< Pwovèb 1 >

1 Men pwovèb Salomon, pitit David la, ki te wa peyi Izrayèl.
Proverbi di Salomone, figlio di Davide, re d'Israele,
2 Pwovèb sa yo la pou fè moun konnen sa ki rele gen sajès ak bon levasyon, pou yo konprann lè moun lespri ap pale ak yo.
per conoscere la sapienza e la disciplina, per capire i detti profondi,
3 Pwovèb sa yo la tou pou moutre moun jan pou yo viv avèk konprann, pou yo gen bon kondit, pou yo pa fè lenjistis, pou yo mache dwat nan lavi.
per acquistare un'istruzione illuminata, equità, giustizia e rettitudine,
4 Y'ap louvri lespri moun ki manke konprann, y'ap bay jenn gason yo konesans ak konprann.
per dare agli inesperti l'accortezza, ai giovani conoscenza e riflessione.
5 Se pou moun ki gen konesans koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka mete sou sa yo konnen deja. Se pou moun ki gen lespri koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka konnen ki jan pou yo mennen bak yo pi byen,
Ascolti il saggio e aumenterà il sapere, e l'uomo accorto acquisterà il dono del consiglio,
6 konsa, y'a ka konprann sans tout pwovèb ak tout parabòl, sans tout pawòl k'ap soti nan bouch moun ki gen bon konprann yo ak koze tout moun pa ka konprann.
per comprendere proverbi e allegorie, le massime dei saggi e i loro enigmi.
7 Lè ou gen krentif pou Bondye, se lè sa a ou konmanse gen konesans. Moun fou pa konn valè sa yo rele gen konesans, yo refize aprann.
Il timore del Signore è il principio della scienza; gli stolti disprezzano la sapienza e l'istruzione.
8 Pitit mwen, koute papa ou non lè l'ap ba ou bon levasyon! Pa janm bliye sa manman ou te moutre ou!
Ascolta, figlio mio, l'istruzione di tuo padre e non disprezzare l'insegnamento di tua madre,
9 Menm jan bèl foula mare nan tèt ak kolye pase nan kou bay pi bèl aparans, konsa tou konsèy papa ou ak manman ou ap fè anpil pou ou.
perché saranno una corona graziosa sul tuo capo e monili per il tuo collo.
10 Pitit mwen, lè moun k'ap fè sa ki mal vle detounen ou, pa kite yo pran tèt ou.
Figlio mio, se i peccatori ti vogliono traviare, non acconsentire!
11 Si yo di ou: Vini ak nou non! Ann anbiske kò nou pou n' touye moun. Ann pare pèlen pou nou pran inonsan yo, san yo pa gen anyen ak nou.
Se ti dicono: «Vieni con noi, complottiamo per spargere sangue, insidiamo impunemente l'innocente,
12 Ann vale yo tou vivan, tankou simityè ki pa janm refize mò. Ann vale yo tout ankè tankou kadav y'ap antere. (Sheol h7585)
inghiottiamoli vivi come gli inferi, interi, come coloro che scendon nella fossa; (Sheol h7585)
13 N'a jwenn tout kalite gwo richès, n'a plen kay nou ak tout bagay n'a pran.
troveremo ogni specie di beni preziosi, riempiremo di bottino le nostre case;
14 W'a jwenn pa ou nan tou sa n'a pran. Va gen yon sèl kès pou nou tout.
tu getterai la sorte insieme con noi, una sola borsa avremo in comune»,
15 Pitit mwen, pa mache avèk moun konsa! Pa mete pye ou kote moun sa yo pase!
figlio mio, non andare per la loro strada, tieni lontano il piede dai loro sentieri!
16 Yo toujou dèyè pou fè sa ki mal. Pou ti krik ti krak, yo mete san deyò.
I loro passi infatti corrono verso il male e si affrettano a spargere il sangue.
17 Kisa ou konprann ou fè lè ou kite zwezo wè ou ap tann pèlen pou li?
Invano si tende la rete sotto gli occhi degli uccelli.
18 Se konsa moun sa yo pran nan pèlen yo menm yo pare a. Yo tonbe nan pyèj yo mete a, yo mouri.
Ma costoro complottano contro il proprio sangue, pongono agguati contro se stessi.
19 Nan chache genyen sa ki pa pou ou, se ou ki lakòz malè rive ou. Se sa menm ki pou rive tout moun ki pa wè pase vòlò.
Tale è la fine di chi si dà alla rapina; la cupidigia toglie di mezzo colui che ne è dominato.
20 Koute byen. Sajès ap rele nan lari, l'ap pale byen fò sou plas piblik.
La Sapienza grida per le strade nelle piazze fa udire la voce;
21 L'ap rele nan tout kalfou, nan pòtay lavil yo, toupatou kote tout moun ka tande.
dall'alto delle mura essa chiama, pronunzia i suoi detti alle porte della città:
22 L'ap di: Bann egare! Kilè n'a sispann renmen fè tenten? Kilè n'a sispann pran plezi nou nan pase tout bagay nan betiz? Kilè moun fou yo va soti pou yo aprann?
«Fino a quando, o inesperti, amerete l'inesperienza e i beffardi si compiaceranno delle loro beffe e gli sciocchi avranno in odio la scienza?
23 Se pou n' koute m' lè m'ap rale zòrèy nou. M'ap di nou tou sa ki nan tèt mwen, m'ap fè nou konnen tou sa m' konnen.
Volgetevi alle mie esortazioni: ecco, io effonderò il mio spirito su di voi e vi manifesterò le mie parole.
24 Ki jan nou ye konsa? Mwen rele nou, nou fè tankou nou pa tande m'. Mwen lonje men ban nou, nou fè tankou nou pa wè m'.
Poiché vi ho chiamato e avete rifiutato, ho steso la mano e nessuno ci ha fatto attenzione;
25 Anhan! Se konsa sa ye? Nou voye tout konsèy mwen te ban nou yo jete byen lwen nou. Nou refize kite m' korije nou.
avete trascurato ogni mio consiglio e la mia esortazione non avete accolto;
26 Konsa, lè n'a nan ka, m'a ri nou. Lè malè va fè nou tranble, m'a pase nou nan rizib.
anch'io riderò delle vostre sventure, mi farò beffe quando su di voi verrà la paura,
27 Lè malè va tonbe sou nou tankou yon van siklòn, lè tray va pase sou nou tankou yon toubouyon, lè lapenn ak kè sere va pran nou,
quando come una tempesta vi piomberà addosso il terrore, quando la disgrazia vi raggiungerà come un uragano, quando vi colpirà l'angoscia e la tribolazione.
28 le sa a, n'a rele m', mwen menm yo rele sajès, men mwen p'ap reponn nou. N'a mache chache m' toupatou, men nou p'ap jwenn mwen.
Allora mi invocheranno, ma io non risponderò, mi cercheranno, ma non mi troveranno.
29 Nou pa t' vle wè konesans, nou te toujou refize gen krentif pou Bondye.
Poiché hanno odiato la sapienza e non hanno amato il timore del Signore;
30 Nou pa t' janm vle koute konsèy m' t'ap ban nou, nou te toujou derefize koute m' lè m' t'ap korije nou.
non hanno accettato il mio consiglio e hanno disprezzato tutte le mie esortazioni;
31 Se pou nou rekòlte sa nou te simen an. Se pou nou sibi konsekans vye konsèy nou t'ap swiv yo.
mangeranno il frutto della loro condotta e si sazieranno dei risultati delle loro decisioni.
32 Moun ki san esperyans yo mouri paske yo refize aprann. Bann moun fou yo menm, yo pa pran anyen pou anyen, se sa k'ap pèdi yo tou.
Sì, lo sbandamento degli inesperti li ucciderà e la spensieratezza degli sciocchi li farà perire;
33 Men, moun ki koute sa m' di yo jwenn lasirans, y'a viv ak kè poze, yo p'ap bezwen pè anyen.
ma chi ascolta me vivrà tranquillo e sicuro dal timore del male».

< Pwovèb 1 >