< Luca 6 >

1 OR avvenne, nel primo sabato dal dì appresso [la pasqua], ch'egli camminava per le biade; e i suoi discepoli svellevano delle spighe, e [le] mangiavano, sfregandole con le mani.
Pa jun qꞌij rech Uxlanem are tajin kabꞌin ri Jesús pa nikꞌaj ulew ri tikom, ri utijoxelabꞌ xkichapleꞌj uchꞌupik ri ujolom ri tiriko, xkichꞌolo xuqujeꞌ xkichapleꞌj utijik.
2 Ed alcuni de' Farisei disser loro: Perchè fate ciò che non è lecito di fare nei giorni di sabato?
E kꞌo nikꞌaj fariseos xkibꞌij che ri Jesús: ¿Jas che ri atijoxelabꞌ kakibꞌan ri man yaꞌtal ta ubꞌanik pa ri qꞌij rech uxlanem?
3 E Gesù, rispondendo, disse loro: Non avete voi pur letto ciò che fece Davide, quando ebbe fame, egli, e coloro ch'eran con lui?
Ri Jesús xutzalij uwach ri kitzij, xubꞌij: ¿La man lo isikꞌim ri tzꞌibꞌatalik, kubꞌij jas xkꞌulmataj rukꞌ ri David xuqujeꞌ ri e rachiꞌl are xenumik?
4 Come egli entrò nella casa di Dio, e prese i pani di presentazione, e [ne] mangiò, e [ne] diede ancora a coloro ch' [eran] con lui; i quali però non è lecito di mangiare, se non a' sacerdoti soli?
Xok bꞌik pa ri rachoch ri Dios, xuqꞌipij ri taqanik are xutij ri tyoxalaj kaxlan wa xuqujeꞌ xuya ke ri rachiꞌl, we kaxlan wa ri xkitijo xwi taqal chike kakitijo ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios.
5 Poi disse loro: Il Figliuol dell'uomo è Signore eziandio del sabato.
Xuqujeꞌ xubꞌij ri Jesús: ri uKꞌojol ri Achi are ajchoqꞌe ri qꞌij rech uxlanem.
6 OR avvenne, in un altro sabato, ch'egli entrò nella sinagoga, ed insegnava; e quivi era un uomo, la cui man destra era secca.
Pa jun qꞌij rech uxlanem, are tajin kuya kꞌutuꞌn ri Jesús pa ri Sinagoga, kꞌo kꞌu jun achi, kaminaq ri wiqiqꞌabꞌ uqꞌabꞌ.
7 E i Farisei e gli Scribi l'osservavano, se lo guarirebbe nel sabato; per trovar di che accusarlo.
Ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik xuqujeꞌ ri fariseos xkikꞌakꞌaleꞌj ri Jesús, ri kichomanik are chi we ri Jesús kukunaj ri achi pa ri qꞌij rech uxlanem, kakimol umak rumal cher kachakun pa ri qꞌij rech uxlanem.
8 Ma egli conosceva i lor pensieri, e disse all'uomo che avea la man secca: Levati, e sta' in piè [ivi] in mezzo. Ed egli, levatosi, stette in piè.
Retaꞌm kꞌu ri Jesús ri kichomanik, xubꞌij che ri achi: Chatan loq, chattakꞌal chikiwach konojel. Ri achi kꞌut xtakꞌiꞌk chikiwach konojel ri winaq.
9 Gesù adunque disse loro: Io vi domando: Che? è egli lecito di far bene o male, ne' sabati? di salvar una persona, o d'ucciderla?
Xubꞌij ri Jesús chike ri winaq ri kakimol umak: Kꞌo jun kꞌotbꞌal chiꞌ kawaj kinbꞌan chiꞌwe: ¿Jas ri utz kaqabꞌan pa ri qꞌij rech uxlanem, la are utz kabꞌan ri utzilal o are utz kabꞌan ri etzelal? ¿La are utz kakol jun kꞌaslemal o kakꞌis puꞌwiꞌ jun kꞌaslemal?
10 E guardatili tutti d'intorno, disse a quell'uomo: Distendi la tua mano. Ed egli fece così. E la sua mano fu resa sana come l'altra.
Ri Jesús xuꞌkaꞌyej pa kijujunal konojel ri winaq ri e chemel chirij, kꞌa te riꞌ xubꞌij che ri achi: Chayuqu le aqꞌabꞌ. Are xuquq ri uqꞌabꞌ, xutzirik.
11 Ed essi furono ripieni di furore, e ragionavano fra loro, che cosa farebbero a Gesù.
Ri fariseos xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik sibꞌalaj xejiqꞌ che koyawal are xkil ri xkꞌulmatajik, xkichapleꞌj kꞌu uchomaxik jas kakibꞌan che ri Jesús.
12 OR avvenne, in que' giorni, ch'egli uscì al monte, per orare, e passò la notte in orazione a Dio.
Jubꞌiqꞌ qꞌotaj ikꞌowinaq we jastaq riꞌ, xpaqiꞌ ri Jesús puꞌwiꞌ jun juyubꞌ chubꞌanik chꞌawem. Jun aqꞌabꞌ xubꞌan chꞌawem cho ri Dios.
13 E quando fu giorno, chiamò a sè i suoi discepoli, e ne elesse dodici, i quali ancora nominò Apostoli;
Are xsaqirik, xuꞌsikꞌij konojel ri utijoxelabꞌ, xuchaꞌ kabꞌlajuj chike, xuya bꞌe chike kux e tereneꞌl taq re. Are waꞌ ri kibꞌiꞌ:
14 [cioè: ] Simone, il quale ancora nominò Pietro, ed Andrea, suo fratello; Giacomo, e Giovanni; Filippo, e Bartolomeo;
ri Simón ri xubꞌij Pedro che, ri Andrés uchaqꞌ ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Felipe, ri Bartolomé,
15 Matteo, e Toma; Giacomo di Alfeo, e Simone, chiamato Zelote;
ri Mateo xuqujeꞌ ri Tomás, ri Jacobo ukꞌojol ri Alfeo, ri Simón ri kabꞌix “Zelote” che,
16 Giuda, [fratel] di Giacomo, e Giuda Iscariot, il quale ancora fu traditore.
ri Judas ri uchaqꞌ ri Jacobo, xuqujeꞌ ri Judas Iscariote ri xkꞌayin ri Jesús.
17 POI, sceso con loro, si fermò in una pianura, con la moltitudine dei suoi discepoli, e con gran numero di popolo di tutta la Giudea, e di Gerusalemme, e della marina di Tiro, e di Sidon, i quali eran venuti per udirlo, e per esser guariti delle loro infermità;
Are xeqaj loq kipetik puꞌwiꞌ ri juyubꞌ, xekanaj cho jun nimalaj saq, sibꞌalaj kꞌi winaq e teren chirij ri Jesús, jaljoj taq kepe wi, e kꞌo aꞌj Judea, aꞌj Jerusalén, xuqujeꞌ aꞌj Tiro xuqujeꞌ Sidón.
18 insieme con coloro ch'erano tormentati da spiriti immondi; e furon guariti.
We winaq riꞌ xoꞌpan chutatabꞌexik ri Jesús rech kekunataj che ri yabꞌilal, xuqujeꞌ rech keꞌl bꞌik ri itzel taq uxlabꞌal ri kꞌo chike, jeriꞌ xekunatajik.
19 E tutta la moltitudine cercava di toccarlo, perciocchè virtù usciva di lui, e [li] sanava tutti.
Konojel ri winaq kakaj kakichap ri Jesús, rumal cher sibꞌalaj kꞌo ukwinem kakunanik.
20 Ed egli, alzati gli occhi verso i suoi discepoli, diceva: Beati [voi], poveri, perciocchè il regno di Dio è vostro.
Xubꞌij ri Jesús chike ri utijoxelabꞌ: Utz iwe ri ix mebꞌa rumal cher iwech ri ajawarem rech ri Dios.
21 Beati [voi], che ora avete fame, perciocchè sarete saziati. Beati [voi], che ora piangete, perciocchè voi riderete.
Utz iwe ri kixnum kamik rumal cher kayaꞌtaj na iwa rech kakubꞌiꞌ ikꞌuꞌx. Utz iwe ri kixoqꞌ kamik, rumal cher kixtzeꞌtzet na.
22 Voi sarete beati, quando gli uomini vi avranno odiati, e vi avranno scomunicati, e vituperati, ed avranno bandito il vostro nome, come malvagio, per cagion del Figliuol dell'uomo.
Utz iwe are kixetzelaxik, are kabꞌan nitzꞌ chiꞌwe, are kabꞌix kꞌax taq tzij chiꞌwe, xuqujeꞌ man kaya ta iqꞌij, xa rumal cher ixkojoninaq che ri uKꞌojol ri Achi.
23 Rallegratevi, e saltate di letizia in quel giorno; perciocchè, ecco, il vostro premio è grande nei cieli; poichè il simigliante fecero i padri loro a' profeti.
Sibꞌalaj chixkiꞌkotoq are kakꞌulmataj we riꞌ iwukꞌ. Chixchꞌoplajoq rumal cher ixrayeꞌm jun nimalaj tojbꞌal iwe pa ri kaj. Naꞌtaj chiꞌwe chi jeriꞌ xkibꞌan ri kitat kinan we winaq riꞌ chike ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios ojer.
24 Ma, guai a voi, ricchi! perciocchè voi avete la vostra consolazione.
Kꞌax iwe ix qꞌinom taq winaq, rumal cher ri ikiꞌkotemal xaq xwi chanim xuqujeꞌ xaq xwi cho ri uwachulew.
25 Guai a voi, che siete ripieni! perciocchè voi avrete fame. Guai a voi, che ora ridete! perciocchè voi farete cordoglio, e piangerete.
Nimalaj kꞌaxkꞌolal iwayeꞌm ri kixnoꞌjitajik, xuqujeꞌ ixchomaꞌq. Rumal cher kape na jun nimalaj wiꞌjal pa iwiꞌ. Nimalaj kꞌaxkꞌolal iwayeꞌm ix ri kixtzeꞌn kamik rumal cher ri itzeꞌ kakꞌexetaj na pa oqꞌej xuqujeꞌ pa kꞌax.
26 Guai [a voi], quando tutti gli uomini diranno bene di voi! poichè il simigliante fecero i padri loro a' falsi profeti.
Nimalaj kꞌax iwayeꞌm ix ri sibꞌalaj nim kixkil ri winaq kamik, jeriꞌ rumal cher jeriꞌ xkibꞌan ri itat inan ojer, nim xeꞌkil ri xkijaluj chi e tzijol taq rech ri utzij ri Dios.
27 Ma io dico a voi che udite: Amate i vostri nemici; fate bene a coloro che vi odiano;
Ri ix ri kitatabꞌej we nutzij, kinbꞌij chiꞌwe: Chiꞌloqꞌaj ri iꞌkꞌulel, chibꞌana utzilal chike ri kakibꞌan koyawal chiꞌwe.
28 benedite coloro che vi maledicono; e pregate per coloro che vi molestano.
Chiꞌtewechiꞌj ri kaketzelaj iwach, chibꞌana chꞌawem pa kiwiꞌ ri kakibꞌan kꞌax chiꞌwe.
29 Se alcuno ti percuote su di una guancia, porgi[gli] eziandio l'altra; e non divietar colui che ti toglie il mantello [di prendere] ancora la tonica.
We kꞌo jun katchꞌayow che ri juperaj apalaj, chaya chi ri juperaj. We kꞌo jun kumaj ri achakeꞌt, chaya xuqujeꞌ kan ri akamiꞌx che.
30 E da' a chiunque ti chiede; e se alcuno ti toglie il tuo, non ridomandarglielo.
Chaya che ri ajil tzꞌaqat ri jastaq ri kuta chawe. We kumaj jun jastaq awe, man kakoj ta achuqꞌabꞌ che utoqꞌixik che.
31 E, come voi volete che gli uomini vi facciano, fate ancor loro simigliantemente.
Je chatnoꞌjin kukꞌ ri winaq jacha ri kawaj at kenoꞌjin awukꞌ.
32 E se amate coloro che vi amano, che grazia ne avrete? poichè i peccatori ancora amano coloro che li amano.
We xaq xwi kiꞌloqꞌaj ri winaq ri kixloqꞌan ix, ¿jas rumal kinimarisaj iwibꞌ? Ri e winaq aꞌjmakibꞌ xuqujeꞌ keꞌkiloqꞌaj ri e winaq ri keloqꞌan aꞌreꞌ.
33 E se fate bene a coloro che fan bene a voi, che grazia ne avrete? poichè i peccatori fanno il simigliante.
We xaq xwi kibꞌan utzil chike ri winaq ri kebꞌanow utzil chiꞌwe, ¿jas rumal kinimarisaj iwibꞌ? Je xuqujeꞌ waꞌ kakibꞌan ri aꞌjmakibꞌ.
34 E se prestate a coloro da' quali sperate riaverlo, che grazie ne avrete? poichè i peccatori prestano a' peccatori, per riceverne altrettanto.
We xwi kiya pwaq pa qajik chike ri winaq ri kekwin chutzalixik ukꞌaxel, ¿jas rumal kinimarisaj iwibꞌ? Je xuqujeꞌ waꞌ kakibꞌan ri aꞌjmakibꞌ, kakiya pwaq pa qajik, rumal kakayeꞌj nim tojbꞌal kakichꞌek chirij.
35 Ma voi, amate i vostri nemici, e fate bene, e prestate, non isperandone nulla; e il vostro premio sarà grande, e sarete i figliuoli dell'Altissimo; poichè egli è benigno inverso gl'ingrati, e malvagi.
Chiꞌloqꞌaj ri iꞌkꞌulel, chibꞌana utzil chike, chiya kiqajanik man kiwayeꞌj ta ukꞌaxelal, we jewaꞌ kibꞌano kikꞌamawaꞌj na nim ukꞌaxelal rech chilaꞌ chikaj, xuqujeꞌ chikꞌutuꞌ chi qas ix ralkꞌwaꞌl ri nimalaj Dios, ri Dios sibꞌalaj utz kukꞌ ri man ketyoxin taj xuqujeꞌ kukꞌ ri itzel taq winaq.
36 Siate adunque misericordiosi, siccome ancora il Padre vostro è misericordioso.
Chitoqꞌobꞌisaj kiwach ri winaq jetaq ri iTat chilaꞌ chikaj sibꞌalaj kutoqꞌobꞌisaj kiwach ri winaq.
37 E non giudicate, e non sarete giudicati; non condannate, e non sarete condannati; rimettete, e vi sarà rimesso.
Man kiqꞌat ta tzij pa kiwiꞌ nikꞌaj winaq chik, rech man kaqꞌat ta tzij pa iwiꞌ ix rumal ri Dios. Man kikꞌis ta tzij pa kiwiꞌ ri winaq rech man kakꞌis ta tzij pa iwiꞌ ix rumal ri Dios. Chikuyu kimak nikꞌaj winaq chik, rech kakuyutaj imak ix.
38 Date, e vi sarà dato; buona misura, premuta, scossa, e traboccante, vi sarà data in seno; perciocchè, di qual misura misurate, sarà altresì misurato a voi.
Chiyaꞌ rech kayaꞌtaj na chiꞌwe, katzalitaj na ukꞌaxel ri kiyaꞌo nojinaq, mesmetinaq, maj chi kakꞌojiꞌ wi pa ri ikꞌolibꞌal, rumal cher jetaq ri kibꞌan ix chuyaꞌik je kabꞌan na chuyaꞌik chiꞌwe.
39 Or egli disse loro una similitudine. Può un cieco guidar per la via un [altro] cieco? non caderanno essi amendue nella fossa?
Kꞌa te riꞌ ri Jesús xukoj jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj, xubꞌij: ¿La kakwin jun moy kukꞌam ubꞌe jun moy chik? ¿La man kikobꞌchal ri ketzaq bꞌik pa jun jul?
40 Niun discepolo è da più del suo maestro; ma ogni [discepolo] perfetto dev'essere come il suo maestro.
Man are ta nim uqꞌij jun tijoxel cho ri rajtij. We kꞌu karetaꞌmaj ronojel ri jastaq kux na jetaq ri rajtij.
41 Ora, che guardi tu il fuscello ch' [è] nell'occhio del tuo fratello, e non iscorgi la trave ch' [è] nell'occhio tuo proprio?
¿Jas kꞌu che kꞌax kanaꞌ che ri awachalal are kꞌo jun nitzꞌ mes pa ubꞌoqꞌoch are kꞌu ri at kꞌo jun kutaꞌm pa ri awe?
42 Ovvero, come puoi dire al tuo fratello: Fratello, lascia che io ti tragga il fuscello ch' [è] nell'occhio tuo; non veggendo tu stesso la trave ch' [è] nell'occhio tuo proprio? Ipocrita, trai prima dell'occhio tuo la trave, ed allora ci vedrai bene per trarre il fuscello, ch' [è] nell'occhio del tuo fratello.
¿Jas kꞌu che kabꞌij: “Wachalal, chaya bꞌe chwe kinwesaj ri nitzꞌ mes ri kꞌo pa ri abꞌoqꞌoch”? Katkwin ta kꞌut kawil jun jastaq chik, xwi ya kawil ri kutaꞌm ri kꞌo pa ri abꞌoqꞌoch at. ¡Kawach! Nabꞌe chawesaj ri kutaꞌm ri kꞌo pa ri abꞌoqꞌoch, rech katkwinik kawilo jas kabꞌan chi resaxik ri nitzꞌ mes ri kꞌo pa ubꞌoqꞌoch ri awachalal.
43 Perciocchè non vi è buon albero, che faccia frutto cattivo; nè albero cattivo, che faccia buon frutto.
Man kꞌo ta jun utza cheꞌ itzel taq uwach kuyaꞌo xuqujeꞌ man kꞌo ta jun itzel cheꞌ utz taq uwach kuyaꞌo.
44 Perciocchè ogni albero è riconosciuto dal proprio frutto; poichè non si colgono fichi dalle spine, e non si vendemmiano uve dal pruno.
Jun cheꞌ etaꞌmatal uwach rumal ri uwach kuyaꞌo. Ri kꞌix man kuwachij ta higos, xuqujeꞌ ri ucheꞌal ri tukan man kuwachij ta uvas.
45 L'uomo buono, dal buon tesoro del suo cuore, reca fuori il bene; e l'uomo malvagio, dal malvagio tesoro del suo cuore, reca fuori il male; perciocchè la sua bocca parla di ciò che gli soprabbonda nel cuore.
Jun utz laj winaq are kutzijoj ri utz laj jastaq ri kꞌo pa ranimaꞌ. Jun itzel winaq are kutzijoj ri itzel taq jastaq ri kꞌo pa ranimaꞌ. Ronojel ri kubꞌij jun winaq are riꞌ ri yakal pa ranimaꞌ.
46 Ora, perchè mi chiamate Signore, e non fate le cose che io dico?
¿Jas che kibꞌij chwe “Ajawxel, Ajawxel”, kꞌa te riꞌ man kinimaj ta ri kinbꞌij?
47 Chiunque viene a me, e ode le mie parole, e le mette ad effetto, io vi mostrerò a cui egli è simile.
Chanim kinbꞌij chiꞌwe jachin rukꞌ kajunumataj wi ri winaq ri kape wukꞌ, kuta ri nutzij, xuqujeꞌ kuchakubꞌej ri kinbꞌij.
48 Egli è simile ad un uomo che edifica una casa, il quale ha cavato, e profondato, ed ha posto il fondamento sopra la pietra; ed essendo venuta una piena, il torrente ha urtata quella casa, e non l' ha potuta scrollare, perciocchè era fondata in su la pietra.
We winaq riꞌ kajunumataj rukꞌ ri achi ri xuyak jun rachoch. Xukꞌot ri ulew, naj xuqasaj kꞌa xuꞌriqa na ri abꞌaj, kꞌa te riꞌ xubꞌan kan ri utakꞌalibꞌal ri ja. Are xpe jun nimalaj nimaꞌ, xuꞌpuyij ribꞌ cho ri ja, xa ta ne nitzꞌ xkwin chusalabꞌaxik rumal cher sibꞌalaj utz xbꞌan che uyakik.
49 Ma chi le ha udite, e non le ha messe ad effetto, è simile ad un uomo che ha edificata una casa sopra la terra, senza fondamento; la quale il torrente avendo urtata, ella è di subito caduta, e la sua ruina è stata grande.
Ri winaq kꞌut ri kutatabꞌej ri nutzij, kꞌa te riꞌ man kuchakubꞌej taj ri kinbꞌij, kinjunamaj rukꞌ ri achi ri xuyak rachoch pa ri ulew. Maj utakꞌalibꞌal xubꞌano. Are xpe ri nimaꞌ, xupuyij ribꞌ cho ri ja, xtukin ri ja, sibꞌalaj man utz ta ri xkꞌulmatajik.

< Luca 6 >