< エレミヤ書 25 >

1 ユダの王ヨシヤの子エホヤキムの四年(バビロンの王ネブカデレザルの元年)にユダのすべての民についての言葉がエレミヤに臨んだ。
Yuda hina bagade Yihoiagimi (Yousaia egefe) amo ea ouligibi ode biyadu amoga, Hina Gode da Yuda dunu ilia hou olelema: ne, nama sia: i. (Amo odega, hina bagade Nebiuga: denese da degabo Ba: bilone soge ouligisu lai).
2 預言者エレミヤはこの言葉をユダのすべての民とエルサレムに住むすべての人に告げて言った、
Na da Yuda fi dunu amola Yelusaleme fi dunu ilima amane sia: i,
3 「ユダの王アモンの子ヨシヤの十三年から今日にいたるまで二十三年の間、主の言葉がわたしに臨んだ。わたしはたゆまずにそれをあなたがたに語ってきたが、あなたがたは聞かなかった。
“Hina Gode da ode 23amoga (amo da A: mone egefe Yousaia ea ode 13Yuda soge ouligibiga, amogainini, wali eso amoga doaga: i), nama sia: su. Amola na da moloidafa, amo sia: huluanedafa dilima alofele iasu. Be dilia da amo sia: hame nabi.
4 主はたゆまず、そのしもべである預言者を、あなたがたにつかわされたが、あなたがたは聞かずまた耳を傾けて聞こうともしなかった。
Hina Gode da Ea hawa: hamosu dunu, amo balofede dunu dilima asula ahoasu. Be dilia da ili amola hame nabi.
5 彼らは言った、『あなたがたはおのおの今その悪の道と悪い行いを捨てなさい。そうすれば主が昔からあなたがたと先祖たちとに与えられた地に永遠に住むことができる。
Amo balofede dunu da dilia soge amo Hina Gode da dilia aowalalia eso huluane gaguma: ne ilima i, amo ganodini hahawane esalalaloma: ne, dilia wadela: i esalusu amola wadela: i hawa: hamonanebe fisima: ne sia: i.
6 あなたがたは、ほかの神に従って、それに仕え、それを拝んではならない。あなたがたの手で作ったものをもって、わたしを怒らせてはならない。このようなことをしないなら、わたしはあなたがたをそこなうことはない』と。
Ilia da dilia Hina Gode ougima: ne, eno ogogosu ‘gode’ ilima mae nodone sia: ne gadoma: ne, amola mae hawa: hamoma: ne sia: i. Dilia da Hina Gode Ea sia: nabawane hamoi ganiaba, E da dilima se hame ia: noba.
7 しかしあなたがたはわたしに聞き従わず、あなたがたの手で作った物をもって、わたしを怒らせて自ら害を招いたと、主は言われる。
Be Hina Gode Hisu da dilia Ea sia: hame nabi sia: i. Be dilia da E ougima: ne, loboga hamoi ogogosu ‘gode’ ilima nodone sia: ne gadosu. Amaiba: le, dilila: da amo se iasu dilima doaga: ma: ne, logo fodoi dagoi.
8 それゆえ万軍の主はこう仰せられる、あなたがたがわたしの言葉に聞き従わないゆえ、
Amaiba: le, dilia da Hina Gode Ea sia: hame nababeba: le, E da amane sia: sa,
9 見よ、わたしは北の方のすべての種族と、わたしのしもべであるバビロンの王ネブカデレザルを呼び寄せて、この地とその民と、そのまわりの国々を攻め滅ぼさせ、これを忌みきらわれるものとし、人の笑いものとし、永遠のはずかしめとすると、主は言われる。
‘Na da fifi asi gala gagoe (north) amogawi esala, amola Na hawa: hamosu dunu amo Ba: bilone hina bagade Nebiuga: denese, ilima misa: ne sia: mu. Na da Yuda fi amola ea na: iyado fi huluane eso huluane mugului dagoi dialoma: ne, wadela: lesimu. Eno dunu da amo ba: sea, beda: iwane fofogadigimu. Na, Hina Gode, da sia: i dagoi.
10 またわたしは喜びの声、楽しみの声、花婿の声、花嫁の声、ひきうすの音、ともしびの光を彼らの中に絶えさせる。
Ilia da wali hahawane wele sia: sa, amola uda lasu lolo nabe amo ganodini hahawane sia: sa. Be amo ouiya: ma: ne, Na da dagolesimu. Ilia gamali ulagima: ne, ilia da susuligi hame ba: mu amola ilia gagoma ebelei dagoi ba: mu.
11 この地はみな滅ぼされて荒れ地となる。そしてその国々は七十年の間バビロンの王に仕える。
Soge huluane da eno dunu fofogadigima: ne, wadela: lesidafa ba: mu. Amola na: iyado fi huluane da Ba: bilone hina bagade ea udigili hawa: hamosu ode 70 amoga hamomu.
12 主は言われる、七十年の終った後に、わたしはバビロンの王と、その民と、カルデヤびとの地を、その罪のために罰し、永遠の荒れ地とする。
Amalalu, Na da Ba: bilone fi amola ilia hina bagade, ilia wadela: i hou dabema: ne, ilima se imunu. Na da ilia soge eso huluane mugului dagoi dialoma: ne, wadela: lesimu.
13 わたしはあの地について、わたしが語ったすべての言葉をその上に臨ませる。これはエレミヤが、万国のことについて預言したものであって、みなこの書にしるされている。
Na da Yelemaia ea lafidili amo fifi asi gala wadela: lesimu sia: i, amola e da amo wadela: su hou amo buga ganodini dedei. Amo wadela: su hou huluane Na da Ba: bilone fi ilima iasimu.
14 多くの国々と偉大な王たちとは、彼らをさえ奴隷として仕えさせる。わたしは彼らの行いと、その手のわざに従って報いる」。
Ba: bilone fi dunu da wadela: le hamobeba: le, Na da ilima dabema: ne se imunu. Amola fifi asi gala bagohame, amola hina bagade ilia da gasa fili, Ba: bilone fi dunu ilia udigili hawa: hamoma: ne sia: mu.’”
15 イスラエルの神、主はわたしにこう仰せられた、「わたしの手から、この怒りの杯を受けて、わたしがあなたをつかわす国々の民に飲ませなさい。
Hina Gode, Isala: ili fi ilia Gode, da nama amane sia: i, “Waini nasu faigelei amo Na ougiga nabai gala ba: ma! Amo gaguli asili, fifi asi gala amoga Na da di asula ahoa, ilima ilia amo waini nasu faigelei ganodini gala moma: ne sia: ma.
16 彼らは飲んで、よろめき狂う。これはわたしが彼らのうちに、つるぎをつかわそうとしているからである」。
Ilia da amo nasea, feloale doula masunu. Bai Na da gegesu bagade ilima se ima: ne iasisa.”
17 こうしてわたしは主の手から杯を受け、主がわたしをつかわされた国々の民に飲ませた。
Amaiba: le, na da faigelei Hina Gode Ea loboga lale, fifi asi gala amoga Hina Gode da na asunasi, ilima ianu, moma: ne sia: i.
18 すなわちエルサレムとユダのすべての町と、その王たちおよびそのつかさたちに飲ませて、それらを滅ぼし、荒れ地とし、人の笑いものとし、のろわれるものとした。今日のとおりである。
Na sia: beba: le, Yelusaleme fi amola Yuda moilai huluane ilia fi amola hina bagade ilia amola ouligisu dunu huluane da amoga mai. Bai Hina Gode da ilia soge wadela: lesili, bu hafoga: i soge agoane hamomusa: dawa: ma: ne. Amola ilia soge da beda: iwane fofogadigisu liligi ba: ma: ne. Amola dunu da ilia dioba: le, gagabusu aligimu ilegema: ne. Amola wali eso ilia mae fisili, ilia dioba: le gagabusu aligima: ne ilegesa.
19 またエジプトの王パロとその家来たち、その君たち、そのすべての民と、
Eno fi amola dunu da amo faigeleiga wadela: su waini hano moma: ne sia: i, amo ilia dio da hagudu dedei, Idibidi hina bagade amola ea eagene ouligisu dunu amola fi ouligisu dunu; Idibidi fi dunu huluane amola ga fi huluane Idibidi soge ganodini esala; Ase soge hina bagade huluane; Filisidini moilai bai bagade huluane (A: siegelone, Gasa, Egelone amola A: siedode la: idi hame mugului) ilia hina bagade huluane; Idome amola Moua: be amola A: mone soge ilia fi dunu huluane; Daia amola Saidone moilai bai bagade elea hina bagade; Medidela: inia bega: soge huluane ilia hina bagade huluane; Dida: ne amola Dima amola Base moilai bai bagade huluane; Dunu huluane amo da ilia dialuma hinabo dunumuni dadamusa; Ala: ibia soge ea hina bagade huluane; Hafoga: i soge fi huluane ilia hina bagade huluane; Similai amola Ila: me amola Midia fi ilia hina bagade huluane; Amola gagoe (north) soge gadenene amola sedaga, ilia hina bagade huluane. Osobo bagade fifi asi gala huluanedafa da amo waini (Hina Gode Ea ougi) manusa: gala. Amasea, fa: nodafa, Ba: bilone hina bagade da amo faigeleiga waini hano manu.
20 もろもろの寄留の異邦人、およびウズの地のすべての王たち、およびペリシテびとの地のすべての王たち、(アシケロン、ガザ、エクロン、アシドドの残りの者)、
21 エドム、モアブ、アンモンの子孫、
22 ツロのすべての王たち、シドンのすべての王たち、海のかなたの海沿いの地の王たち、
23 デダン、テマ、ブズおよびすべて髪の毛のすみずみをそる者、
24 アラビヤのすべての王たち、荒野の雑種の民のすべての王たち、
25 ジムリのすべての王たち、エラムのすべての王たち、メデアのすべての王たち、
26 北のすべての王たちの遠き者、近き者もつぎつぎに、またすべて地のおもてにある世の国々の王たちもこの杯を飲む。そして彼らの次にバビロンの王もこれを飲む。
27 「それであなたは彼らに言いなさい、『万軍の主、イスラエルの神はこう仰せられる、飲め、酔って吐け、倒れて再び立つな、わたしがあなたがたのうちに、つるぎをつかわすからである』」。
Amalalu, Hina Gode da nama amane sia: i, “Dunu huluane ilima amane sia: ma! Na, Hina Gode Bagadedafa, da ilima gasa bagadewane ilia da amo waini hano moma: ne sia: sa. Ilia da amo nanu, feloale, isomu. Amasea, ilia da dafane, bu wa: legadomu gogolemu. Bai Na da gegesu bagade ilima iasisa.
28 「もし彼らがあなたの手から杯を受けて飲むことをしないならば、あなたは彼らに言いなさい、『万軍の主はこう仰せられる、あなたがたは必ず飲まなければならない。
Be ilia da higa: iba: le, amo waini hano faigeleiga moma: ne, dia loboga hame gaguli nasea, ilima amane olelema, ‘Hina Gode Bagadedafa da dili moma: ne gasa bagade sia: sa.’
29 見よ、わたしの名をもって呼ばれるこの町にさえ災を下すのだ。どうしてあなたがたが罰を免れることができようか。あなたがたは罰を免れることはできない。わたしがつるぎを呼び寄せて、地に住むすべての者を攻めるからであると、万軍の主は仰せられる』。
Na da Na wadela: lesimu hawa: hamosu amo Na moilai bai bagadedafa (Yelusaleme) amo ganodini muni hemomu. Yelusaleme fi ilia da se iasu hame lamu dawa: lala. Be ilia da se iasu ba: mu. Bai Na da osobo bagade dunu huluane ilima gegesu bagade iasimu. Na, Hina Gode Bagadedafa, da sia: i dagoi.
30 それゆえ、あなたは彼らにこのすべての言葉を預言して言いなさい、『主は高い所から呼ばわり、その聖なるすまいから声を出し、自分のすみかに向かって大いに呼ばわり、地に住むすべての者に向かってぶどうを踏む者のように叫ばれる。
Di Yelemaia! Na sia: huluane alofele sia: ma! Yuda fi ilima amane olelema, ‘Hina Gode da Hebene gado amoga humu, amola gugelebe agoane sia: mu. E da Ea fi ilima humu. E da dunu da waini fage amo osa: gisia wele sia: sa, amo defele wele sia: mu, amola dunu huluane osobo bagadega esala da Ea wele sia: su nabimu.
31 叫びは地の果にまで響きわたる。主が国々と争い、すべての肉なる者をさばき、悪人をつるぎに渡すからであると、主は言われる』。
Amola amo wele sia: su da osobo bagade bega: bega: nabimu. Hina Gode da fifi asi gala ilima fofada: mu gala. E da dunu huluane ilima fofada: musa: Ema oule misunu, amola E da wadela: i hamosu dunu medole legemusa: sia: mu. Hina Gode da sia: i dagoi.’”
32 万軍の主はこう仰せられる、見よ、国から国へ災が出て行く。大きなあらしが地の果からおこる。
Hina Gode Bagadedafa da wadela: su amo da fifi asi gala afae ilima doaga: sea, fi eno fi eno ilima masunu, amane sia: sa. Amola fedege agoane, osobo bagade bega: bega: , isula bobodole bagadedafa gilisisa.
33 その日、主に殺される人々は、地のこの果から、かの果に及ぶ。彼らは悲しまれず、集められず、また葬られずに、地のおもてに糞土となる。
Amo esoga, dunu amo da Hina Gode da medole legei, amo ilia bogoi da: i hodo da osobo bagade la: idi asili eno la: idi ahoa, amoga afagogoi dialebe ba: mu. Dunu eno da ilima hame asigiba: le, hame didigia: mu. Ilia bogoi da: i hodo da hame uli dogonesi ba: mu. Be ilia da iga lelegela heda: i agoane osoboga dialebe ba: mu.
34 牧者よ、嘆き叫べ、群れのかしらたちよ、灰の中にまろべ。あなたがたのほふられる日、散らされる日が来たからだ。あなたがたは選び分けられた雄羊のように倒れる。
Dilia ouligisu dunu! Dilia Na sibi ouligisu dunu! Ha: giwane dima! Didigia: ma amola gulu da: iya bebesoma! Dilia medole legesu eso da doaga: i dagoi, amola dilia da sibi gawali agoane, medole legei dagoi ba: mu.
35 牧者には、のがれ場なく、群れのかしらたちは逃げる所がない。
Dilia da hobeale masunu logo hame ba: mu.
36 牧者の叫び声と、群れのかしらたちの嘆きの声が聞える。主が彼らの牧場を滅ぼしておられるからだ。
37 主の激しい怒りによって、平和な牧場は荒れていく。
Dilia da gogonomasa amola digini wele sia: sa. Bai Hina Gode da ougiba: le, dilia fi wadela: lesi dagoi amola dilia musa: olofosu soge amo wadela: lesilalu asi.
38 ししのように彼はその巣を出た。主のつるぎと、その激しい怒りによって、彼らの地は荒れ地となった」。
Laione wa: me da ea magufu gelabo yolesisa, amo defele Hina Gode da Ea fi dunu yolesi dagoi. Gegesu ea se bagade nabasu hou da soge huluane wadela: lesili, hafoga: i soge agoane hamoi dagoi.

< エレミヤ書 25 >