< 創世記 41 >

1 二年の後パロは夢を見た。夢に、彼はナイル川のほとりに立っていた。
Seli too rua ma, mane Masir a nalamein nae, eni nambari sia loe Nil suu na.
2 すると、その川から美しい、肥え太った七頭の雌牛が上がってきて葦を食っていた。
Aiboiꞌ ma, nita sapi mbaruna hitu. Rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea reu mia loe a, de raa uru sia naa.
3 その後、また醜い、やせ細った他の七頭の雌牛が川から上がってきて、川の岸にいた雌牛のそばに立ち、
Boe ma, sapi hitu fai, dea reu mia loe a. Ao nara nggodaꞌ ra. Ara rambariiꞌ deka ro sapi maao ka hituꞌ ra.
4 その醜い、やせ細った雌牛が、あの美しい、肥えた七頭の雌牛を食いつくした。ここでパロは目が覚めた。
Basa ma, sapi nggoda ka hituꞌ ra odꞌo hendi sapi maaoꞌ ra. Boe ma maneꞌ a nggengger de fela.
5 彼はまた眠って、再び夢を見た。夢に、一本の茎に太った良い七つの穂が出てきた。
Nda dooꞌ sa ma, ana sungguꞌ seluꞌ fai, de nalamein. Nita are mbule maisiꞌ hitu dea rema mia are huu meulauꞌ esa.
6 その後また、やせて、東風に焼けた七つの穂が出てきて、
Basa ma, nita seluꞌ, are mbule lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ.
7 そのやせた穂が、あの太って実った七つの穂をのみつくした。ここでパロは目が覚めたが、それは夢であった。
Boe ma basa are mbule lakaꞌ ra odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Basa naa ma, maneꞌ a fela. Dei de ana nahine, eni nalamein fai.
8 朝になって、パロは心が騒ぎ、人をつかわして、エジプトのすべての魔術師とすべての知者とを呼び寄せ、彼らに夢を告げたが、これをパロに解き明かしうる者がなかった。
Fefetu anan ma, maneꞌ a namedꞌa nda maloleꞌ sa. De ana parenda atahori ra reu roꞌe basa mana tiroura ra ma atahori mahineꞌ sia Masir ra. Basa de ana dui meit na neu se, te nda hambu esa nahine meit na sosoa na sa.
9 そのとき給仕役の長はパロに告げて言った、「わたしはきょう、自分のあやまちを思い出しました。
Basa ma, pagau mana tao mataꞌ neu maneꞌ a nininu na, nasanedꞌa Yusuf. De nafadꞌe maneꞌ a nae, “Ama maneꞌ. Au musi utaa sala.
10 かつてパロがしもべらに向かって憤り、わたしと料理役の長とを侍衛長の家の監禁所にお入れになった時、
Maꞌahulu naa, amaꞌ namanasa au, o nonoo ngga, de tao hai bui rala mi.
11 わたしも彼も一夜のうちに夢を見、それぞれ意味のある夢を見ましたが、
Tetembaꞌ esa ma, hai ruꞌa nggi milimein. Esa-esaꞌ no meit na, ma meit naa ra, esa-esaꞌ no sosoa na.
12 そこに侍衛長のしもべで、ひとりの若いヘブルびとがわれわれと共にいたので、彼に話したところ、彼はわれわれの夢を解き明かし、その夢によって、それぞれ解き明かしをしました。
Sia bui rala o hambu atahori Ibrani esa feꞌe soruꞌ. Malangga bui a soꞌu e dadꞌi malangga mana tao mataꞌ sia bui. Hai dui meit mara neu e. Boe ma ana nafadꞌe meit naa ra sosoa na.
13 そして彼が解き明かしたとおりになって、パロはわたしを職に返し、彼を木に掛けられました」。
De ama maneꞌ soꞌu baliꞌ au. Te nonoo ngga naa, nenehukun mate. De basa naa ra, onaꞌ atahori Ibrani naa oꞌola na!”
14 そこでパロは人をつかわしてヨセフを呼んだ。人々は急いで彼を地下の獄屋から出した。ヨセフは、ひげをそり、着物を着替えてパロのもとに行った。
Maneꞌ a rena nala ma, ana denu atahori lai-lai reu haꞌi Yusuf mia bui a. De Yusuf neu eu timi fulu na, tao ao na meuꞌ-meuꞌ, ma nggati bua-baꞌu na, fo neu nandaa no maneꞌ a.
15 パロはヨセフに言った、「わたしは夢を見たが、これを解き明かす者がない。聞くところによると、あなたは夢を聞いて、解き明かしができるそうだ」。
Ana losa, boe ma maneꞌ a olaꞌ nae, “Taꞌo ia. Au ulumein, te nda hambu atahori esa nahine meit naa sosoa na sa. Te atahori rafadꞌe au rae, ho malaꞌ.”
16 ヨセフはパロに答えて言った、「いいえ、わたしではありません。神がパロに平安をお告げになりましょう」。
Boe ma Yusuf nataa nae, “Ama maneꞌ. Au o nda alaꞌ saa saꞌ boe. Akaꞌ a Lamatualain mana nalaꞌ tebꞌe meit ma sosoa na. Ana nau nafadꞌe dala maloleꞌ neu ama maneꞌ.”
17 パロはヨセフに言った、「夢にわたしは川の岸に立っていた。
Boe ma, maneꞌ a dui nae, “Sia meit ngga, au umburiꞌ sia loe Nil suu na.
18 その川から肥え太った、美しい七頭の雌牛が上がってきて葦を食っていた。
Hambu sapi maaoꞌ hitu, rou nara manggadidilaꞌ. Ara dea rema mia loe a, de raa uru mia loe suu na.
19 その後、弱く、非常に醜い、やせ細った他の七頭の雌牛がまた上がってきた。わたしはエジプト全国で、このような醜いものをまだ見たことがない。
Basa ma sapi feaꞌ hitu rema. Te sapi naa ra nggoda ruiꞌ. Sia rae Masir ia, au nda feꞌe ita sapi nggodaꞌ onaꞌ naa sa!
20 ところがそのやせた醜い雌牛が、初めの七頭の肥えた雌牛を食いつくしたが、
De au titindindiꞌ a. Huu aiboiꞌ ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, odꞌo hendi sapi maao kahituꞌ ra.
21 腹にはいっても、腹にはいった事が知れず、やはり初めのように醜かった。ここでわたしは目が覚めた。
Ara odꞌo basa ma, ao nara nggodaꞌ feꞌe na ena. Boe ma au fela boe.
22 わたしはまた夢をみた。一本の茎に七つの実った良い穂が出てきた。
Basa ma, au sungguꞌ seluꞌ, de ulumein fai. Ita are mbule maisiꞌ hitu, dea rema mia are hauꞌ esa.
23 その後、やせ衰えて、東風に焼けた七つの穂が出てきたが、
Boe ma, ita are mbuleꞌ lakaꞌ hitu, loe-lesu rae reu, dai ani matobꞌiꞌ.
24 そのやせた穂が、あの七つの良い穂をのみつくした。わたしは魔術師に話したが、わたしにそのわけを示しうる者はなかった」。
Boe ma are mbule lakaꞌ ra, odꞌo hendi are mbule maisi ka hituꞌ ra. Ma au fela boe. Au dui meit naa ra reu atahori mahineꞌ ra. Te nda hambu esa nahine sosoa na saꞌ boe.”
25 ヨセフはパロに言った、「パロの夢は一つです。神がこれからしようとすることをパロに示されたのです。
Dei de Yusuf nafadꞌe nae, “Ama maneꞌ. Meit ka ruaꞌ naa ra sosoa na akaꞌ esa. Lamatualain nafadꞌe memaꞌ ama maneꞌ, saa fo Eni nae tao.
26 七頭の良い雌牛は七年です。七つの良い穂も七年で、夢は一つです。
Meit naa ra sosoa na taꞌo ia: sapi ka hitu maaoꞌ naa ra, ma are mbule maisi ka hituꞌ naa ra, naeni fula-fai betas too hitu. Sosoa nara akaꞌ esaꞌ a.
27 あとに続いて、上がってきた七頭のやせた醜い雌牛は七年で、東風に焼けた実の入らない七つの穂は七年のききんです。
Boe ma, sapi nggoda kahituꞌ ra, ma are mbule laka kahituꞌ naa ra, fula-fai ndoe-laꞌas too hitu.
28 わたしがパロに申し上げたように、神がこれからしようとすることをパロに示されたのです。
No taꞌo naa, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ a. Naa, onaꞌ au olaꞌ faꞌ ra.
29 エジプト全国に七年の大豊作があり、
Dei fo hita hambu fula-fai betas too hitu ndule mamanaꞌ sia nusa Masir ia.
30 その後七年のききんが起り、その豊作はみなエジプトの国で忘れられて、そのききんは国を滅ぼすでしょう。
Basa fo hita hambu fula-fai ndoe-laꞌas too hitu. Fula-fai ndoe-laꞌas naa manaseliꞌ, losa nda hambu nanaat sia nusaꞌ ia sa. Basa atahori ndoe rala seli, de nda afiꞌ rasanedꞌa fula-fai betas naa sa ena.
31 後に来るそのききんが、非常に激しいから、その豊作は国のうちで記憶されなくなるでしょう。
32 パロが二度重ねて夢を見られたのは、この事が神によって定められ、神がすみやかにこれをされるからです。
Dadꞌi ama maneꞌ nalamein lao rua naa ra, sosoa na nae, Lamatualain nafadꞌe memaꞌ saa fo Eni nae taoꞌ naa. Nda doo sa te, ara sangga rae dadꞌi ena.
33 それゆえパロは今、さとく、かつ賢い人を尋ね出してエジプトの国を治めさせなさい。
Huu naa, au oꞌe taꞌo ia: malole lenaꞌ ama maneꞌ sangga atahori mahineꞌ esa mana tao mataꞌ nalaꞌ no maloleꞌ. Fo soꞌu e fo tao malolole nusaꞌ ia.
34 パロはこうして国中に監督を置き、その七年の豊作のうちに、エジプトの国の産物の五分の一を取り、
Fula-fai betas too hitu naa, malole lenaꞌ ama maneꞌ soꞌu atahori feaꞌ fai, fo radꞌuru nanaat lenaꞌ, fo banggi neu lima ma mbedaꞌ babanggiꞌ esa.
35 続いて来る良い年々のすべての食糧を彼らに集めさせ、穀物を食糧として、パロの手で町々にたくわえ守らせなさい。
Ara musi tungga ama maneꞌ parenda na, fo reu haꞌi are mia basa kamboꞌ sia Masir. Fo ara mbedaꞌ are sia soka-poleꞌ ra fo nenea malolole.
36 こうすれば食糧は、エジプトの国に臨む七年のききんに備えて、この国のためにたくわえとなり、この国はききんによって滅びることがないでしょう」。
Fo too hitu ndoe-laꞌas losa, te, hita feꞌe taꞌena nanaat. Naa fo nda hambu atahori mate ndoes sa.”
37 この事はパロとそのすべての家来たちの目にかなった。
Maneꞌ no pagau monaeꞌ ra rena Yusuf oꞌola na ma, ara tungga e.
38 そこでパロは家来たちに言った、「われわれは神の霊をもつこのような人を、ほかに見いだし得ようか」。
Maneꞌ a olaꞌ nae, “Lamatualain Dula-dalen koasa na, sia Yusuf. Naa de, hita nda bisa hambu atahori feaꞌ lenaꞌ e sa.”
39 またパロはヨセフに言った、「神がこれを皆あなたに示された。あなたのようにさとく賢い者はない。
Maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Lamatualain nafadꞌe basa ia neu nggo. Ia naa, hai feꞌe bubꞌuluꞌ ho mahineꞌ. Ma ho dudꞌuꞌa ma lenaꞌ basa atahori.
40 あなたはわたしの家を治めてください。わたしの民はみなあなたの言葉に従うでしょう。わたしはただ王の位でだけあなたにまさる」。
Naa de, ia naa au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga. Dei fo basa rauinggu nggara tungga parenda ma. Te akaꞌ a au fo lenaꞌ nggo.”
41 パロは更にヨセフに言った、「わたしはあなたをエジプト全国のつかさとする」。
Basa naa ma, maneꞌ a olu hendi ndeli stempel na, de olu neu Yusuf lima uꞌu na. Boe ma olaꞌ nae, “No ndeli ia, au soꞌu nggo dadꞌi fetor ngga sia basa nusa Masir ia.” Boe ma ana olu badꞌu naru meulauꞌ esa neu Yusuf, ma boꞌoli rante liloꞌ neu boto na.
42 そしてパロは指輪を手からはずして、ヨセフの手にはめ、亜麻布の衣服を着せ、金の鎖をくびにかけ、
43 自分の第二の車に彼を乗せ、「ひざまずけ」とその前に呼ばわらせ、こうして彼をエジプト全国のつかさとした。
Ma ana fee kareta ndara karua na neu Yusuf fo sae. Atahori rela raꞌahuluꞌ reu mataꞌ ma nggasi rasafafali rae, “We! Soi dalaꞌ o! Fee hadat! Fetor nema tungga ia.” No taꞌo naa, maneꞌ a soꞌu Yusuf dadꞌi fetor sia nusa Masir.
44 ついでパロはヨセフに言った、「わたしはパロである。あなたの許しがなければエジプト全国で、だれも手足を上げることはできない」。
Basa naa ma, maneꞌ a olaꞌ no Yusuf nae, “Taꞌo ia. Ho bubꞌuluꞌ au ia maneꞌ. Te au ufadꞌe basa atahori sia Masir ia ae, mete ma ho nda munggoloꞌ sa naa, ara nda bole tao saa saꞌ boe.”
45 パロはヨセフの名をザフナテ・パネアと呼び、オンの祭司ポテペラの娘アセナテを妻として彼に与えた。ヨセフはエジプトの国を巡った。
Basa naa ma, maneꞌ a babꞌae Yusuf Safnat Panea, tungga atahori Masir ra naran. Ana naꞌasasaoꞌ Yusuf no inaꞌ esa, naran Asnat. Yusuf ama ari na, naran Potifera. Eni mana tao mataꞌ neu agama sia kambo On. No taꞌo naa, Yusuf dadꞌi atahori monaeꞌ sia nusa Masir.
46 ヨセフがエジプトの王パロの前に立った時は三十歳であった。ヨセフはパロの前を出て、エジプト全国をあまねく巡った。
Leleꞌ maneꞌ a soꞌu Yusuf, ana too telu nulu ena. Basa ma, ana neu lao ndule basa mamanaꞌ sia nusa Masir.
47 さて七年の豊作のうちに地は豊かに物を産した。
Sia too hitu fula-fai betas naa, osi ra nanaat nara nae na seli.
48 そこでヨセフはエジプトの国にできたその七年間の食糧をことごとく集め、その食糧を町々に納めさせた。すなわち町の周囲にある畑の食糧をその町の中に納めさせた。
Yusuf denu radꞌuru nanaat lenaꞌ ra, de mbedaꞌ se. Are mia mamana deka kamboꞌ bee naa, mbedaꞌ se sia soka-poleꞌ sia kamboꞌ naa.
49 ヨセフは穀物を海の砂のように、非常に多くたくわえ、量りきれなくなったので、ついに量ることをやめた。
Are fo ana nadꞌuruꞌ naa, nae na seli. Onaꞌ saraaeꞌ sia tasi suu na, de nda hambu atahori uku rala sa ena.
50 ききんの年の来る前にヨセフにふたりの子が生れた。これらはオンの祭司ポテペラの娘アセナテが産んだのである。
Fula-fai ndoe-laꞌas nda feꞌe losa sa te, Yusuf sao na Asnat bꞌonggi ana touꞌ rua.
51 ヨセフは長子の名をマナセと名づけて言った、「神がわたしにすべての苦難と父の家のすべての事を忘れさせられた」。
Yusuf olaꞌ nae, “Lamatualain tao au liliiꞌ doidꞌoso ngga leleꞌ au lao hela ama ngga ume na.” Naa de ana babꞌae ana ulu na Manase (lii na naꞌe a onaꞌ dedꞌea feaꞌ, fo sosoa na ‘liliiꞌ’).
52 また次の子の名をエフライムと名づけて言った、「神がわたしを悩みの地で豊かにせられた」。
Ana hambu ana karua na, boe ma olaꞌ fai nae, “Au hambu doidꞌosoꞌ naeꞌ sia mamanaꞌ ia. Te Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ, ma au hambu anaꞌ sia ia.” De ana babꞌae anaꞌ naa Efraim (sosoa na ‘hambu anaꞌ’).
53 エジプトの国にあった七年の豊作が終り、
Fula-fai betas too hita a basa ma,
54 ヨセフの言ったように七年のききんが始まった。そのききんはすべての国にあったが、エジプト全国には食物があった。
fula-fai ndoe-laꞌas too hita losa, nandaa no saa fo Yusuf nafadꞌe maꞌahulu na. Sia mamana feaꞌ, atahori ndoe, te basa mamanaꞌ sia Masir, hambu nanaat.
55 やがてエジプト全国が飢えた時、民はパロに食物を叫び求めた。そこでパロはすべてのエジプトびとに言った、「ヨセフのもとに行き、彼の言うようにせよ」。
Dꞌoo-dꞌoo ma, atahori Masir ra o ndoe boe. De ara reu roꞌe nanaat sia maneꞌ a. Boe ma ana denu se risiꞌ Yusuf, fo tunggaꞌ a Yusuf parenda na.
56 ききんが地の全面にあったので、ヨセフはすべての穀倉を開いて、エジプトびとに売った。ききんはますますエジプトの国に激しくなった。
Te ndoe-laꞌas manaseliꞌ, de basa atahori sia Masir o ndoe boe. Dei de, Yusuf sefi soka-poleꞌ ra de seo are fee atahori Masir ra.
57 ききんが全地に激しくなったので、諸国の人々がエジプトのヨセフのもとに穀物を買うためにきた。
Basa naa ma, atahori ra mia bee-bꞌee rema hasa nanaat mia Yusuf sia Masir. Huu ndoe-laꞌas manaseliꞌ.

< 創世記 41 >