかれることがあるでしょうか。
Mete ma dodꞌoo ma ana tulu-fali ina falu a, na, Lamatualain o nau tulu-fali atahori mana hule-oꞌe hatuꞌ-rerelon fo noꞌe tulu-faliꞌ sia E. Te Lamatuaꞌ nda mana eꞌo-lali fai a sa.
8 あなたがたに言いますが、神は、すみやかに彼らのために正しいさばきをしてくださいます。しかし、人の子が来たとき、はたして地上に信仰が見られるでしょうか。」
Ana naꞌetuꞌ dedꞌeat nara lai-lai, Naa de Au ae utane taꞌo ia: mete ma Au, atahori Tebꞌe-Tebꞌeꞌ ia, baliꞌ uma ena, neꞌo Au feꞌe hambu undaa o atahori mamahereꞌ sia raefafoꞌ do hokoꞌ?”
9 自分を義人だと自任し、他の人々を見下している者たちに対しては、イエスはこのようなたとえを話された。
Yesus dui seluꞌ nekendandaaꞌ sa, soꞌal atahori mana hii nananaru aon ma naloe-nadꞌae atahori laen ra. Ana dui nae,
10 「ふたりの人が、祈るために宮に上った。ひとりはパリサイ人で、もうひとりは取税人であった。
“Hambu amaꞌ rua reu hule-oꞌe sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Esa, atahori mia partei agama Farisi; esa fai, mana edꞌa bea. [Atahori Yahudi ra rae atahori Farisi ra, atahori meumareꞌ. Ma ara rae mana edꞌa bea ra atahori nda maloleꞌ ra sa.]
11 パリサイ人は、立って、心の中でこんな祈りをした。『神よ。私はほかの人々のようにゆする者、不正な者、姦淫する者ではなく、ことにこの取税人のようではないことを、感謝します。
Losa ume hule-oꞌeꞌ ma, atahori Farisi a nambariiꞌ mesaꞌ ne ma hule-oꞌe nae, ‘Makasi Lamatuaꞌ, huu au ia, atahori maloleꞌ. Au nda deꞌulakaꞌ onaꞌ atahori laen ra sa. Au nda dadꞌi naꞌo sa. Au nda mana usuu-usetiꞌ sa. Au nda mana hohonggeꞌ sa. Makasi, Lamatuaꞌ, huu au o nda deꞌulakaꞌ onaꞌ mana edꞌa bea ia sa.
12 私は週に二度断食し、自分の受けるものはみな、その十分の一をささげております。』
Au manggate puasa nggarei sa na lao rua. Ma au endi babꞌanggiꞌ esa mia sanahulu mia basa saa fo au hambuꞌ a.’ Atahori Farisi naa hule-oꞌe taꞌo naa.
13 ところが、取税人は遠く離れて立ち、目を天に向けようともせず、自分の胸をたたいて言った。『神さま。こんな罪人の私をあわれんでください。』
Te mana edꞌa bea a nambariiꞌ naꞌadꞌodꞌooꞌ sia dea-deaꞌ. Ana nda nambarani botiꞌ matan fo mete ataꞌ neu sa. Ana hule-oꞌe no beꞌutee langgan ma rala mambalulutuꞌ nae, O, Lamatualain. Kasian au, atahori mana masala-singgoꞌ ia! Fee ambon neu au dꞌei!’
14 あなたがたに言うが、この人のほうが、前の人よりも、義と認められ、家に帰って行きました。なぜなら、だれでも自分を高くする者は低くされ、自分を低くする者は高くされるからです。」
Naa, leleꞌ atahori karuaꞌ naa ra lao baliꞌ ume reu, mae bee ka maloleꞌ no Lamatualain? Atahori Farisi mana koaoꞌ a do, atahori mana edꞌa bea? Tantu Ana simbo no maloleꞌ mana edꞌa bea, mana naloe-nadꞌae ralan. Ma Ana nda tao-afiꞌ neu atahori Farisi a sa. Huu Lamatualain naꞌatutudꞌaꞌ atahori mana koaoꞌ ma nananaru atahori mana naloe-nadꞌae ralan.”
15 イエスにさわっていただこうとして、人々がその幼子たちを、みもとに連れて来た。ところが、弟子たちがそれを見てしかった。
Lao esa, atahori ra oꞌo ro anadikiꞌ ra reu Yesus, fo Ana ndae liman neu se ma olaꞌ fee se papala-babꞌanggiꞌ. Yesus ana dedꞌenu nara rita taꞌo naa, ma ara ai atahori naa ra.
16 しかしイエスは、幼子たちを呼び寄せて、こう言われた。「子どもたちをわたしのところに来させなさい。止めてはいけません。神の国は、このような者たちのものです。
Te Yesus simbo nala anadikiꞌ mana rema risiꞌ E. Basa ma ana ai ana dedꞌenun nara nae, “Hela fo anadikiꞌ naa ra rema risiꞌ Au. Ama afiꞌ ai se. Misinedꞌa malolole! Huu atahori mana nae dadꞌi Lamatualain atahorin, ana musi namahena neuꞌ a Lamatualain, ona anadikiꞌ namahena neu ina-ama nara.”
17 まことに、あなたがたに告げます。子どものように神の国を受け入れる者でなければ、決してそこに、はいることはできません。」
18 またある役人が、イエスに質問して言った。「尊い先生。私は何をしたら、永遠のいのちを自分のものとして受けることができるでしょうか。」 (aiōnios g166)
Lao esa, hambu atahori Yahudi ra malanggan esa neu natane Yesus nae, “Ama Meser nenefee hadꞌa-hormat! Au musi tao taꞌo bee fo uhine ae bisa masoꞌ sorga uu fo usodꞌa ukundoo o Lamatualain?” (aiōnios g166)
19 イエスは彼に言われた。「なぜ、わたしを『尊い』と言うのですか。尊い方は、神おひとりのほかにはだれもありません。
Boe ma Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de moꞌe mae, ‘Mana nenefee hadꞌa-hormat’? Akaꞌ esaꞌ a nenefee hadꞌa-hormat, naeni Lamatualain.
20 戒めはあなたもよく知っているはずです。『姦淫してはならない。殺してはならない。盗んではならない。偽証を立ててはならない。父と母を敬え。』」
Naa! Ho bubꞌuluꞌ ena, to, Lamatualain hohoro-lalanen mia fai dalahulun, oi: Afiꞌ hohongge; afiꞌ tati-mbau misa atahori; Afiꞌ miminaꞌo; Afi dadꞌi sakasii peko-lelekoꞌ; ma fee hadꞌa-hormat neu ina-ama mara.”
21 すると彼は言った。「そのようなことはみな、小さい時から守っております。」
Atahori naa nataa nae, “Tebꞌe, Amaꞌ! Au tungga hohoro-lalaneꞌ naa ra eniꞌ a aꞌana ngga.”
22 イエスはこれを聞いて、その人に言われた。「あなたには、まだ一つだけ欠けたものがあります。あなたの持ち物を全部売り払い、貧しい人々に分けてやりなさい。そうすれば、あなたは天に宝を積むことになります。そのうえで、わたしについて来なさい。」
Rena taꞌo naa ma, Yesus nae, “Malole! Te feꞌe hela dalaꞌ esa fai. Naeni, baliꞌ fo muu seo hendi basa hata-heto mara. Basa naa, muu babꞌanggi dꞌoiꞌ naa ra reu atahori mana tudꞌa-loloeꞌ ra. Dei fo baliꞌ uma fo tungga Au leo. Te dei fo Lamatualain bala-bꞌae fee nggo hata-hetoꞌ sia sorga.”
23 すると彼は、これを聞いて、非常に悲しんだ。たいへんな金持ちだったからである。
Atahori naa rena taꞌo naa, ma ralan susa, huu suꞌin naen seli.
24 イエスは彼を見てこう言われた。「裕福な者が神の国にはいることは、何とむずかしいことでしょう。
Yesus mete ana laoꞌ no rala nambalulutu, ma Ana nafadꞌe ana dedꞌenun nara nae, “Atahori mamasuꞌiꞌ memaꞌ susa seli masoꞌ sorga neu.
25 金持ちが神の国にはいるよりは、らくだが針の穴を通るほうがもっとやさしい。」
Hita taꞌasasamaꞌ no dalaꞌ laen fai. Memaꞌ bꞌanda onta monaeꞌ a nda bisa lalaet rala neu tungga sosoot ndolan sa. Onaꞌ naa boe atahori mana namahenaꞌ a hata-heton, te nda namahena neu Lamatuaꞌ sa, ana o nda bisa masoꞌ sorga rala neu sa boe.
26 これを聞いた人々が言った。「それでは、だれが救われることができるでしょう。」
Atahori mana rena Yesus olaꞌ taꞌo naa, ratane E rae, “Mete ma memaꞌ atahori mamasuꞌiꞌ susa taꞌo naa, na, atahori mataꞌ bee mana hambu masoi-masodꞌaꞌ?”
27 イエスは言われた。「人にはできないことが、神にはできるのです。」
Yesus nataa nae, “Soaꞌ neu atahori, memaꞌ dalaꞌ hetar nda bisa dadꞌi sa. Te soaꞌ neu Lamatualain basaꞌ e bisa dadꞌi.”
28 すると、ペテロが言った。「ご覧ください。私たちは自分の家を捨てて従ってまいりました。」
Boe ma Petrus olaꞌ nae, “Amaꞌ! Hai lao hela basa hata-heto mara ena, fo tungga Amaꞌ. Te dei fo hai hambu saa?”
29 イエスは彼らに言われた。「まことに、あなたがたに告げます。神の国のために、家、妻、兄弟、両親、子どもを捨てた者で、だれひとりとして、
Yesus nataa nae, “Petrus! Rena malolole! Atahori mana lao hela umen, saon, odi-aꞌa nara, ama-ina nara, do ana nara, huu nalalao Lamatualain ue-tataos nara,
30 この世にあってその幾倍かを受けない者はなく、後の世で永遠のいのちを受けない者はありません。」 (aiōn g165, aiōnios g166)
dei fo ana simbo baliꞌ naeꞌ lenaꞌ sia raefafoꞌ ia. Ma mete ma raefafoꞌ ia nateꞌe ena, ana o hambu nasodꞌa nakandoo no Lamatualain.” (aiōn g165, aiōnios g166)
31 さてイエスは、十二弟子をそばに呼んで、彼らに話された。「さあ、これから、わたしたちはエルサレムに向かって行きます。人の子について預言者たちが書いているすべてのことが実現されるのです。
Yesus no ana dedꞌenun atahori kasanahulu rua ra fo neu olaꞌ mesaꞌ ne no se nae, “Basa hei bubꞌuluꞌ mae, ia naa hita lao tisiꞌ kota Yerusalem ena. Losa naa, basa dalaꞌ fo Lamatuaꞌ mana ola-ola nara suraꞌ feꞌesaꞌan soꞌal Atahori Matetuꞌ naa, dei fo dadꞌi onaꞌ saa mana nenesuraꞌ helaꞌ ena.
32 人の子は異邦人に引き渡され、そして彼らにあざけられ、はずかしめられ、つばきをかけられます。
Dei fo ara fee Au neu atahori deaꞌ mana nda ramahere neu Lamatualain sa. Boe ma ara raneneut Au, raꞌamamaeꞌ Au no mataꞌ-mataꞌ, puras miru neu Au,
33 彼らは人の子をむちで打ってから殺します。しかし、人の子は三日目によみがえります。」
filo Au, basa ma tao risa Au. Te fai katelun, ma Au usodꞌa baliꞌ.”
34 しかし弟子たちには、これらのことが何一つわからなかった。彼らには、このことばは隠されていて、話された事が理解できなかった。
Rena Yesus olaꞌ taꞌo naa ma, ana dedꞌenu nara bingun, huu ara nda feꞌe rahine dedꞌea-oꞌolaꞌ naa sosoan sa.
35 イエスがエリコに近づかれたころ、ある盲人が、道ばたにすわり、物ごいをしていた。
Leleꞌ Yesus se rae losa kota Yeriko, hambu atahori pokeꞌ sa endoꞌ hule-huleꞌ sia dalaꞌ suun.
36 群衆が通って行くのを耳にして、これはいったい何事ですか、と尋ねた。
Leleꞌ ana rena atahori hetar tungga naa ma, ana natane nae, “We! Saa sia ia?”
37 ナザレのイエスがお通りになるのだ、と知らせると、
Boe ma atahori rafadꞌe rae, “Yesus, mia Nasaret, laoꞌ tungga ia.”
38 彼は大声で、「ダビデの子のイエスさま。私をあわれんでください。」と言った。
Atahori pokeꞌ naa rena nala ma, ana nggasi nahereꞌ nae, “Yesus! Mane Daud tititi-nonosin, e! Sue au dꞌei!”
39 彼を黙らせようとして、先頭にいた人々がたしなめたが、盲人は、ますます「ダビデの子よ。私をあわれんでください。」と叫び立てた。
Atahori mana laoꞌ sia Yesus matan ai e rae nee-nee. Te ana boe nggasi nahereꞌ nae, “Mane Daud tititi-nonosin, e! Kasian au dꞌei!”
40 イエスは立ち止まって、彼をそばに連れて来るように言いつけられた。
Leleꞌ Yesus rena taꞌo naa, ma Ana nambariiꞌ. Ma Ana denu atahori reu rala atahori pokeꞌ a. Losa matan ma, Yesus natane e nae,
41 彼が近寄って来たので、「わたしに何をしてほしいのか。」と尋ねられると、彼は、「主よ。目が見えるようになることです。」と言った。
Ho nau Au tao saa fee nggo?” Ana nataa nae, “Amaꞌ! Au oꞌe fo fee au bisa mete ita.”
42 イエスが彼に、「見えるようになれ。あなたの信仰があなたを直したのです。」と言われると、
Yesus nataa e nae, “Maloleꞌ boe. Huu mumuhere mae, Au bisa tao uhaiꞌ nggo, de ia naa ho bisa mita ena.”
43 彼はたちどころに目が見えるようになり、神をあがめながらイエスについて行った。これを見て民はみな神を賛美した。
Aibꞌoiꞌ ma, atahori pokeꞌ a nita neuꞌ ena. Boe ma ana tungga Yesus no koa-kio Lamatualain. Basa atahori mana rita taꞌo naa, o koa-kio neu Lamatuaꞌ boe.

< ルカの福音書 18 >