< Atti 5 >

1 Ma un certo uomo, [chiamato] per nome Anania, con Saffira, sua moglie, vendè una possessione;
Oasr mukul se pangpang Ananias, ac inen mutan kial pa Sapphira. Ananias el kukakunla sie ipin acn laltal.
2 e frodò del prezzo, con saputa della sua moglie; e, portatane una parte, [la] pose a' piedi degli apostoli.
Tusruk el ac mutan kial insesela in sruokya kutu mani uh, ac sang ma lula nu sin mwet sap.
3 Ma Pietro disse: Anania, perchè ha Satana riempito il cuor tuo, per mentire allo Spirito Santo, e frodar del prezzo della possessione?
Peter el fahk nu sel, “Ananias, efu ku kom lela Satan elan leum fom, oru kom kikiap nu sin Ngun Mutal ac sruokya kutu mani ke acn lom an?
4 S'ella restava, non restava ella a te? ed essendo venduta, non era ella in tuo potere? perchè ti sei messo in cuore questa cosa? tu non hai mentito agli uomini, ma a Dio.
Meet liki kom tuh kitala acn se lom ah, acn sac ma na lom; ac tukun kom kitala ah, mani kac ma pacna lom. Na efu ku kom sulela kom in oru ouingan? Kom tia kiapu mwet uh, a kom kiapu God!”
5 Ed Anania, udendo queste parole, cadde, e spirò. E gran paura venne a tutti coloro che udirono queste cose.
Ke pacl se na Ananias el lohng ma inge, el topla misa; ac mwet nukewa su lohng ma inge elos arulana tuninfongla.
6 E i giovani, levatisi, lo tolsero via; e, portatolo fuori, lo seppellirono.
Na mukul fusr uh tuku, nokomla manol, ac usla pikinya.
7 Or avvenne intorno a tre ore appresso, che la moglie d'esso, non sapendo ciò che era avvenuto, entrò.
Na tukun ao tolu ma, mutan kial ah utyak, a el tiana etu ma sikyak inge.
8 E Pietro le fece motto, [dicendo: ] Dimmi, avete voi cotanto venduta la possessione? Ed ella rispose: Sì, cotanto.
Peter el siyuk sel, “Fahk nu sik, ya pa inge nufon lupan mani ma kom ac mukul tomom ah eis ke molin acn lomtal ah?” Ac mutan sac fahk, “Aok, pa ingan nufon.”
9 E Pietro le disse: Perchè vi siete convenuti insieme di tentar lo Spirito del Signore? ecco, i piedi di coloro che hanno seppellito il tuo marito [sono] all'uscio, ed essi ti porteranno via.
Na Peter el fahk nu sel, “Efu ku kom ac mukul tomom ah tuh sulela in srike Ngun lun God? Mwet ma pikinya mukul tomom ah pa tu ke mutunoa an, ac elos ac uskomla pac!”
10 Ed ella in quello stante cadde ai piedi d'esso e spirò. E i giovani, entrati, la trovarono morta; e, portatala via, la seppellirono presso al suo marito.
In pacl sacna el putatla ke nial Peter ac misa. Mukul fusr elos utyak ac liye lah el misa, na elos usalla ac piknilya sisken mukul tumal ah.
11 E gran paura ne venne alla chiesa, e a tutti coloro che udivano queste cose.
Mwet nukewa lun church, wi mwet nukewa saya ma lohng ke ma inge, elos arulana sangengla.
12 E molti segni e prodigi eran fatti fra il popolo per le mani degli apostoli; ed essi tutti di pari consentimento si ritrovavano nel portico di Salomone.
Mwet sap uh elos oru mwenmen ac ouiya usrnguk puspis inmasrlon mwet uh. Ac mwet lulalfongi nukewa elos kwacna tukeni ke Sawalsrisr lal Solomon.
13 E niuno degli altri ardiva aggiungersi con loro; ma il popolo li magnificava.
Wangin mwet sayen u sac pulaik in utyak nu inmasrlolos, mwet uh finne kaskas wona kaclos.
14 E di più in più si aggiungevano [persone] che credevano al Signore, uomini e donne, in gran numero.
Tusruktu srakna oasr mwet sifilpa weang u sac — mukul ac mutan puspis su lulalfongi in Leum.
15 Talchè portavan gl'infermi per le piazze, e li mettevano sopra letti, e letticelli; acciocchè, quando Pietro venisse, l'ombra sua almeno adombrasse alcun di loro.
Ke sripen orekma ku lun mwet sap uh, mwet mas uh utuki nu sisken inkanek uh ac fili in mwe oan kialos, tuh pacl Peter el fahsryak we, ngunal in ku in luliya kutu selos.
16 La moltitudine ancora delle città circonvicine accorreva in Gerusalemme, portando i malati, e coloro ch'erano tormentati dagli spiriti immondi; i quali tutti erano sanati.
Mwet puspis tuku liki siti srisrik ma oan apkuran nu Jerusalem, ac use mwet mas lalos wi pac mwet ma oasr ngun fohkfok yoro; ac elos nukewa akkeyeyukla.
17 OR il sommo sacerdote si levò, insieme con tutti coloro ch' [erano] con lui, ch'era la setta de' Sadducei, essendo ripieni d'invidia;
Na Mwet Tol Fulat ac mwet lal kewa su oasr ke u lun mwet Sadducee, elos arulana sokyak sin mwet sap uh, ouinge elos wotela selos in lainulos.
18 e misero le mani sopra gli apostoli, e li posero nella prigion pubblica.
Elos sruokya mwet sap uh, ac siselosyang nu in presin.
19 Ma un angelo del Signore di notte aperse le porte della prigione; e, condottili fuori, disse [loro: ]
Tusruktu in fong sac, lipufan se lun Leum God ikasla presin uh, ac kolla mwet sap uh liki nien kapir uh, ac fahk nu selos,
20 Andate, e presentatevi nel tempio, e ragionate al popolo tutte le parole di questa vita.
“Kowos som ac tu in Tempul, ac fahk nu sin mwet uh ma nukewa ke moul sasu se inge.”
21 Ed essi, avendo [ciò] udito, entrarono in su lo schiarir del dì nel tempio, ed insegnavano. Or il sommo sacerdote, e coloro che [erano] con lui, vennero e raunarono il concistoro, e tutti gli anziani de' figliuoli d'Israele, e mandarono nella prigione, per far menar [davanti a loro] gli [apostoli].
Mwet sap elos akos ma el fahk, ac toang na ke lotu tok ah, elos utyak nu in Tempul ac mutawauk in luti. Mwet Tol Fulat ac mwet lal uh elos pangoneni un mwet matu lun mwet Jew nu ke sie meeting lulap lun Un Mwet Pwapa Fulat. Na elos sapla nu in presin in tuh utuku mwet sap uh nu ye mutalos.
22 Ma i sergenti, giunti alla prigione, non ve li trovarono; laonde ritornarono, e fecero il [lor] rapporto, dicendo:
Tusruktu, pacl se mwet ma supweyuk inge elos sun presin ah, elos tiana liyauk mwet sap we, ouinge elos folokla ac fahkang nu sin Un Mwet Pwapa Fulat,
23 Noi abbiam ben trovata la prigione serrata con ogni diligenza, e le guardie in piè avanti le porte; ma, avendo[le] aperte, non vi abbiamo trovato alcuno dentro.
“Ke kut som nu in nien kapir ah, kut liye mutunoa nukewa lak, ac mwet topang nukewa elos tu ke mutunoa uh; tusruktu, ke kut ikasla utyak, kut liye tuh wangin mwet we!”
24 Ora, come il sommo sacerdote, e il capo del tempio, e i principali sacerdoti ebbero udite queste cose, erano in dubbio di loro, che cosa ciò potesse essere.
Ke sifen un mwet topangi Tempul uh ac mwet tol fulat elos lohng ma inge, elos sukna lah mea se sikyak nu sin mwet sap ah.
25 Ma un certo uomo sopraggiunse, il qual rapportò, e disse loro: Ecco, quegli uomini che voi metteste in prigione, son nel tempio, e stanno [quivi], ammaestrando il popolo.
Na mwet se utyak ac fahk nu selos, “Lohngwin! Mwet ma kowos filiya in presin ah pa tu in Tempul ac luti mwet uh!”
26 Allora il capo [del tempio], co' sergenti, andò [là], e li menò, non però con violenza; perciocchè temevano il popolo, che non fossero lapidati.
Na sifen mwet topangi Tempul el us mwet lal ah som, ac use mwet sap ah. Tusruk elos tia orek keke nu sin mwet sap ah, mweyen elos sensen mwet uh ac tanglalos.
27 E, avendoli menati, li presentarono al concistoro; e il sommo sacerdote li domandò, dicendo:
Elos use mwet sap uh, ac tulokunulosi ye mutun Un Mwet Pwapa Fulat uh, ac Mwet Tol Fulat el kusen siyuk nu selos.
28 Non vi abbiam noi del tutto vietato d'insegnare in cotesto nome? e pure ecco, voi avete ripiena Gerusalemme della vostra dottrina, e volete trarci addosso il sangue di cotesto uomo.
El fahk, “Kut fahkot na kalem nu sumtal komtal in tia sifil luti ke inen mwet sacn, a liye ma komtal oru inge! Komtal oru mwe luti lomtal ingan fahsrelik in acn Jerusalem nufon! Ac komtal sis mwatan misa lal nu facsr!”
29 Ma Pietro, e gli [altri] apostoli, rispondendo, dissero: Conviene ubbidire anzi a Dio che agli uomini.
Peter ac mwet sap wial uh fahk, “Kut enenu in akos God, ac tia mwet uh.
30 L'Iddio de' padri nostri ha suscitato Gesù, il qual voi uccideste, avendolo appiccato al legno.
God lun mwet matu lasr somla uh pa akmoulyalak Jesus liki misa, tukun kowos unilya ke kowos srupsrulak fin sakseng.
31 [Ma] Iddio l'ha esaltato con la sua destra, [e l'ha fatto] Principe e Salvatore, per dar ravvedimento ad Israele, e remission de' peccati.
God El akmoulyalak nu lac po layot sel, oana sie Mwet Kol ac Mwet Lango, in sang pacl lun mwet Israel in auliyak, ac tuh ma koluk lalos fah nunak munas nu selos.
32 E noi gli siam testimoni di queste cose che diciamo; ed anche lo Spirito Santo, il quale Iddio ha dato a coloro che gli ubbidiscono.
Kut mwet loh nu ke ma inge — kut ac Ngun Mutal, su mwe kite lun God nu selos su aksol.”
33 Ma essi, avendo udite [queste cose], scoppiavano [d'ira], e consultavano d'ucciderli.
Ke Un Mwet Pwapa Fulat elos lohng ma inge, elos arulana foloyak, ac kena uniya mwet sap inge.
34 Ma un certo Fariseo, [chiamato] per nome Gamaliele, dottor della legge, onorato presso tutto il popolo, levatosi in piè nel concistoro, comandò che gli apostoli fosser un poco messi fuori.
Tusruktu sie selos, sie mwet Pharisee su pangpang Gamaliel, su sie mwet luti Ma Sap ac su arulana akfulatyeyuk sin mwet nukewa, el tuyak ye mutun Un Mwet Pwapa Fulat. El sap in utuklawin mwet sap uh lukelos ke kitin pacl,
35 Poi disse a que' [del concistoro: ] Uomini Israeliti, prendete guardia intorno a questi uomini, che cosa voi farete.
na el fahk nu sin Un Mwet Pwapa, “Mwet Israel wiuk, liyaung ma kowos oru nu sin mwet inge.
36 Perciocchè, avanti questo tempo sorse Teuda, dicendosi esser qualche gran cosa, presso al quale si accolsero intorno a quattrocento uomini; ed egli fu ucciso, e tutti coloro che gli aveano prestata fede furon dissipati, e ridotti a nulla.
Kowos esam lah ke kutu pacl somla Theudas el sikyak, ac sifacna fahk mu el mwet fulat se, na apkuran in mwet angfoko tuh welulla. Tusruk el tuh anwuki, ac mwet ma welul ah fahsrelik, na u sac wanginla.
37 Dopo lui sorse Giuda il Galileo, a' dì della rassegna, il quale sviò dietro a sè molto popolo; ed egli ancora perì, e tutti coloro che gli aveano prestata fede furon dispersi.
Tukun ma sac, Judas mwet Galilee el tuh sikyak ke pacl in oaoala mwet uh. El tuh orani pac un mwet se lal, tusruktu anwuki pac el, ac mwet lal nukewa elos fahsrelik.
38 Ora dunque, io vi dico, non vi occupate più di questi uomini, e lasciateli; perciocchè, se questo consiglio, o quest'opera è dagli uomini, sarà dissipata;
Na ke pacl se inge, nga fahk nu suwos, Nimet kowos oru kutena ma nu sin mwet inge, a kowos fuhlelosla na! Fin ma se elos oru inge ma ke pwapa lun mwet, ac fah wanginla.
39 ma, se pure è da Dio, voi non la potete dissipare; e [guardatevi] che talora non siate ritrovati combattere eziandio con Dio.
A fin ma sin God me, kowos koflana kutangulosla. Ac safla tuh kowos alein nu sin God!” Un Mwet Pwapa Fulat uh nunak se nu ke sramsram lal Gamaliel ah.
40 Ed essi gli acconsentirono. E, chiamati gli apostoli, li batterono, ed ingiunsero loro che non parlassero nel nome di Gesù; poi li lasciarono andare.
Elos pangonak mwet sap uh, ac sap in sringsring elos, tari elos fahkang eltal in tia sifil luti ke inen Jesus; na elos ikasulosla.
41 Ed essi se ne andarono dalla presenza del concistoro, rallegrandosi d'essere stati reputati degni d'esser vituperati per lo nome di Gesù.
Ke mwet sap uh som liki Un Mwet Pwapa Fulat sac, eltal insewowo lah God El oru mu eltal fal in wi keok ke inen Jesus.
42 Ed ogni giorno, nel tempio, e per le case, non restavano d'insegnare, e d'evangelizzar Gesù Cristo.
Na len nukewa in Tempul, ku in lohm sin mwet uh, elos sikalani in luti ac fahkak ke Pweng Wo ke Jesus su Christ.

< Atti 5 >