< マルコの福音書 10 >

1 それから、イエスはそこを去って、ユダヤの地方とヨルダンの向こう側へ行かれたが、群衆がまた寄り集まったので、いつものように、また教えておられた。
Amo soge yolesili, E da Yudia soge amola Yodane Hano na: iyado soge amoga doaga: i. Dunu bagohame da Ema gilisibiba: le, E da Ea hamonanu defele ilima olelelalu.
2 そのとき、パリサイ人たちが近づいてきて、イエスを試みようとして質問した、「夫はその妻を出しても差しつかえないでしょうか」。
Fa: lisi dunu da Yesuma dafama: ne ado ba: su hamomusa: misi dagoi. Ilia da Yesuma amane adole ba: i, “Dunu da idua fisiagamu da ninia Sema amo ganodini defeala: ?”
3 イエスは答えて言われた、「モーセはあなたがたになんと命じたか」。
Yesu da ilima bu adole ba: i, “Mousese da adi sema adobela: ?”
4 彼らは言った、「モーセは、離縁状を書いて妻を出すことを許しました」。
Ilia da bu adole i, “Mousese da amane sia: i. ‘Uda amoma meloa dedene iasea, fisiagamu da defea!’”
5 そこでイエスは言われた、「モーセはあなたがたの心が、かたくななので、あなたがたのためにこの定めを書いたのである。
Be Yesu E amane sia: i, “Dilia dogo da ga: nasi hamoiba: le, Mousese da agoane olelei.
6 しかし、天地創造の初めから、『神は人を男と女とに造られた。
Be Gode osobo bagade degabo hemoi, amo eso ganodini Gode da dunu amola uda hahamoi.
7 それゆえに、人はその父母を離れ、
Gode Ea Sia: da agoane dedei diala, “Amaiba: le, dunu da ea ada amola ea ame yolesili ea udama madelagimu.
8 ふたりの者は一体となるべきである』。彼らはもはや、ふたりではなく一体である。
Ela da da: i afadafa hamomu. Amaiba: le, ela da aduna hame be afadafa hamoi.
9 だから、神が合わせられたものを、人は離してはならない」。
Gode da adi madelagisia, osobo bagade dunu ilia da hamedafa afafamu!”
10 家にはいってから、弟子たちはまたこのことについて尋ねた。
Fa: no, diasu ganodini, Yesu Ea fa: no bobogesu dunu da amo hou ea bai amo Ema adole ba: i.
11 そこで、イエスは言われた、「だれでも、自分の妻を出して他の女をめとる者は、その妻に対して姦淫を行うのである。
Yesu da ilima amane sia: i, “Nowa dunu ea uda fisiagale, eno lasea, e da inia uda adole lasu hamosa.
12 また妻が、その夫と別れて他の男にとつぐならば、姦淫を行うのである」。
Amola amo defele, nowa uda amo da egoa fisiagasea, dunu enoma fisia, - amo uda da inia dunu adole lasu hamosa.”
13 イエスにさわっていただくために、人々が幼な子らをみもとに連れてきた。ところが、弟子たちは彼らをたしなめた。
Dunu eno da ilia mano fonobahadi amo Gode da hahawane dogolegele fidima: ne, Yesu da ilima Ea lobo ligisima: ne, amo Yesuma oule misi. Be Ea fa: no bobogesu dunu da hihini, ilia logo hedofai.
14 それを見てイエスは憤り、彼らに言われた、「幼な子らをわたしの所に来るままにしておきなさい。止めてはならない。神の国はこのような者の国である。
Be amo hou ba: beba: le, Yesu E mi hananewane sia: i, “Mano fonobahadi ilia nama doaga: mu da defea! Ilia logo mae hedofama! Gode Ea Hinadafa Hou da ilia: !”
15 よく聞いておくがよい。だれでも幼な子のように神の国を受けいれる者でなければ、そこにはいることは決してできない」。
“Na da dilima dafawane sia: sa! Nowa dunu da mano fonobahadi ilia hou defele Gode Ea Hinadafa Hou hame lalegagusia, e da Gode Ea Hinadafa Hou hamedafa ba: mu.”
16 そして彼らを抱き、手をその上において祝福された。
Amalalu, E da mano fonobahadi ilia dialuma da: iya Ea lobo ligisili, Gode da ili hahawane dogolegele fidima: ne sia: i.
17 イエスが道に出て行かれると、ひとりの人が走り寄り、みまえにひざまずいて尋ねた、「よき師よ、永遠の生命を受けるために、何をしたらよいでしょうか」。 (aiōnios g166)
Yesu da bu logoga ahoanoba, dunu afae da hehenane, Ema doaga: le, muguni bugili, Ema amane adole ba: i, “Olelesu ida: iwane! Na da eso huluane Fifi Ahoanusu ba: ma: ne, adi hamoma: bela: ?” (aiōnios g166)
18 イエスは言われた、「なぜわたしをよき者と言うのか。神ひとりのほかによい者はいない。
Yesu da bu adole ba: i, “Di da abuliba: le dio ida: iwane Nama asulibala: ? Gode Hina: fawane da ida: iwane gala.
19 いましめはあなたの知っているとおりである。『殺すな、姦淫するな、盗むな、偽証を立てるな。欺き取るな。父と母とを敬え』」。
Di da Sema huluane dawa: , amo “Mae medole legema! Inia uda mae adole lama! Mae wamolama! Mae ogogoma! Liligi ogogolewane mae lama! Dia ada amola ame elama nodone asigima!”
20 すると、彼は言った、「先生、それらの事はみな、小さい時から守っております」。
E bu adole i, “Olelesu! Amo sema na goihadiniga amola fa: no eso huluane nabawane hamoi dagoi.”
21 イエスは彼に目をとめ、いつくしんで言われた、「あなたに足りないことが一つある。帰って、持っているものをみな売り払って、貧しい人々に施しなさい。そうすれば、天に宝を持つようになろう。そして、わたしに従ってきなさい」。
Yesu da ea odagi ba: beba: le, ema asigi galu. E amane sia: i, “Afadafa fawane di da hamomu gala. Wali dia liligi bidi lale, amo muni lai amo hame gagui dunuma sagoma! Hebene ganodini noga: i liligi di da bagade ba: mu. Amasea, dia Nama fa: no bobogema!”
22 すると、彼はこの言葉を聞いて、顔を曇らせ、悲しみながら立ち去った。たくさんの資産を持っていたからである。
E da amo sia: nababeba: le, dialuma fili sa: ili, se nabawane asi. Ea liligi bagade gagui dawa: beba: le, da: i dioi.
23 それから、イエスは見まわして、弟子たちに言われた、「財産のある者が神の国にはいるのは、なんとむずかしいことであろう」。
Yesu E sinidigili, Ea fa: no bobogesu dunuma amane sia: i, “Bagade gagui dunu ilia Gode Ea Hinadafa Hou amoga heda: su logo da ga: nasiwane ba: mu.”
24 弟子たちはこの言葉に驚き怪しんだ。イエスは更に言われた、「子たちよ、神の国にはいるのは、なんとむずかしいことであろう。
Yesu Ea ado ba: su dunu da Ea sia: nababeba: le, fofogadigi. Be Yesu da bu adole i, “Nagofelali! Gode Ea Hinadafa Hou amoga heda: su logo da ga: nasidafa.
25 富んでいる者が神の国にはいるよりは、らくだが針の穴を通る方が、もっとやさしい」。
Ga: mele e nusi ea efe heda: su gelaboga golili masunu da gasa bagade. Be bagade gagui dunu ea Gode Ea Hinadafa Hou heda: su logo gasa bagadeba: le, ga: mele ea nusi gelaboga golili ahoasu baligisa.”
26 すると彼らはますます驚いて、互に言った、「それでは、だれが救われることができるのだろう」。
Amalalu, ilia da bagadewane fofogadigili, amane sia: i, “Logo hamedeiba: le, Gode da nowa dunu gaga: ma: bela: ?”
27 イエスは彼らを見つめて言われた、「人にはできないが、神にはできる。神はなんでもできるからである」。
Ilima ba: le ga: le, Yesu E amane sia: i, “Osobo bagade dunu goe hou hamomu da hamedei. Be gasa bagade hou huludafa, Gode da hamomusa: dawa:”
28 ペテロがイエスに言い出した、「ごらんなさい、わたしたちはいっさいを捨てて、あなたに従って参りました」。
Amalalu, Bida da Ema amane sia: i, “Ninia da Dima fa: no bobogemusa: , liligi gagui huluane fisi wea!”
29 イエスは言われた、「よく聞いておくがよい。だれでもわたしのために、また福音のために、家、兄弟、姉妹、母、父、子、もしくは畑を捨てた者は、
Yesu E bu adole i, “Na da dafawane sia: sa! Nowa dunu Nama amola Gode Ea sia: amoma asigiba: le, ea diasu, yolalali, ea aba, ea ame, ea ada, ea mano o ea soge amo fisisia,
30 必ずその百倍を受ける。すなわち、今この時代では家、兄弟、姉妹、母、子および畑を迫害と共に受け、また、きたるべき世では永遠の生命を受ける。 (aiōn g165, aiōnios g166)
e da osobo bagade esoga wali diasu, yolali, aba, eme, mano amola soge100agoane bu lamu. Eno dunu da ema higabeba: le, e da osobo bagadega se nabimu, be fa: no mabe esoga eso huluane Fifi Ahoanusu ba: mu. (aiōn g165, aiōnios g166)
31 しかし、多くの先の者はあとになり、あとの者は先になるであろう」。
Dunu bagohame waha fa: no agoane misi da bisili doaga: mu. Amola bagohame waha bisili misi da fa: no doaga: mu.”
32 さて、一同はエルサレムへ上る途上にあったが、イエスが先頭に立って行かれたので、彼らは驚き怪しみ、従う者たちは恐れた。するとイエスはまた十二弟子を呼び寄せて、自分の身に起ろうとすることについて語りはじめられた、
Yesu amola eno dunu Yelusaleme moilai bai bagadega doaga: musa: logoga ahoanoba, Yesu E bisili asi. Dunu huluane fa: no mabe, fofogadigili, beda: iwane ahoanu. Amalalu, Yesu da Ea fa: no bobogesu dunu la: ididili oule asili, Ema fa: no misunu hou ilima olelei.
33 「見よ、わたしたちはエルサレムへ上って行くが、人の子は祭司長、律法学者たちの手に引きわたされる。そして彼らは死刑を宣告した上、彼を異邦人に引きわたすであろう。
E amane sia: i, “Ninia Yelusaleme moilai bai bagadega heda: be wea. Eno dunu da Na, Dunu Egefe, gobele salasu hina amola sema olelesu dunu ilima imunu. Amasea, ilia da Ema fofada: lalu, medole legema: ne sia: mu. Amasea, ilia da Dienadaile dunuma imunu.
34 また彼をあざけり、つばきをかけ、むち打ち、ついに殺してしまう。そして彼は三日の後によみがえるであろう」。
Amasea, ilia da Ema oufesega: ne, defo adugagala: le, fegasuga fane, medole legemu. Be eso udianaga aligili, E da uhini wa: legadomu.”
35 さて、ゼベダイの子のヤコブとヨハネとがイエスのもとにきて言った、「先生、わたしたちがお頼みすることは、なんでもかなえてくださるようにお願いします」。
Ya: mese amola Yone (Sebedi ea mano), da Yesuma misini, Ema amane sia: i, “Ani da Dima edegemusa: misi!”
36 イエスは彼らに「何をしてほしいと、願うのか」と言われた。
E bu adole ba: i, “Na da alima adi hamoma: bela: ?”
37 すると彼らは言った、「栄光をお受けになるとき、ひとりをあなたの右に、ひとりを左にすわるようにしてください」。
Ela da bu adole i, “Dia hadigi bu lasea, ani da afae dia lobodafaga, eno dia lobo fofadiga fima: ne, Dia ilegema!”
38 イエスは言われた、「あなたがたは自分が何を求めているのか、わかっていない。あなたがたは、わたしが飲む杯を飲み、わたしが受けるバプテスマを受けることができるか」。
Be Yesu E bu adole i, “Alia mae dawa: iwane adole ba: sa! Na se nabimu faigelei agoane, ali amo se nabimu defele esalabala? Na ba: bodaise hamomu agoane, alia amola defele hamoma: bela: ?”
39 彼らは「できます」と答えた。するとイエスは言われた、「あなたがたは、わたしが飲む杯を飲み、わたしが受けるバプテスマを受けるであろう。
Ela da bu adole i, “Ma! Ani da defele esala!” Yesu E bu adole i, “Dafawane! Na faigelei manu, alia amola da manu. Amola Na ba: bodaise hamomu defele alia da ba: mu.
40 しかし、わたしの右、左にすわらせることは、わたしのすることではなく、ただ備えられている人々だけに許されることである」。
Be Na lobodafaga amola lobo fofadiga fimu dunu ilegemu, amo Na da hame dawa: Gode Hi fawane da amo sogebi fima: ne dunu ela ilegei dagoi.”
41 十人の者はこれを聞いて、ヤコブとヨハネとのことで憤慨し出した。
Eno ado ba: su dunu ilia da Ya: mese amola Yone ela adole ba: su nababeba: le, elama mi hanai galu.
42 そこで、イエスは彼らを呼び寄せて言われた、「あなたがたの知っているとおり、異邦人の支配者と見られている人々は、その民を治め、また偉い人たちは、その民の上に権力をふるっている。
Be Yesu da ilima misa: ne sia: ne, amane sia: i, “Dilia dawa: ! Gode Ea Hou hame lalegagui fi dunu ilia ouligisu dunu da ilima gasa bagade hina hou hamonana.
43 しかし、あなたがたの間では、そうであってはならない。かえって、あなたがたの間で偉くなりたいと思う者は、仕える人となり、
Be dilia fi amo ganodini agoai hou da hame ba: mu. Nowa dunu e da dilia fi ilima hina bagade esalumusa: dawa: sea, e da dilia huluanema hawa: hamosu dunu agoane esalumu da defea.
44 あなたがたの間でかしらになりたいと思う者は、すべての人の僕とならねばならない。
Amola nowa dunu da bisiliwane masunu dawa: sea, e da dilia mae bidi lale udigili hawa: hamosu dunu agoane esalumu da defea.
45 人の子がきたのも、仕えられるためではなく、仕えるためであり、また多くの人のあがないとして、自分の命を与えるためである」。
Bai Dunu Egefe, da dunu eno ilia Ema hawa: hamoma: ne, hame misi. Be eno dunu fidimusa: amola dunu bagohame ilia esalusu bu bidi lama: ne, E da bogomusa: , misi dagoi.
46 それから、彼らはエリコにきた。そして、イエスが弟子たちや大ぜいの群衆と共にエリコから出かけられたとき、テマイの子、バルテマイという盲人のこじきが、道ばたにすわっていた。
Ilia da Yeligou moilaiga doaga: le, baligi dagoi. Ea ado ba: su dunu amola eno dunu bagohame da Yesu sigi ahoanu. Ahoanoba, si dofoi dunu ea dio amo Badima: iase (Daimiase ea mano), logo bega: esalebe ba: i. Badima: iase da eso huluane udigili muni ima: ne edegesu.
47 ところが、ナザレのイエスだと聞いて、彼は「ダビデの子イエスよ、わたしをあわれんでください」と叫び出した。
Yesu (Na: salede dunu) ea mabe nababeba: le, Badima: iase da bagade wele sia: i, “Yesu! Da: ibidi Egefe! Nama asigima!”
48 多くの人々は彼をしかって黙らせようとしたが、彼はますます激しく叫びつづけた、「ダビデの子イエスよ、わたしをあわれんでください」。
Be dunu bagohame da ea logo hedofale, ema gagabole sia: i. Be e da bu baligili wele sia: i, “Da: ibidi Egefe! Nama asigima!”
49 イエスは立ちどまって「彼を呼べ」と命じられた。そこで、人々はその盲人を呼んで言った、「喜べ、立て、おまえを呼んでおられる」。
Amalalu, Yesu logoga leluwane, amane sia: i, “Amo dunu Nama misa: ma!” Amaiba: le ilia da Badima: iase ema amane sia: i, “Dia dogo denesima! Wa: legadoma! E da dima misa: ne sia: sa.”
50 そこで彼は上着を脱ぎ捨て、踊りあがってイエスのもとにきた。
Amasea, e da ea abula gisa: le, wa: legadole, hehenane, Yesuma doaga: i.
51 イエスは彼にむかって言われた、「わたしに何をしてほしいのか」。その盲人は言った、「先生、見えるようになることです」。
Yesu da ema amane adole ba: i, “Na dima adi hamoma: bela: ?” Si wadela: i dunu da bu adole i, “Olelesu! Na da bu ba: mu hanai galebe!”
52 そこでイエスは言われた、「行け、あなたの信仰があなたを救った」。すると彼は、たちまち見えるようになり、イエスに従って行った。
Amalalu, Yesu da ema amane sia: i, “Defea! Di hahawane laloma! Dia dafawaneyale dawa: beba: le, uhi dagoi.” Badima: iase ea si da hedolole fadegai dagoi. Amalalu, Yesu da logoga ahoanoba, e da Ema fa: no bobogei.

< マルコの福音書 10 >