< Lucas 13 >

1 Iti dayta a tiempo, adda dagiti tattao sadiay nga nangibaga kenkuana iti maipanggep kadagiti taga-Galilea nga ti darada ket inlaok ni Pilato kadagiti mismo nga datonda.
Fue aproximadamente en esos días que algunas personas le contaron a Jesús que Pilato había asesinado a unos galileos mientras estos ofrecían sacrificios en el Templo.
2 Simmungbat ni Hesus ket kinunana kadakuada, “Ipagarupyo kadi nga dagitoy nga taga- Galilea ket ad-adda nga managbasol ngem dagiti dadduma a taga-Galilea gapu ta nagsagabada iti kastoy a wagas?
“¿Ustedes creen que estos galileos eran peores que cualquier otro galileo por el hecho de haber sufrido así?” preguntó Jesús.
3 Saan, ibagak kadakayo. Ngem no dikay agbabawi, aminkayo ket mapukaw a kas kadakuada.
“No, les aseguro que no. Pero a menos que se arrepientan, ustedes perecerán también.
4 Wenno dagidiay sangapulo ket walo a tattao idiay Siloe nga nagaburan idi narba ti torre ket isu iti nakatayanda, ipagarupyo kadi a nadakdakesda ngem kadagiti dadduma a tattao idiay Jerusalem?
¿Qué hay de las dieciocho personas que murieron cuando la torre de Siloé les cayó encima? ¿Creen que ellos eran las peores personas de toda Jerusalén?
5 Saan, kunak. Ngem no dikay nga agbabawi, mapukawkayto met amin.”
Les aseguro que no. Pero a menos que se arrepientan, ustedes perecerán también”.
6 Imbaga ni Hesus daytoy a pangngarig, “Adda iti maysa a tao nga nagmula iti igos idiay kaubasanna ket immay ken nagbiruk iti bungana ngem awan nasarakanna.
Entonces les contó este relato a manera de ilustración. “Había un hombre que tenía una higuera plantada en su viña. El hombre fue buscar frutos en el árbol, pero no encontró ninguno.
7 Kinuna ti lalaki iti hardinero, 'Kitaem, tallo a tawenen nga um-umayak tapno agbirukak iti bunga daytoy a kayo ti igos ngem awan nasarakak. Pukanemon. Apay nga ipalubos nga sayangenna ti daga?'
Entonces le dijo al jardinero: ‘Mira, por tres años he venido a buscar fruto y no encuentro nada. ¡Córtalo! ¿Por qué tenerlo aquí ocupando espacio?’
8 Simmungbat iti hardinero ket kinunana, 'Bay-am pay laeng iti daytoy a tawen ta kaliak iti aglawlawna sakunto abunoan iti rugit.
“‘Mi señor,’ respondió el hombre, ‘por favor, déjalo por un año más. Yo haré un hueco a su alrededor y le pondré fertilizante.
9 No agbunga iti daytoy sumaruno nga tawen, nasayaat; ngem no saan, pukanemton!'”
Y si produce fruto, estará bien. Si no, entonces córtalo’”.
10 Itatta mangisursuro ni Hesus iti maysa kadagiti sinagoga iti Aldaw ti Panaginana.
Aconteció que Jesús estaba enseñando un sábado en la sinagoga,
11 Pagammoan, adda iti babai sadiay nga walo a tawenen nga lugluganan iti dakes nga espiritu iti panagkapsut, nagbalin a kubbo ket saan a pulos nga makatakder a nasayaat.
y estaba allí una mujer que había estado lisiada durante dieciocho años por culpa de un espíritu maligno. Ella estaba encorvada y no podía pararse erguida.
12 Idi nakita ni Hesus ti babai, inayabanna ket kinunana, “Nawaya-wayaankan iti pagkapuyam.”
Cuando Jesús la miró, la llamó y le dijo: “Has sido liberada de tu enfermedad”.
13 Impatayna dagiti imana iti babai ket dagus a timmakder a sililinteg ket nagdaydayaw isuna iti Dios.
Entonces puso sus manos sobre ella e inmediatamente ella se paró erguida, y alababa a Dios.
14 Ngem nakapungtot ti agturturay iti sinagoga gapu ta nangpaimbag ni Jesus iti Aldaw ti Panaginana. Isu nga simmungbat ti mangiturturay ket kinunana kadagiti adu a tattao, “Adda iti innem nga aldaw nga masapul nga agtrabaho. Umaykayo ken mapaimbag kayo kadagita, saan ketdi nga iti Aldaw ti Panaginana.”
Sin embargo, el líder de la sinagoga estaba molesto porque Jesús había sanado en sábado. Entonces dijo a la multitud: “Hay seis días para trabajar. Vengan para ser sanados en esos días, no el sábado”.
15 Simmungbat ti Apo kenkuana ket kinunana, “Managinsisingpet! Diyo kadi aya nga warwaran dagiti asno wenno bakayo iti nakaiparngedanda iti Aldaw ti Panaginana tapno painumenyo ida?
Pero el Señor le respondió: “¡Hipócrita! ¿Acaso todos ustedes no atan y desatan su buey o asno del establo y lo llevan a beber agua?
16 Kasta met iti daytoy nga babai nga anak ni Abraham, nga inbalud ni Satanas ti babai iti sangapulo ket walo a tawen, saan kadi aya a mabalin nga mawayawayaan iti pannakabaludna iti Aldaw ti Panaginana?”
¿Por qué esta mujer, esta hija de Abraham, a quien Satanás ha tenido atada por dieciocho años, no podría ser desatada y liberada hoy sábado?”
17 Idi kinunana dagitoy a banbanag, amin nga nangbabalaw kenkuana ket nabainan, ngem nagramrambak dagiti tattao maipanggep kadagiti amin nga nakaskasdaaw a banbanag nga inaramidna.
Y lo que dijo avergonzó a sus opositores, pero todos en la multitud estaban deleitados por todas las cosas asombrosas que hacía.
18 Ket Kinuna ni Hesus, “Ania ti kalanglanga iti pagarian ti Dios ken ania iti mabalinko nga pangiyarigan?
Entonces Jesús preguntó: “¿A qué es semejante el reino de Dios? ¿Con qué podría compararlo?
19 Daytoy ket kasla bukel iti mustasa nga innala iti maysa a lalaki ket impurwakna idiay hardinna, ket dimmakkel daytoy nga nagbalin a dakkel nga kayo, ken dagiti bilbillit sadi langit ket nagumokanda iti sangsangana.”
Es como una semilla de mostaza que plantó un hombre en su jardín. Esta semilla creció y se convirtió en un árbol, y las aves vinieron e hicieron nidos en sus ramas”.
20 Kinunana manen, “Ania ti pangiyarigak iti pagarian ti Dios?
Entonces volvió a preguntar: “¿Con qué compararé el reino de Dios?
21 Daytoy ket kasla iti lebadura nga innala iti maysa a babai ket inlaokna iti tallo a takal nga arina aginggana a bimsog daytoy.”
Es como la levadura que tomó una mujer y la mezcló con tres medidas de harina, la cual hizo crecer toda la masa”.
22 Bimmisita ni Hesus iti tuggal ili ken barrio nga adda iti dalan a mapan Jerusalem ket sinuroanna ida.
Y Jesús iba por todas las ciudades y aldeas, enseñando mientras iba de camino hacia Jerusalén.
23 Adda nagkuna kenkuana, “Apo, manmano laeng kadi a tattao iti maisalakan?” Isu nga kinunana kadakuada,
Alguien le preguntó: “Señor, ¿se salvarán solamente unos cuantos?” Y Jesús le respondió:
24 “Ikarigatanyo ti sumrek iti nailet a ruangan, gapu ta adunto iti mangpadas ket saandanto a makastrek.
“Esfuérzate por entrar por la puerta estrecha, porque te aseguro que muchos tratarán de entrar, y no lo lograrán.
25 Inton tummakderen ti makinkukua ti balay ken irikep iti ruangan, agtakderkayonto iti ruar ket agtugtogkayo iti ridaw ken ibagayo, 'Apo, Apo, pastrekennakami.' Sumungbatto ket ibagana kadakayo, 'Saankayo nga am-ammo wenno sadinno ti naggapuanyo.'
Cuando el dueño de la casa se levante y cierre la puerta, ustedes estarán afuera tocando, y diciendo: ‘Señor, por favor, ábrenos la puerta’. Pero él les responderá: ‘No los conozco, ni sé de dónde vienen’.
26 Ket ibagayonto, 'Nangankami ken imminom iti sangngoanam ken nangisuroka kadagiti kalkalsadami.
Entonces ustedes dirán: ‘¡Pero nosotros comimos y bebimos contigo, y tu enseñabas en nuestras calles!’
27 Ngem isungbatnanto, 'Ibagak kadakayo, saanko nga ammo no sadinno iti naggapuanyo. Umadayokayo kaniak, dakayo nga agar-aramid iti dakes!'
Y él responderá: ‘Les aseguro que no los conozco ni sé de dónde vienen. ¡Váyanse de aquí, hacedores del mal!’
28 Addanto iti panagsasangit ken panagngaretnget iti ngipen inton makitayoda Abraham, Isaac, Jacob ken dagiti amin nga propeta idiay pagarian ti Dios, ngem dakayo— naitapuakkayo iti ruar.
Habrá llanto y crujir de dientes cuando vean a Abraham, Isaac, Jacob, y a todos los profetas en el reino de Dios, pero ustedes serán echados fuera.
29 Sumangpetdanto manipud daya, laud, amianan ken abagatan ket aginanadanto iti panganan idiay pagarian ti Dios.
Vendrán personas del este y del oeste, del norte y del sur, y se sentarán a comer en el reino de Dios.
30 Ammoenyo daytoy, dagiti naudi ket umuna, ken dagiti umuna ket maudinto.”
Porque los últimos serán los primeros, y los primeros serán los últimos”.
31 Iti saan unay a nabayag, adda dagiti Pariseo nga immay kenkuana ket kinunada kenkuana, “Mapanka ket pumanawka ditoy ta ni Herodes ket kayatnaka a papatayen.”
En ese momento, unos fariseos vinieron donde estaba Jesús y le dijeron: “Deberías irte de aquí. ¡Herodes quiere matarte!”
32 Kinuna ni Hesus, “Mapankayo ket ibagayo iti dayta a mauyong nga aso, 'Kitaem, paksiatek dagiti demonio ken mangpapaimbagak itatta ken inton bigat, ket iti maikatlo nga aldaw malpas konton iti rangtak.'
Entonces Jesús respondió: “Vayan y díganle a ese zorro que yo seguiré expulsando demonios y sanando gente hoy y mañana, y el tercer día lograré lo que vine a hacer.
33 Iti aniaman a mapasamak, masapul nga itultuloyko latta iti ar-aramidek ita ken inton bigat ken iti sumarsaruno nga aldaw, gapu ta saan a rumbeng a mapapatay ti propeta iti ruar ti Jerusalem.
Pues de alguna manera debo seguir mi camino hoy y mañana, y pasado mañana. ¡Porque no sería correcto que un profeta muera fuera de Jerusalén!
34 Jerusalem, Jerusalem, nga nangpapatay kadagiti propeta ken nangub-ubor kadagiti naibaon kenka. Namin-ano nga tinarigagayak nga ummongen dagiti an-annakmo a kas iti panagurnong ti upa kadagiti piekna iti siruk dagiti payyakna, ngem saanyo nga kinayat daytoy.
“¡Oh Jerusalén, Jerusalén, tú matas a los profetas y apedreas a los que se te envían! ¡Cuántas veces he querido reunir a todos tus hijos como la gallina reúne a sus polluelos bajo sus alas, pero tú no quisiste!
35 Kitaenyo, nabaybay-an ta balayyo. Ibagak kadakayo, saandakto a makita aginggana nga ibagayo, 'Nabendisionan ti tao nga umay iti nagan ti Apo.'”
Mira, tu casa ha quedado desolada, y te aseguro que no me verás de nuevo hasta que digas: ‘Bendito es el que viene en el nombre del Señor’”.

< Lucas 13 >