< 箴言 知恵の泉 19 >

1 正しく歩む貧しい者は、曲ったことを言う愚かな者にまさる。
Ac wo kom in sukasrup ac suwohs, liki na in lalfon ac kikiap.
2 人が知識のないのは良くない、足で急ぐ者は道に迷う。
Insienaung fin wangin etauk, tia ma wo se; ac orekma in sulaklak ku in sot ongoiya nu sum.
3 人は自分の愚かさによって道につまずき、かえって心のうちに主をうらむ。
Kutu mwet uh sifacna kunauselosla ke orekma lalfon lalos, na toko elos sis nu fin LEUM GOD.
4 富は多くの新しい友を作る、しかし貧しい人はその友に捨てられる。
Mwet kasrup uh fisrasr in konauk mwet kawuk puspis, a upa mwet sukasrup uh in sruokya mwet kawuk pu lalos.
5 偽りの証人は罰を免れない、偽りをいう者はのがれることができない。
Kom fin fahk kas kikiap ye mutun nununku, kom ac fah kaiyuk, na ac wangin inkanek in kaingla lom.
6 気前のよい人にこびる者は多い、人はみな贈り物をする人の友となる。
Mwet nukewa srike in eis ohi sin mwet fulat; ac mwet nukewa kena in kawuk nu sin mwet ma ac kitaung mwe sang nu selos.
7 貧しい者はその兄弟すらもみなこれを憎む、ましてその友はこれに遠ざからないであろうか。言葉をかけてこれを呼んでも、去って帰らないのである。
Sie mwet sukasrup ac pilesreyuk sin sou lal, ac mwet kawuk lal ac pilesral yohk liki. Pacl el sokolos elos wangin.
8 知恵を得る者は自分の魂を愛し、悟りを保つ者は幸を得る。
Kom oru sie ma wo nu sum sifacna ke kom lotela ma nukewa ma kom ku. Esamya ma kom lotela uh, na kom ac fah kapkapak.
9 偽りの証人は罰を免れない、偽りをいう者は滅びる。
Wangin sie su kaskas kikiap ye mutun nununku ku in kaingkunla kai nu sel. Pwayena lah el ac muta in ongoiya.
10 愚かな者が、ぜいたくな暮しをするのは、ふさわしいことではない、しもべたる者が、君たる者を治めるなどは、なおさらである。
Tiana fal tuh sie mwet lalfon in yolyak mwe kasrup yorol, oayapa tia fal mwet kohs in leum fin mwet wal fulat.
11 悟りは人に怒りを忍ばせる、あやまちをゆるすのは人の誉である。
Kom fin sie mwet etu, kom ac ku in kutong kasrkusrak lom. Mwet fin oru ma koluk nu sum, ac arulana wo kom in tia lohang nu kac.
12 王の怒りは、ししのほえるようであり、その恵みは草の上におく露のようである。
Kasrkusrak lun sie tokosra oana ngutngut lun soko lion, ac kulang lal oana woiyen af uh ke kahkla uh.
13 愚かな子はその父の災である、妻の争うのは、雨漏りの絶えないのとひとしい。
Sie wen lalfon ku in aksukapasyela papa tumal, ac wowon lun mutan kial uh oana kof tultul su tia tui.
14 家と富とは先祖からうけつぐもの、賢い妻は主から賜わるものである。
Sie mukul ku in usrui lohm ac mani sin papa tumal, tuh LEUM GOD mukena ku in sang sie mutan lalmwetmet kial.
15 怠りは人を熟睡させる、なまけ者は飢える。
Kom fin alsrangesr na ac lungse mutul, kom ac masrinsral.
16 戒めを守る者は自分の魂を守る、み言葉を軽んじる者は死ぬ。
Kom in liyaung ma sap lun God, na ac fah loes moul lom; kom fin pilesru, kom ac misa.
17 貧しい者をあわれむ者は主に貸すのだ、その施しは主が償われる。
Kom fin sang mwe sang nu sin mwet sukasrup, ac oapana ke kom sang nu sin LEUM GOD, ac El ac fah folokin nu sum.
18 望みのあるうちに、自分の子を懲らせ、これを滅ぼす心を起してはならない。
Kai tulik nutum ke kom srakna ku in kifasul. Kom fin tia, kom sifacna oakiya inkanek in ongoiya nu selos.
19 怒ることの激しい者は罰をうける、たとい彼を救ってやっても、さらにくり返さねばならない。
Sie mwet fin mongkeke, lela elan sifacna akfalyela ma koluk el orala. Kom fin molella, kom ac enenu in sifilpa molella.
20 勧めを聞き、教訓をうけよ、そうすれば、ついには知恵ある者となる。
Kom fin porongo kas in kasru nu sum ac engan in eis kas in luti, na sie len kom ac fah lalmwetmet.
21 人の心には多くの計画がある、しかしただ主の、み旨だけが堅く立つ。
Mwet uh ku in pu kain in ma puspis; tusruktu ma lungse lun LEUM GOD pa ac orek uh.
22 人に望ましいのは、いつくしみ深いことである、貧しい人は偽りをいう人にまさる。
Mwe mwekin se pa in rapku; mwet sukasrup uh wo liki mwet kikiap.
23 主を恐れることは人を命に至らせ、常に飽き足りて、災にあうことはない。
Akfulatye LEUM GOD na ac fah loes moul lom, ac kom ac fah inse misla ac tia fosrnga.
24 なまけ者は、手を皿に入れても、それを口に持ってゆくことをしない。
Lupan alsrangesr lun kutu mwet uh oru elos srunga sifacna srukak mwe mongo nu inwalulos.
25 あざける者を打て、そうすれば思慮のない者も慎む。さとき者を戒めよ、そうすれば彼は知識を得る。
Mwet aksruksruk uh fal in kaiyuk tuh in mwe luti nu sin mwet sulalkung. Kom fin lalmwetmet, kom ac eis etauk ke pacl kaiyuk kom.
26 父に乱暴をはたらき、母を追い出す者は、恥をきたらし、はずかしめをまねく子である。
Sie mwet su oru koluk nu sin papa tumal ku lusla nina kial liki lohm sel, fah mwe mwekin lulap.
27 わが子よ、知識の言葉をはなれて人を迷わせる教訓を聞くことをやめよ。
Wen nutik, pacl se kom tui in eis mwe lutlut, kom ac sa na in mulkunla ma kom lotela tari.
28 悪い証人はさばきをあざけり、悪しき者の口は悪をむさぼり食う。
Wangin nununku suwohs ku in orek sie mwet loh fin sulela ku sel in akkolukye sie mwet. Mwet koluk uh lungse na ma koluk.
29 さばきはあざける者のために備えられ、むちは愚かな者の背のために備えられる。
Pwayena lah mwet aksruksruk lalfon uh ac pulakin sringsring.

< 箴言 知恵の泉 19 >