< 使徒の働き 27 >

1 さて、私たちが船でイタリヤへ行くことが決まったとき、パウロと、ほかの数人の囚人は、ユリアスという親衛隊の百人隊長に引き渡された。
Italy prae ah palong hoi caeh han kam sak o pacoengah, Pawl hoi thongkrah thoemto kaminawk to, Augusta ih misatuh cumvaito ukkung, Julia khaeah aap o.
2 私たちは、アジヤの沿岸の各地に寄港して行くアドラミテオの船に乗り込んで出帆した。テサロニケのマケドニヤ人アリスタルコも同行した。
Adramyttium palongpui to kang thueng o moe, Asia prae tuipui taengah kaom avangnawk ah caeh han ka poek o; Aristarka, tiah ahmin kaom Macedonoia prae, Thessalonika vangpui ih kami maeto doeh kaicae hoi nawnto oh.
3 翌日、シドンに入港した。ユリアスはパウロを親切に取り扱い、友人たちのところへ行って、もてなしを受けることを許した。
Khawnbangah loe Sidon vangpui ah kang hak o. Angaihaih hmuennawk sakthaih hanah, Julia mah Pawl to angmah ih ampuinawk khaeah caehsak.
4 そこから出帆したが、向かい風なので、キプロスの島陰を航行した。
To ahmuen hoiah kam sak o, takhi song pongah Cyprus prae aloih bang hoiah ka caeh o.
5 そしてキリキヤとパンフリヤの沖を航行して、ルキヤのミラに入港した。
Cilicia hoi Pamphylia tuipui to ka poeng o moe, Lycia prae Myra vangpui ah kang hak o.
6 そこに、イタリヤへ行くアレキサンドリヤの船があったので、百人隊長は私たちをそれに乗り込ませた。
To vangpui ah misatuh cumvaito ukkung mah Italy prae ah kacaeh Alexandria palongpui to hnuk, to palongpui to kang thueng o roep.
7 幾日かの間、船の進みはおそく、ようやくのことでクニドの沖に着いたが、風のためにそれ以上進むことができず、サルモネ沖のクレテの島陰を航行し、
Ni nazetto thung maw amzaita hoi ka caeh o pacoengah, paroeai raihaih hoiah Cnidus to ka phak o, takhi mah pakaa han ai ah, Salmone vangpui zaeh ah kaom Krete prae bangah ka caeh o;
8 その岸に沿って進みながら、ようやく、良い港と呼ばれる所に着いた。その近くにラサヤの町があった。
Paroeai raihaih hoiah to ahmuen to ka poeng o moe, Lasea vangpui taengah kaom Fair, tiah ahmin kaom palongpui anghakhaih ahmuen to ka phak o.
9 かなりの日数が経過しており、断食の季節もすでに過ぎていたため、もう航海は危険であったので、パウロは人々に注意して、
Ni paroeai ka patoh o boeh moe, buhzahhaih atue doeh boeng boeh, toe palongpui hoi kholong caeh han zit thoh, tiah Pawl mah panoek naah, nihcae khaeah,
10 「皆さん。この航海では、きっと、積荷や船体だけではなく、私たちの生命にも、危害と大きな損失が及ぶと、私は考えます。」と言った。
Nawkamyanawk, Vaihi tuilam hoi kholong a caeh o hanah paroeai zit thoh, palongpui amro moe, hmuenmaenawk anghmat han ih khue ai, aimacae hinghaih khoek to raihaih paek tih, tiah poekhaih paek.
11 しかし百人隊長は、パウロのことばよりも、航海士や船長のほうを信用した。
Toe misatuh cumvaito ukkung loe Pawl mah thuih ih lok pongah, palong mongh kami hoi palong tawnkung mah thuih ih lok to tahngaih lat.
12 また、この港が冬を過ごすのに適していなかったので、大多数の者の意見は、ここを出帆して、できれば何とかして、南西と北西とに面しているクレテの港ピニクスまで行って、そこで冬を過ごしたいということになった。
Siktue thung to palong anghakhaih ahmuen ah oh han hoih ai pongah, kapop kaminawk mah loe caeh poe han a koeh o, Phoenix to phak moe, toah siktue thung oh han a koeh o; to palongpui anghakhaih ahmuen loe Krete prae thungah oh, niduem aluek bang hoi niduem aloih bangah anghae.
13 おりから、穏やかな南風が吹いて来ると、人々はこの時とばかり錨を上げて、クレテの海岸に沿って航行した。
Aloih bang ih takhi amzaita hoi song naah loe, a koeh o ih baktiah om tih hmang, tiah poekhaih a tawnh o pongah, palongpui paehhaih qui to a khramh o moe, Krete tuipui taeng hoiah a caeh o.
14 ところが、まもなくユーラクロンという暴風が陸から吹きおろして来て、
Akra ai ah Euroclydon, tiah kawk ih takhisae to songh.
15 船はそれに巻き込まれ、風に逆らって進むことができないので、しかたなく吹き流されるままにした。
Takhi kaham mah palongpui to hmuh pongah, hmabang ah ka caeh o thai ai boeh; to naah palongpui to ka prawt o sut moe, angmah koeh baktiah takhi mah hmuh.
16 しかしクラウダという小さな島の陰にはいったので、ようやくのことで小舟を処置することができた。
Klauda, tiah kawk ih tui mah takui ih prae ah ka cawnh o, palong tetta amro ving han ai ah rai parai ah ka caeh o:
17 小舟を船に引き上げ、備え綱で船体を巻いた。また、スルテスの浅瀬に乗り上げるのを恐れて、船具をはずして流れるに任せた。
to palong ta to palongpui nuiah azuh o tahang moe, palongpui nuiah kacakah qui hoi a paeh o; savuet nuiah angtang moeng tih, tiah zit o pongah, payang ih kahni to a khramh o ving, to pongah ni takhi mah palong to koeh thaithue hmuh.
18 私たちは暴風に激しく翻弄されていたので、翌日、人々は積荷を捨て始め、
Takhi sae hoi tuiphu tha oh hmoek pongah, khawnbangah loe palongpui anghoep kue hanah kazit hmuennawk to a vah o.
19 三日目には、自分の手で船具までも投げ捨てた。
Ni thumto naah loe kaimacae ban hoi roe palongpui thung ih hmuennawk to ka vah o.
20 太陽も星も見えない日が幾日も続き、激しい暴風が吹きまくるので、私たちが助かる最後の望みも今や絶たれようとしていた。
Ni paroeai thung ni hoi cakaehnawk to amtueng ai, takhi sae song aep aep pongah ka loih o tih, tiah poekhaih roe om ai boeh.
21 だれも長いこと食事をとらなかったが、そのときパウロが彼らの中に立って、こう言った。「皆さん。あなたがたは私の忠告を聞き入れて、クレテを出帆しなかったら、こんな危害や損失をこうむらなくて済んだのです。
Buh caa ai ah ni nazetto maw ka oh o pacoengah, Pawl mah nihcae hma ah angdoet moe, Nawkamyanawk, ka lok na tahngaih o moe, tui mah takui ih Krete prae hoiah a caeh o ai nahaeloe, hae baktih patangkhanghaih hoi raihaih hae a tongh o mak ai.
22 しかし、今、お勧めします。元気を出しなさい。あなたがたのうち、いのちを失う者はひとりもありません。失われるのは船だけです。
Toe vaihi loe kamongah om oh: palongpui khue ni amro tih, kami hinghaih loe amro mak ai.
23 昨夜、私の主で、私の仕えている神の御使いが、私の前に立って、
Cangduem qum ah, kai tawnkung, a tok ka sak pae ih, Sithaw ih van kami kai khaeah amtueng moe,
24 こう言いました。『恐れてはいけません。パウロ。あなたは必ずカイザルの前に立ちます。そして、神はあなたと同船している人々をみな、あなたにお与えになったのです。』
Pawl, zii hmah; Caesar hma ah na hoi o tih: khenah, nang hoi nawnto palongpui thungah kholong caeh kaminawk to Sithaw mah nang hanah paek boih boeh, tiah ang naa.
25 ですから、皆さん。元気を出しなさい。すべて私に告げられたとおりになると、私は神によって信じています。
To pongah nawkamyanawk, poek nawmhaih hoiah om oh: kai khaeah ang thuih ih lok baktih toengah om tih, tiah Sithaw tanghaih ka tawnh, tiah a naa.
26 私たちは必ず、どこかの島に打ち上げられます。」
Kawbangah doeh tui mah takui ih prae maeto ah loe palongpui hae angtang zoezah tih, tiah a naa.
27 十四日目の夜になって、私たちがアドリヤ海を漂っていると、真夜中ごろ、水夫たちは、どこかの陸地に近づいたように感じた。
Ni hatlai palito qum ka phak o moe, Andria tuipui thungah ka caeh o, qum taning ah palong mongh kaminawk mah prae maeto phak tom boeh, tiah a poek o;
28 水の深さを測ってみると、四十メートルほどであることがわかった。少し進んでまた測ると、三十メートルほどであった。
tui to a tah o naah lam pumphae to thuk: nawnetta a caeh o moe, tah o let naah loe lam hatlai pangato thuk.
29 どこかで暗礁に乗り上げはしないかと心配して、ともから四つの錨を投げおろし、夜の明けるのを待った。
Thlung daeng moeng tih, tiah a zit o pongah, taai khok baktih kaom sum kazit palito tui thungah pakhrak o moe, lawkthuihaih hoiah khodai to a zing o.
30 ところが、水夫たちは船から逃げ出そうとして、へさきから錨を降ろすように見せかけて、小舟を海に降ろしていたので、
Palongpui mongh kaminawk loe palongpui to caehtaak hanah, palongpui hma ah a caeh o, sum kazit tui thungah pakhrah kami baktiah angsak o moe, palongpui nui ih palong tetta to tuipui thungah pakhrak o tathuk, to tiah a sak o li naah,
31 パウロは百人隊長や兵士たちに、「あの人たちが船にとどまっていなければ、あなたがたも助かりません。」と言った。
Pawl mah misatuh cumvaito ukkung hoi misatuh kaminawk khaeah, Hae kaminawk palongpui thungah om o ai nahaeloe, na loih o thai mak ai boeh, tiah a naa.
32 そこで兵士たちは、小舟の綱を断ち切って、そのまま流れ去るのに任せた。
To pacoengah misatuh kaminawk mah palong paehhaih qui to aah o moe, palong to tui thungah pakhrak o.
33 ついに夜の明けかけたころ、パウロは、一同に食事をとることを勧めて、こう言った。「あなたがたは待ちに待って、きょうまで何も食べずに過ごして、十四日になります。
Khodai tom naah loe, Pawl mah nihcae boih buhcaak o hanah thuih pae, Vaihni loe buhcaa ai ah na oh o haih ni hatlai palito phak boeh.
34 ですから、私はあなたがたに、食事をとることを勧めます。これであなたがたは助かることになるのです。あなたがたの頭から髪一筋も失われることはありません。」
To pongah buhcaa o lai ah: ngan na tui o thai hanah buh to caa oh: nangcae lu nui ih sam maeto mataeng doeh angmuen mak ai, tiah a naa.
35 こう言って、彼はパンを取り、一同の前で神に感謝をささげてから、それを裂いて食べ始めた。
Lok a thuih pacoengah, takaw to a lak moe, nihcae boih hma ah Sithaw khaeah lawkthuih; to pacoengah takaw to a aeh moe, a caak.
36 そこで一同も元気づけられ、みなが食事をとった。
To naah nihcae mah poeknawmhaih hoiah takaw to caak o boih.
37 船にいた私たちは全部で二百七十六人であった。
Palongpui thungah angthueng kaminawk loe sangqum boih ah cumvai hnet, quisarih, tarukto ka oh o.
38 十分食べてから、彼らは麦を海に投げ捨てて、船を軽くした。
Buhcaak boep o pacoengah palongpui anghoep kue hanah, cangni to tuipui thungah a vah o.
39 夜が明けると、どこの陸地かわからないが、砂浜のある入江が目に留まったので、できれば、そこに船を乗り入れようということになった。
Khodai naah loe nihcae mah saoeng to hnuk o, toe to ahmuen to panoek o ai; palongpui anghakhaih ahmuen to hnuk o naah, angcoeng thai nahaeloe toah palongpui anghaksak han poekhaih a tawnh o.
40 錨を切って海に捨て、同時にかじ綱を解き、風に前の帆を上げて、砂浜に向かって進んで行った。
Takhi mah palong to tuicing bangah thaak hanah, nihcae mah taai khok baktih kaom sum kazit to tuipui thungah pakhrak o moe, palong thoekhaih ahmuen ah paeh ih quinawk to khramh o pacoengah, payang ih kahni doeh a khramh o.
41 ところが、潮流の流れ合う浅瀬に乗り上げて、船を座礁させてしまった。へさきはめり込んで動かなくなり、ともは激しい波に打たれて破れ始めた。
Tuipui angqumhaih ahmuen phak naah loe, palongpui mah long to daeng; palongpui tahmawh to savuet pongah angtang caeng, to pongah palongpui loe caeh thai ai boeh, kaham tuiphu tha mah palongpui ahnuk bang to amrosak.
42 兵士たちは、囚人たちがだれも泳いで逃げないように、殺してしまおうと相談した。
To naah thongkrah kaminawk mah tui alaek o ueloe, cawn o ving moeng tih, tiah misatuh kaminawk mah poek o pongah, nihcae to hum hanah a poek o.
43 しかし百人隊長は、パウロをあくまでも助けようと思って、その計画を押え、泳げる者がまず海に飛び込んで陸に上がるように、
Toe misatuh cumvaito ukkung mah loe Pawl to pahlong hanah koeh, to pongah nihcae poekhaih to anih mah pakaa pae; tui alaek thaih kami loe palongpui thung hoi tuipui thungah lungpung o moe, tuicing bangah alaek o hanah anih mah lokpaek:
44 それから残りの者は、板切れや、その他の、船にある物につかまって行くように命じた。こうして、彼らはみな、無事に陸に上がった。
kanghmat thoemto kaminawk khaeah, palongpui nuiah om oh, tiah a naa, thoemto kaminawk khaeah loe kamro palong thingphaek nuiah oh o hanah lok a paek. Hnukkhuem ah, nihcae loe loih o moe, tuicing bangah phak o boih.

< 使徒の働き 27 >