< ルカの福音書 2 >

1 その頃、天下の人を戸籍に著かすべき詔令、カイザル・アウグストより出づ。
Lao esa, leleꞌ Kirenius dadꞌi malangga mana parenda sia Siria, ma mane monaeꞌ, naran Agustus, fee parendaꞌ nae, “Basa atahori mana sia manaparenda Roma koasan musi baliꞌ kambon fo tungga sensus!” Naa fefeun fo manaparenda Roma reken rauinggu nara.
2 この戸籍 登録は、クレニオ、シリヤの總督たりし時に行はれし初のものなり。
3 さて人みな戸籍に著かんとて、各自その故郷に歸る。
Dadꞌi basa atahori baliꞌ kambon fo tungga sensus.
4 ヨセフもダビデの家系また血統なれば、既に孕める許嫁の妻マリヤとともに、戸籍に著かんとて、ガリラヤの町ナザレを出でてユダヤに上り、ダビデの町ベツレヘムといふ處に到りぬ。
Leleꞌ naa, Yusuf leo sia kambo Nazaret sia propinsi Galilea. Ana nae laꞌe ana fetoꞌ sa, naran Maria, de mana henggene basaꞌ ena. Maria ia, mairuꞌ ena. Yusuf naa, mane Daud tititi-nonosin, de musi baliꞌ risiꞌ Betlehem kota Daud sia propinsi Yudea fo tungga sensus. Naa de ruꞌa se lao kota Betlehem reu.
5 ヨセフもダビデの家系また血統なれば、既に孕める許嫁の妻マリヤとともに、戸籍に著かんとて、ガリラヤの町ナザレを出でてユダヤに上り、ダビデの町ベツレヘムといふ處に到りぬ。
6 此處に居るほどに、マリヤ月 滿ちて、
Leleꞌ ara losa naa ena, Maria fula-fai bobꞌonggin nae losa boe.
7 初子をうみ、之を布に包みて馬槽に臥させたり。旅舍にをる處なかりし故なり。
Te sia naa, ara nda hambu kama sia ume sesebaꞌ sa. De ara risiꞌ lalaet bibꞌi rala. Boe ma ana bꞌonggi Ana ulun, touꞌ. Boe ma ara ralusa E rendiꞌ temeꞌ, ma rasusunggu sia haꞌo rala.
8 この地に野宿して、夜 群を守りをる牧者ありしが、
Tetembaꞌ naa, hambu manatadꞌa hira beꞌe ranea bibꞌi lombo nara sia lenuꞌ sia kota a deaꞌ.
9 主の使その傍らに立ち、主の榮光その周圍を照したれば、甚く懼る。
Aiboiꞌ ma, ara rita Lamatualain aten mia sorga. Boe ma Lamatuaꞌ manggarelon naronda rereoꞌ se, de ramatau rae mate.
10 御使かれらに言ふ『懼るな、視よ、この民 一般に及ぶべき、大なる歡喜の音信を我なんぢらに告ぐ。
Ma ate naa nafadꞌe nae, “Ama afiꞌ mimitau dei! Rena malolole, e! Huu Au uma ufadꞌe hara-lii maloleꞌ sa neu nggi. Basa mana rena hara-liiꞌ ia, ramahoꞌo.
11 今日ダビデの町にて汝らの爲に救主うまれ給へり、これ主キリストなり。
Hara-lii maloleꞌ ia liin taꞌo ia: Faiꞌ ia inaꞌ sa bꞌonggi Kristus, sia Betlehem, mane Daud kotan. Kristus naa, Atahori fo Lamatualain helu-fuli eniꞌ a maꞌahulun. Lamatuaꞌ haitua E nema fo soi-tefa atahori sala-kilu nara! Eni ia, dei fo atahori roꞌe rae, ‘Lamatuaꞌ’, huu Eni mana parenda basaꞌ e!
12 なんぢら布にて包まれ、馬槽に臥しをる嬰兒を見ん、是その徴なり』
Dei fo hei mihine E taꞌo ia: hei mindaa Anadikiꞌ sa nenebꞌonggi feuꞌ mana nelusaꞌ no temeꞌ. Ana sungguꞌ sia haꞌo rala.”
13 忽ちあまたの天の軍勢、御使に加はり、神を讃美して言ふ、
Ana olaꞌ basa ma, aiboiꞌ te, Lamatualain aten hetar mia sorga rema raꞌabꞌue ro E. Boe ma ara koa-kio Lamatualain ma sodꞌa rae,
14 『いと高き處には榮光、神にあれ。地には平和、主の悦び給ふ人にあれ』
“Hai soꞌu minanaru Lamatualain naran! Eni mana endoꞌ parenda sia lalai narun manaseliꞌ a. Lamatualain nae fee dꞌame neu atahori sia raefafoꞌ, naa tao ralan namahoꞌo!’.
15 御使 等さりて天に往きしとき、牧者たがひに語る『いざ、ベツレヘムにいたり、主の示し給ひし起れる事を見ん』
Basa de, Lamatuaꞌ ate nara baliꞌ sorga reu. Boe ma manatadꞌa naa ra ola-olaꞌ rae, “We! Ata Betlehem teu seꞌu tita Anaꞌ naa dei! Huu Lamatuaꞌ fee haraꞌ neu nggita ena.”
16 乃ち急ぎ往きて、マリヤとヨセフと、馬槽に臥したる嬰兒とに尋ねあふ。
Boe ma ara lao lai-lai Betlehem reu. De ara randaa ro Maria no Yusuf. Ara o rita Anadiki mana bꞌonggi feuꞌ a mana sungguꞌ sia haꞌo rala.
17 既に見て、この子につき御使の語りしことを告げたれば、
Leleꞌ ara rita Anaꞌ a, ma ara dui rae, “Faꞌra Lamatualain ate nara mia sorga rafadꞌe hai soꞌal Anaꞌ ia ena!” Boe ma ara duꞌi lutuꞌ-leloꞌ losa basa.
18 聞く者はみな牧者の語りしことを怪しみたり。
Basa atahori mana rena manatadꞌa ra dudꞌui nara, mbombooꞌ a.
19 而してマリヤは凡て此 等のことを心に留めて思ひ囘せり。
Te Maria mbedꞌaꞌ basa mana dadꞌiꞌ naa sia ralan. Ma ana dꞌuꞌa-dꞌuꞌa sangga nahine dalaꞌ naa sosoan.
20 牧者は御使の語りしごとく凡ての事を見 聞せしによりて、神を崇めかつ讃美しつつ歸れり。
Basa de, manatadꞌa ra baliꞌ risiꞌ bibꞌi lombo nara. Ma ara soꞌu rananaru Lamatualain naran. Roꞌe makasi neu E, huu saa fo ara rena ma ritaꞌ naa, tebꞌe ona saa fo Lamatuaꞌ aten nafadꞌeꞌ a.
21 八日みちて幼兒に割禮を施すべき日となりたれば、未だ胎内に宿らぬ先に御使の名づけし如く、その名をイエスと名づけたり。
Fai falu, ma ara sunat anadikiꞌ a, tungga baꞌi Musa hohoro-lalanen. De ina-ama nara babꞌae naran ‘Yesus’. Naraꞌ naa, ate mana mia sorga nafadꞌe neu se ena, leleꞌ inan nda feꞌe nairu E sa.
22 モーセの律法に定めたる潔の日 滿ちたれば、彼ら幼兒を携へてエルサレムに上る。
Hambu hohoro-lalaneꞌ sa mia baꞌi Musa nae, ina mana bꞌonggi basa fai haa nulu musi neu tao tungga adꞌat nameu-aoꞌ sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Naa fo ara bisa masoꞌ ume hule-oꞌeꞌ a rala reu onaꞌ biasa. Naa de, Yusuf no Maria Yerusalem reu, fo tao tungga adꞌat naa. Ma ara rendi sira Ana mana bꞌonggi feun nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, fo fee ne dadꞌi Lamatuaꞌ enan.
23 これは主の律法に『すべて初子に生るる男子は、主につける聖なる者と稱へらるべし』と録されたる如く、幼兒を主に献げ、
Ara tungga Lamatuaꞌ hohoro-lalanen mana nae, “Sudꞌiꞌ a inaꞌ se bꞌonggi ana ulun, mete ma touꞌ, na, musi fee anaꞌ naa dadꞌi Lamatuaꞌ enan.”
24 また主の律法に『山鳩 一つがひ或は家 鴿の雛 二 羽』と云ひたるに遵ひて、犧牲を供へん爲なり。
Tungga Lamatuaꞌ hohoro-lalanen, mete ma fee anaꞌ naa neu Lamatuaꞌ, ama-ina nara musi fee tutunu-hohotuꞌ mbui teu pasan esa, do mbui lunda mandaꞌ rua. Naa de Yusuf no Maria o tao tungga hohoro-lalaneꞌ naa.
25 視よ、エルサレムにシメオンといふ人あり。この人は義かつ敬虔にして、イスラエルの慰められんことを待ち望む。聖 靈その上に在す。
Leleꞌ naa, hambu tou lasiꞌ sa, naran Simeon, leo sia kota Yerusalem. Eni, Atahori rala ndoos ma ralan hii Lamatuaꞌ. Lamatuaꞌ Dula-dale Meumaren nafadꞌe neu e nae, hela ana nita Kristus, dei fo ana feꞌe maten. Kristus naa, mana fee masodꞌaꞌ neu atahori Israꞌel ra.
26 また聖 靈に、主のキリストを見ぬうちは死を見ずと示されたれしが、
27 此とき御靈に感じて宮に入る。兩親その子イエスを携へ、この子のために律法の慣例に遵ひて行はんとて來りたれば、
Leleꞌ naa, Lamatuaꞌ Dula-dalen nendi Simeon nisiꞌ Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Naa nandaa no Yesus ama-ina nara ro E nisiꞌ naa, fo fee ne dadꞌi Lamatuaꞌ enan.
28 シメオン、イエスを取りいだき、神を讃めて言ふ、
Nita Anaꞌ a ma, tou lasiꞌ Simeon oꞌo nala E, ma soꞌu koa-kioꞌ neu Lamatualain nae,
29 『主よ、今こそ御言に循ひて、僕を安らかに逝かしめ給ふなれ。
“Koa-kio Lamatuaꞌ! Lamatuaꞌ tao tungga hehelu-fufulin neu au ena. Dadꞌi ia naa, Lamatuaꞌ bisa mboꞌi au ena, naa fo au mate no maloleꞌ,
30 わが目は、はや主の救を見たり。
Huu au ita Atahori fo Lamatuaꞌ haituaꞌ a ena, fo fee ambon neu hai sala-kilu mara!
31 是もろもろの民の前に備へ給ひし者、
Lamatuaꞌ nae pake Anaꞌ ia fo fee masodꞌaꞌ neu basa nusaꞌ ra.
32 異邦人をてらす光、御民イスラエルの榮光なり』
Dei fo Ana onaꞌ rondaꞌ fo mana nendi hadꞌa-hormat neu Lamatuaꞌ atahori Israꞌel nara. Ana o onaꞌ manggareloꞌ a, fo mana matudꞌu Lamatuaꞌ dꞌalan. fee basa nusa feaꞌ ra.”
33 かく幼兒に就きて語ることを、其の父 母あやしみ居たれば、
Rena taꞌo naa, ma Yusuf no Maria heran bali-baliꞌ neu saa fo tou lasiꞌ a olaꞌ soꞌal sira Anan.
34 シメオン彼らを祝して母マリヤに言ふ『視よ、この幼兒は、イスラエルの多くの人の或は倒れ、或は起たん爲に、また言ひ逆ひを受くる徴のために置かる。
Basa de, Simeon olaꞌ papala-babꞌanggiꞌ fee se. Boe ma ana nafadꞌe Maria nae, “Yesus maman e! Dei fo atahori hetar sia Israꞌel nda simbo mama Anan ia sa. Te tatao-nonoꞌi nara mbali E, dei fo ratudaꞌ baliꞌ se. Mama Anan ia, o tao fee atahori hetar rala nara ramahoꞌo.
35 ――劍なんぢの心をも刺し貫くべし――これは多くの人の心の念の顯れん爲なり』
No taꞌo naa, dei fo Lamatuaꞌ soi natudꞌu atahori ra rala-dꞌudꞌuꞌa nara. Te ho, Maria, dei fo hambu doidꞌosoꞌ naen seli, onaꞌ fela tafaꞌ nenembauꞌ nisiꞌ tenda boam rala.”
36 ここにアセルの族パヌエルの娘に、アンナといふ預言者あり、年いたく老ゆ。處女のとき、夫に適きて七 年ともに居り、
Sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a o hambu beiꞌ sa, naran Hana. Ana too falu nulu haa ena. Aman, naran Fanuel, mia leo Aser. Ana sao too hitu, boe ma saon mate hela e. Bei Hana Ia, Lamatualain mana ola-olan. Ue-tataon, naeni hule-oꞌe ma puasa sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, fo beꞌutee neu Lamatualain hatuꞌ-rerelon.
37 八 十四年 寡婦たり。宮を離れず、夜も晝も斷食と祈祷とを爲して神に事ふ。
38 この時すすみ寄りて神に感謝し、また凡てエルサレムの拯贖を待ちのぞむ人に、幼兒のことを語れり。
Leleꞌ Simeon olaꞌ no Yusuf ma Maria, Hana o neu deka-deka boe. De ana rena se, ma ana soꞌu kokoa-kikioꞌ neu Lamatualain. Basa ma ana olaꞌ soꞌal Yesus neu basa atahori mana rahani Maneꞌ fo Lamatuaꞌ helu nae haitua nema fo mboꞌi atahori Israꞌel ra.
39 さて主の律法に遵ひて、凡ての事を果したれば、ガリラヤに歸り、己が町ナザレに到れり。
Leleꞌ Yusuf no Maria tao tungga baꞌi Musa hohoro-lalane nara sia kota Yerusalem ena, boe ma ara baliꞌ risiꞌ sira kambon Nasaret sia propinsi Galilea.
40 幼兒は漸に成長して健かになり、智慧みち、かつ神の惠その上にありき。
Boe ma Yesus boe naꞌamoko. Ana boe maꞌadereꞌ, boe nahine, ma nahine dalaꞌ naeꞌ sosoa-ndandaa nara. Lamatualain o natudꞌu rala malolen neu E.
41 かくてその兩親、過越の祭には年毎にエルサレムに往きぬ。
Tungga too, Yusuf no Maria reu raa fefeta Paska sia Kota Yerusalem.
42 イエスの十二 歳のとき、祭の慣例に遵ひて上りゆき、
Leleꞌ Yesus too sanahulu rua, ara reu risiꞌ Yerusalem fo tungga fefetas ona biasa na.
43 祭の日 終りて歸る時、その子イエスはエルサレムに止りたまふ。兩親は之を知らずして、
Leleꞌ fai-fai Paska basa ena, boe ma Yusuf no Maria lao baliꞌ Nasaret reu ramaloloꞌ ro atahori hetar mana rae baliꞌ Galilea reu. Te nda bubꞌuluꞌ rae, Yesus feꞌe sia Yerusalem sa. Ara rae neꞌo Ana lao namaloloꞌ no nonoo nara. Te, losa bobꞌoꞌ ena, nda rita E sa. Boe ma ara sangga E reu-rema sia bobꞌonggi nara ma nonoo nara.
44 道伴のうちに居るならんと思ひ、一日 路ゆきて、親族・知邊のうちを尋ぬれど、
45 遇はぬに因りて復たづねつつエルサレムに歸り、
Huu nda hambu randa ro E sa, de ara lao baliꞌ Yerusalem reu, fo sangga E sia naa.
46 三日ののち、宮にて教師のなかに坐し、かつ聽き、かつ問ひゐ給ふに遇ふ。
Losa naa, ara sangga E losa fai telu, dei de hambu E mia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a rala. Ana endoꞌ naselu-bale no meser agama Yahudi ra.
47 聞く者は皆その聰と答とを怪しむ。
Basa atahori mana rena se mbomboꞌ a, huu Ana nahine tebꞌe-tebꞌeꞌ Lamatualain Hara-liin sosoa-ndandan, ma Ana nataa netane nara no maloleꞌ.
48 兩親イエスを見て、いたく驚き、母は言ふ『兒よ、何 故かかる事を我らに爲しぞ、視よ、汝の父と我と憂ひて尋ねたり』
Rita taꞌo naa ma, ina-ama nara titindindiꞌ a. Boe ma inan nae, “Yesus! Taꞌo bee de tao hai susa onaꞌ ia? Au o ama ma susa-susa sangga rereoꞌ Nggo.
49 イエス言ひたまふ『何 故われを尋ねたるか、我はわが父の家に居るべきを知らぬか』
Te Yesus nataa nae, “Taꞌo bee de papa no mama susa-susa sangga Au? Bꞌubꞌuluꞌ ena, to? Au hambu ue-taos sia Ama Ngga Umen.”
50 兩親はその語りたまふ事を悟らず。
Te ara nda rahine Yesus oꞌolan no matetuꞌ sa.
51 かくてイエス彼 等とともに下り、ナザレに往きて順ひ事へたまふ。其の母これらの事をことごとく心に藏む。
Boe ma basa se baliꞌ Nasaret reu. Yesus tungga ina-aman parenda nara. Ma inan mbedaꞌ basa dalaꞌ naa ra sia ralan.
52 イエス智慧も身のたけも彌まさり、神と人とにますます愛せられ給ふ。
Ma Yesus boe naꞌamoko ma, boe nahine basa dꞌala maloleꞌ ra. Lamatualain ma atahori o sue E boe.

< ルカの福音書 2 >