< ルカの福音書 13 >

1 さて,ちょうどその時,ガリラヤ人たちのことを彼に報告した。ピラトが彼らの血を彼らの犠牲と混ぜたのである。
Leleꞌ naa, hambu atahori rafadꞌe Yesus oi, hofernor Pilatus nisa atahori Yahudi hira mia Galilea, leleꞌ ara rendi tutunu-hohotuꞌ nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a sia Yerusalem.
2 イエスは彼らに答えた,「あなた方は,彼らがこのような災難に遭ったからといって,これらのガリラヤ人たちがほかのすべてのガリラヤ人たちよりも罪人だったと思うのか。
Rena taꞌo naa, ma Yesus natane se nae, “Tungga hei, na, atahori nenetao nisaꞌ naa ra, sala nara monaeꞌ lena basa atahori Galilea laen ra, do? Naa de ara nenehuku-dokiꞌ, do?
3 あなた方に告げるが,そうではない。むしろ,あなた方も悔い改めなければ,みな同じように滅びるだろう。
Hokoꞌ! Te mete ma hei nda lao hela masodꞌa deꞌulakaꞌ mara sa, fo tungga baliꞌ Lamatuaꞌ hihii-nanaun, na, dei fo hei o mimbilutu onaꞌ se boe.
4 あるいは,シロアムの塔が倒れて押し殺されたあの十八人は,エルサレムに住むすべての人たちよりも違反の多い者だったと思うのか。
Ma atahori ka sanahulu faluꞌ mana mate nenetendes manara mana ndefaꞌ sia Siloam faiꞌ naa, ara onaꞌ bee? Sala nara monaeꞌ lenaꞌ basa atahori laen mana sia Yerusalem, do?
5 あなた方に告げるが,そうではない。むしろ,あなた方も悔い改めなければ,みな同じように滅びるだろう」 。
Hokoꞌ! Te mete ma hei nda lao hela hei leleo-lalao mana tao leli mara sa, fo tungga baliꞌ Lamatuaꞌ dꞌala ndoo-tetun, na, dei fo hei o mimbilulutu onaꞌ se boe.”
6 彼は次のたとえを話した。「ある人が,自分のブドウ園に植えた一本のイチジクの木を持っていた。彼はそこに実を探しに来たが,何も見つからなかった。
Basa ma, Yesus fee nekendandaaꞌ esa nae, “Hambu atahori sa sela hau huu mabꞌoaꞌ sa sia osin. Ana akaꞌ nema nadoꞌ e fo nae nahine nabꞌoa ena, do hokoꞌ. Te hau naa, nda feꞌe nabꞌoa sa.
7 彼はブドウの栽培人に言った,『見ろ,この三年間,このイチジクの木に実を探しに来ているのに,何も見つからなかった。これを切り倒してしまえ。なぜこれが土地を無駄にふさいでいるのか』。
Basa ma, ana denu mana manea osi a nae, “Too telu ia ena, au uma usufafali sangga hau ia bꞌoan. Te au nda hambu saa sa boe. De ungga hendi e leo, huu hau huuꞌ ia nalaꞌ a mamanaꞌ.’
8 栽培人は答えた,『ご主人様,それを今年だけそのままにしておいてやってください。この木の周りを掘って,肥料をやりますから。
Te mana tao osi a nataa nae, ‘Amaꞌ afiꞌ mumunasa. Fee hau huuꞌ ia too esa fai. Hela fo au sasaro ndule e, basa fo mbori pupuk neu e, naa fo ana sengga baliꞌ
9 もし実を結べば上等ですし,そうでなければ,その後で,これを切り倒してしまって構いません』」 。
Mete ma too mana nemaꞌ ma hau huuꞌ ia nabꞌoa, na, malole. Te mete ma hokoꞌ, na, ungga hendi e leo.’”
10 彼は安息日に会堂の一つで教えていた。
Lao esa, nandaa no atahori Yahudi ra fai hule-oꞌen, Yesus neu nanori sia ume hule-oꞌeꞌ.
11 見よ,十八年間も病弱の霊に取りつかれた女がいた。彼女は腰が曲がったままで,どうしても伸ばすことができなかった。
Sia naa hambu inaꞌ sa ruku too sanahulu falu ena, huu nitu ra tataon. Ana nda nambariiꞌ nala tetuꞌ sa.
12 イエスは彼女を見ると,呼び寄せて彼女に言った,「女よ,あなたは自分の病弱さから解き放たれている」 。
Yesus nita inaꞌ naa ma, Ana noꞌe nala e, de olaꞌ nae, “Mama! Ia naa mama hai ena.”
13 彼女の上に手を置いた。すると,すぐに彼女はまっすぐになり,神に栄光をささげた。
Boe ma Yesus nggama liman neu inaꞌ a. Aibꞌoiꞌ ma, inaꞌ a nggarasan tetuꞌ neuꞌ ena. Boe ma ana noꞌe makasi, no koa-kio Lamatualain.
14 会堂長は,イエスが安息日にいやしたので憤慨し,群衆に言った,「人々が働くべき日は六日ある。だからそれらの日にやって来て,いやしてもらうがよい。安息日にはいけないのだ!」
Te malangga ume hule-oꞌeꞌ a namanasa, huu Yesus tao nahaiꞌ atahori nandaa no fai hule-oꞌeꞌ. Boe ma ana nafadꞌe neu atahori hetar naa ra nae, “Sia nggarei sa rala hambu fai nee fo tao ue-osaꞌ. De malole lenaꞌ atahori hedꞌis ra rema sia fai-fai tao ue-osaꞌ ra, fo sangga atahori raꞌahahaiꞌ se. Afiꞌ rema sia fai hule-oꞌeꞌ!”
15 そこで主は彼に答えた,「偽善者たち! あなた方はおのおの,安息日に自分の牛やロバを家畜小屋から解いて,水を飲ませに引いて行くではないか。
Te Yesus nataa e nae, “Hee! Atahori mana dꞌea-ralaꞌ. Sia fai hule-oꞌeꞌ o hei tao ue-osaꞌ boe, to?! Huu hei o mii mboꞌi sapi ma keledei mara fo fee se rinu, to?!
16 アブラハムの娘で,サタンが十八年間も縛っていたこの女は,安息日にその束縛から解かれるべきではなかったか」 。
Mama ia, baꞌi Abraham tititi-nonosin, onaꞌ hitaꞌ boe. Nitu ra malanggan paꞌa nala e too sanahulu falu ena. De mete ma Au mboꞌi e nandaa no fai hule-oꞌeꞌ, na, sala do?”
17 彼がこれらのことを言うと,彼の反対者たちはみな恥じ入った。しかし,群衆はみな,彼によってなされたすべての栄光ある事柄のために喜んだ。
Rena taꞌo naa, ma Yesus musu nara mae. Te atahori naeꞌ naa ra ramahoꞌo ro Eni ue-tatao meulaun.
18 彼は言った,「神の王国は何に似ているだろうか。それを何と比べようか。
Boe ma Yesus olaꞌ seluꞌ fai nae, “Au uꞌusasamaꞌ Lamatuaꞌ atahori nara onaꞌ saa, e?
19 それは,ある人が取って自分の庭にまいた,一粒のからしの種のようなものだ。それは成長し,大きな木になり,その枝に空の鳥たちが巣を作った」 。
Fefeun sira hidaꞌ a, te dodꞌoo ma ara boe ramaheta. Fefeun ara onaꞌ fini dekeꞌ anadikiꞌ. Atahori sela sia osi. Basa ma ana mori de dadꞌi hau huu ineꞌ, Ma mbuiꞌ ra rema randuna sia dꞌana nara.”
20 また彼は言った,「神の王国を何と比べようか。
Basa de Yesus olaꞌ fai nae, “Au uꞌusasamaꞌ Lamatuaꞌ atahori nara no saa fai, e?
21 それはパン種のようだ。ある女がそれを取って,三ますの麦粉の中に隠すと,ついには全体が発酵した」 。
Ana onaꞌ bibꞌit roti fo inaꞌ ra sambor no tarigu saku rua, fo tao roti naeꞌ. Boe ma tarigu hene monaen seli, huu bibꞌit mbei anak naa. Lamatuaꞌ atahori nara pangaru nara boe namanae onaꞌ naa boe.
22 彼は町々や村々を通って行きながら,教え,エルサレムに向けて旅をしていた。
Basa naa ma, Yesus se lao risiꞌ kota Yerusalem. Ana tuli tungga-tungga dalaꞌ, sia kota ma kamboꞌ fo nanori atahori ra.
23 ある者が彼に言った,「主よ,救われる者は少ないのですか」。 彼は彼らに言った,
Mia mamanaꞌ sa, hambu atahori sa natane E nae, “Ama Meser! Mbei ma akaꞌ atahori hidꞌaꞌ a hambu masodꞌaꞌ, do?”
24 「狭い戸口を通って入るよう必死に努めなさい。あなた方に告げるが,入ろうと努めながら,入れない人が多いからだ。
Ana nataa nae, “Sorga lelesun anadꞌikiꞌ anaꞌ a. De mihehere ei mara fo rala mii tungga naa. Huu hambu atahori hetar rae sobꞌa rala reu, te nda rala sa.
25 いったん家の主人が起き上がって戸を閉めてしまうと,あなた方が外に立ち,戸をたたいて,『だんな様,だんな様,わたしたちに開けてください!』と言い始めても,彼は答えてあなた方に告げるだろう,『わたしはあなた方を知らないし,あなた方がどこから来たのかも知らない』。
Mete ma tenu umeꞌ a nggoe lelesu a, dei fo mimbiriiꞌ siaꞌ a dꞌeaꞌ fo dedꞌeu lelesu a, ma mimeli moꞌe tulu-faliꞌ, mae ‘Papa! Soi lelesu a dꞌei!’ Te dei fo Ana nataa nae, ‘Hei seka, ra? Au nda uhine nggi sa!’
26 その時,あなた方は言い始めるだろう,『わたしたちはあなたの面前で食べたり飲んだりしましたし,あなたはわたしたちの通りで教えてくださいました』。
Boe ma hei mae, ‘Taꞌo bee de papa nda muhine hai sa? Hai mana endoꞌ mia-minu mo papa. Ma papa biasa munori hai sia okofoꞌ ra boe.’
27 彼は言うだろう,『わたしはあなた方を知らないし,あなた方がどこから来たのかも知らない。不法を働く者たちよ,皆わたしから離れ去れ』。
Dei fo nataa nae, ‘Au ufadꞌe faaꞌ ra, Au nda uhine hei sa! Hei ia ra, atahori mana taoꞌ a deꞌulakaꞌ ra. Dꞌinggoꞌ hela ia!”
28 そこには嘆きと歯ぎしりとがあるだろう。アブラハム,イサク,ヤコブ,そしてすべての預言者たちが神の王国にいるのに,自分たちが外に投げ出されているのを見るときには。
Basa dei fo, leleꞌ Lamatualain naꞌetu basa atahori dedꞌeat nara, hei nggae eiei ma henggu nisi mara. Huu hei mita baꞌi Abraham, baꞌi Isak, baꞌi Yakob ro Lamatualin mana ola-ola nara basa se endoꞌ masoꞌ risiꞌ sorga ena. Te hei neneoi hendiꞌ siaꞌ a dꞌeaꞌ.
29 人々は東から,西から,北から,南からやって来て,神の王国で席に着くだろう。
Dei fo atahori rema mia ndule raefafoꞌ suun, mia rulu losa muri, mia dꞌii losa ona, fo endoꞌ raa raꞌabꞌue sia Lamatualain ume manen.
30 見よ,最後であったのに最初になる者たちがおり,最初であったのに最後になる者たちがいる」 。
Misinedꞌa malolole basa ia ra: mete ma Lamatuaꞌ naꞌetuꞌ basa atahori ra dedꞌea nara, hambu atahori fo maꞌahulun atahori rae neꞌo eni atahori anak, te ana hambu hadꞌa-hormat monaeꞌ. Boe ma hambu atahori fo maꞌahulun atahori rae, eni atahori monaeꞌ, tao-tao te Lamatuaꞌ nae eni atahori anak.”
31 その同じ日に,何人かのファリサイ人たちがやって来て,彼に言った,「ここから出て,立ち去りなさい。ヘロデがあなたを殺そうとしているからです」。
Leleꞌ naa, hambu atahori Farisi hira rema randaa ro Yesus, de rafadꞌe rae, “Malole lenaꞌ, Ama Meser muꞌudꞌodꞌooꞌ misiꞌ mamanaꞌ laen, huu mane Herodes nae tao nisa Amaꞌ.”
32 彼は彼らに言った,「行って,あのキツネに言いなさい,『見よ,わたしは今日も明日も悪霊たちを追い出し,いやしを行なっている。そして三日目に,自分の使命を成し遂げるだろう。
Boe ma Yesus nataa nae, “Hee! Tou lasiꞌ naa onaꞌ busa fui e! Mii mifadꞌe e mae, ‘Au oi nitu ra ma uꞌuhahaiꞌ atahori mamahedꞌiꞌ ra faiꞌ ia ma mbila. Fini esaꞌ fo Au ue-tatao ngga basa.’ Onaꞌ mae taꞌo bee o, Au feꞌe ae ue-tao seluꞌ mbei fai sia lalao ngga isiꞌ Yerusalem, Huu atahori Yerusalem naa ra, mana hiiꞌ a tao risa Lamatualain mana ola-ola nara.
33 それでも,わたしは,今日も明日もあさっても進んで行かなければならない。預言者がエルサレムの外で滅びることはあり得ないからだ』。
34 「エルサレム,エルサレム,預言者たちを殺し,自分のところに遣わされた者たちを石打ちにする者よ! めんどりがそのひなの群れを翼の下に集めるように,わたしは幾たびあなたの子らを集めようとしたことか。だが,あなた方は拒んだ!
Aduu, atahori Yerusalem ra, e! Hei ia ra akaꞌ misa Lamatualain mana ola-ola nara, ma honda-mbia misa dedꞌenuꞌ fo mana rae rema ratudꞌu dalaꞌ fee nggi. Lao hetar, Au ae uꞌubꞌue ma unea nggi fo mbambi ala nggi mia deꞌulakaꞌ ra, ona manu ine nasalaꞌe nala ana nara sia lidꞌan rala. Te huu hei nda nau sa.
35 見よ,あなた方の家は荒れ果てたままに残される。あなた方に告げるが,あなた方は,『主の名において来る者は幸いだ!』と言うときまでは,決してわたしを見ることはないだろう」 。
Ia naa, Lamatuaꞌ nda tao afiꞌ neu ume hule-oꞌem sa ena. De mbila do finiesaꞌ te rouꞌ ena. Dei fo hei nda afiꞌ mita Au sa ena, losa mitaa mae, ‘Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu atahori mana nendi Lamatuaꞌ naran, huu Lamatuaꞌ denu E ena!’”

< ルカの福音書 13 >