< Halelu 72 >

1 E HAAWI i kou mau kanawai i ke alii, e ke Akua, A i kau pono hoi i ke keiki a ke alii.
Av Salomo. Gud, gjev kongen dine domar og kongssonen di rettferd!
2 E hooponopono oia i kou poe kanaka ma ka pololei. A i kou poe haahaa ma ka pono.
Han skal døma ditt folk med rettferd og dine armingar med rett.
3 A e halihali mai no na mauna i ka pomaikai i kanaka, A me na puu liilii hoi, ma ka pono.
Fjelli skal bera fred for folket, og like eins haugarne, ved rettferd.
4 E hooponopono oia i ka poe kaumaha o na kanaka, E hoola oia i na keiki a ka poe ilihune, E hana pepe i ka mea hooluhihewa.
Han skal døma armingarne i folket, han skal frelsa borni åt den fatige og knasa valdsmannen.
5 E weliweli mau lakou ia oe i ka wa o ka la, A i ka luli ana o ka mahina, i na hanauna a pau.
Dei skal ottast deg so lenge soli skin, og so lenge månen lyser frå ætt til ætt.
6 E iho mai no ia e like me ka ua maluna o ka aina mauu i okiia; Me na kulu ua hoi i hoopulu iho i ka honua.
Han skal koma ned som regn på nyslegen voll, lik ei regnskur som væter jordi.
7 E mohala ae ka poe pono i kona mau la, A me ka pomaikai nui a e ole loa ka mahina.
I hans dagar skal den rettferdige bløma, og det skal vera mykje fred, alt til det ingen måne er meir.
8 E hoomalu aupuni oia mai ke kai a i ke kai, A mai ka muliwai hoi a i na welelau o ka honua.
Og han skal hava herredom frå hav til hav, og frå elvi til endarne av jordi.
9 A imua o kona alo e kulou iho ai ko ka waonahele; A e palu no hoi kona poe enemi i ka lepo.
Dei som bur i øydemarki, skal bøygja seg for honom, og hans fiendar skal slikka mold.
10 E halihali mai na'lii o Taresisa a o na mokupuni i na makana; A e haawi mai no hoi na'lii o Seheba a me Seba i ko lakou mau haawina.
Kongarne frå Tarsis og øyarne skal bera fram gåvor, kongarne frå Sjeba og Seba skal koma med skatt.
11 Oia, e moe iho hoi na'lii a pau imua o kona alo; E pau hoi na lahuikanaka i ka malama ia ia.
Alle kongar skal fall ned for honom, alle folkeslag skal tena honom.
12 No ka mea, hoopakele no oia i ka mea waiwai ole i kona kahea ana; I ka mea ilihune hoi, a me ka mea nele i ke kokua ole.
For han skal frelsa den fatige som ropar, og armingen som ingen hjelpar hev.
13 E hookoe mai no oia i ka mea haahaa, a me ka nele, A e hoola hoi i na uhane o ka poe hemahema.
Han skal spara vesalmannen og den fatige, og sjælerne åt dei fatige skal han frelsa.
14 E hoopakele oia i ko lakou uhane i ka wahahee a me ka lalau wale: A he mea minamina ko lakou koko i kona mau maka.
Frå trykk og vald skal han løysa deira sjæl, og dyrt skal blodet deira vera i hans augo.
15 E ola no ia, a e haawiia nona ke gula no Seheba: E mau ana no ka pule nona; A e hoomaikai no ia i kela la i keia la.
Og han skal liva, og Sjeba-gull skal han gjeva honom, og han skal alltid beda for honom, heile dagen skal han lova honom.
16 E nui auanei ka palaoa ma ka honua, ma ka piko o na mauna; A e luliluli kona hua e like me Lebanona: A e mohala ae ko ke kulanakauhale me he mauu la o ka honua.
Det skal vera ei mengd med korn i landet, på fjelltopparne, grøda skal susa som Libanonskogen, og folk blømer fram i byarne som gras på jordi.
17 E mau ana no hoi kona inoa; E ulu no kona inoa, a e ole loa ka la: A e pomaikai na kanaka ia ia: E pau hoi na lahuikanaka i ke kapa aku ia ia he pomaikai.
Hans namn skal vara i all æva, so lenge soli skin, skal hans namn setja nye renningar, og ved honom skal dei velsigna seg, alle heidningefolk skal prisa honom sæl.
18 E hoomaikaiia o Iehova ke Akua, ko Iseraela Akua, Ka mea nana wale no i hana na mea kupaianaha.
Lova vere Gud Herren, Israels Gud, han, den einaste som gjer under!
19 E hoonani mau loa ia'ku kona inoa ihi, E hoopaapuia ka honua a pau i kona nani; Amene, a Amene.
Og lova vere hans herlege namn i all æva! og all jordi verte full av hans æra! Amen, amen!
20 Pau na pule a Davida ke keiki a Iese.
Ende på bønerne av David, son åt Isai.

< Halelu 72 >