Luuqaasa 2
1 He wode Roome biittan de7iya asay ubbay taybettana melanne sunthay xaafettana mela kawoy Awugisxoosi kiittis.
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.
2 Hessika Qerenoosi Soore biittaa aysiya wode oosettida koyro taybuwa.
Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom.
3 Hessa gisho, issi issi asi ba sunthaa xaafettanaw ba yelettida biittaa bis.
Svi su išli na popis, svaki u svoj grad.
4 Yoosefikka Dawite keethaafenne yaraappe gidida gisho, Galiila Naazirete katamaappe denddidi Dawite katama gidida Yihuda Beeteleme bis.
Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem -
5 Bishe, yelanaw wodey wurida I oychchi wothida, Mayraamira wolla xaafettanaw bis.
da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna.
6 Entti yan de7ishin iw yelo wodey gakkis.
I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi.
7 Ba bayra na7aa yelasu. Curqqara xaaxada imathi aqiyason bessi dhayida gisho daran mehe muziya gonggen zin77isasu.
I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
8 He gadiyan qamma dorssa wudiya naagishe karen aqiya henthanchchoti de7oosona.
A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada.
9 Godaa kiitanchchoy hassayonna yidi entta matan eqqis. Godaa bonchchoy entta yuushuwan poo7is; enttika wolqqaama yashshi yayyidosona.
Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše.
10 Shin kiitanchchoy, “Yayyofite hekko asaa ubbaas gidiya gita ufayssaa mishirachchuwa ekkada yas.
No anđeo im reče: “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod!
11 Hessika, Dawite kataman ashsheyssi hinttew hachchi yelettis. I Godaa Kiristtoosa.
Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin.
12 Zoqale na7ay curqqara xaaxettidi gonggen zin77idayssa hintte demmana; hessika hinttew malla gido” yaagis.
I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.”
13 Qopponna daro salo kiitanchchoti kiitanchchuwura issife qonccidi,
I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći:
14 “Bonchchoy Xoossaas dhoqqa saluwan, saroy biitta bolla Xoossay dosiya asaas gido” yaagidi galatidosona.
“Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”
15 Kiitanchchoti enttafe shaakettidi saluwa keyidaappe guye henthanchchoti, “Ane Goday nuus qonccisidabaanne hanidabaa be7anaw Beeteleme boos” yaagidosona.
Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: “Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin.”
16 Enttika ellesidi bidosona. Mayraamo, Yoosefanne zoqale na7aa gonggen zin77idayssa be7idosona.
I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama.
17 Be7i simmidi na7abaa enttaw odettoyssa, qonccisidi he bessan de7iya asaas markkattidosona.
Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu.
18 Hessa si7ida ubbay henthanchchoti odidayssan malaalettidosona.
A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.
19 Mayraama hanidabaa ubbaa ba wozanan qoppashe de7asu.
Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.
20 Henthanchchoti enttaw odettidayssada hanin be7idosona. Hessa gisho, bantta si7idabaasinne be7idaba ubbaas Xoossaa bonchchishenne galatishe simmidosona.
Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.
21 Hosppuntha qamman, qaxxaro wodey gakkin, I qanthatanaappe sinthe kiitanchchoy wothida sunthan Yesuusa geetettis.
Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.
22 Muse woga mela entta geeshshatetha wodey polettidaappe guye Yoosefaranne Mayraamira yooga na7aa bantta Godaas immanaw Yerusalaame bidosona.
Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu -
23 Hessika, Godaa wogan, “Adde gidida bayra na7i ubbay Godaas dummattidayssa gido” geetettidi xaafettidayssa polanaassa.
kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! -
24 Qassi Godaa wogan, nam77u kuraachcho woykko holle yarshshanaw efidosona.
i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića.
25 He wode geeshshinne ammanora mino gidida Simoona geetettiya asi Yerusalaamen de7ees. I Isra7eeleta atotethaa naagishe de7ees. Geeshsha Ayyaanaykka iya bolla de7ees.
Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu.
26 Qassi Kiristtoosa be7onna hayqqonnayssa Geeshsha Ayyaanay iyaw qonccisin eridi de7ees.
Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.
27 I he gallas Ayyaanay kaalethin Xoossa Keethi bis. Na7aa aayeranne aawara wogaa polanaw yooga na7aa Yesuusa ekkidi gelida wode,
Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon,
28 Simooni mokki ekkidi na7aa idimmidi,
primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:
29 “Godaw ne taw gelida qaala mela, ha77i ne aylliya saron moyza.
“Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!
30 Ta ayfey asaa ubbaa sinthan ne giigisida,
Ta vidješe oči moje spasenje tvoje,
31 ne ashuwa be7is.
koje si pripravio pred licem svih naroda:
32 Hessika kawotethata ubbaas, Xoossaa ogiya qonccisiya poo7o, ne asaa Isra7eeleskka bonchcho” yaagidi Xoossaa galatis.
svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.”
33 Yoosefaranne Mayraamira iyaw odettidaban malaalettidosona.
Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori.
34 Simooni entta anjjis. Aaye Mayraamikko, “Hekko daro asaa wozanaa qofay qonccana mela, Isra7eelen de7iya darotas entta kunddethaasinne dendduwas Xoossan doorettis.
Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: “Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan -
35 Qassi eqetteyssatas malla gidana. Ne shemppuwarakka qassi mashshi aadhdhana” yaagis.
a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!”
36 Qassi Aseere yaraappe gidida Faanu7ela na7iya Haanna geetettiya nabey de7awusu. Iyakka daro cimasu. Iya ba koyro azinaara laappun laythi de7asu.
A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina,
37 I azinay hayqqin hosppun tammanne oyddu laythi gidana gakkanaw qammanne gallas pacey baynna woosaninne xooman Xoossa Keethan haggaazasu.
a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu.
38 Iya he saatiyan bada Xoossaa galatasu; Yerusalaame wozetethaa naagiya ubbaas yooga na7abaa markkattasu.
Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.
39 Yoosefaranne Mayraamira Godaa higgiyan kiitettida woga ubbaa polidaappe guye Galiila biittan de7iya bantta katama Naazirete simmidosona.
Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.
40 Na7ay diccishenne minnishe bis. Cinccatethan kumis; Xoossaa aadho keehatethay iya bolla de7ees.
A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
41 Yoosefaranne Mayraamira Faasikka Baale bonchchanaw laythan laythan Yerusalaame boosona.
Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.
42 Yesuusas tammanne nam77u laythi gidiya wode kase meezetidayssada baaliya bonchchanaw bidosona.
Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom.
43 Baaliya bonchchidaappe guye soo simmiya wode na7ay Yesuusi Yerusalaamen attis. Shin Yoosefaranne Mayraamira I Yerusalaamen attoyssa eribookkona.
Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji.
44 I soo simmiya asaara wolla de7iya daanin entti issi gallasa oge bidosona. I baynnayssa eridaappe guye bantta dabbotanne laggeta matan koyidosona.
Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima.
45 I yan dhayin koyishe guye Yerusalaame gakkanaw bidosona.
I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga.
46 Heedzu gallasappe guye Xoossa Keethan asttamaareta giddon uttidi enttabaa si7ishenne entta oychchishe de7ishin demmidosona.
Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učitelja, sluša ih i pita.
47 Iya si7iya ubbay iya akeekaninne zaaruwan malaalettidosona.
Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim.
48 Soo asay iya demmida wode malaalettidosona. Iya aayiyakka, “Ta na7aw, ays nuna hayssada oothadii? Ne aawaranne taara nena koyishe un77ettida” yaagasu.
Kad ga ugledaše, zapanjiše se, a majka mu njegova reče: “Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.”
49 Yesuusi enttako, “Tana ays koyeetii? Ta, ta aawa keethan daanaw besseyssa erekketii” yaagis.
A on im reče: “Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?”
50 Shin I enttako gidabaa entti akeekibookkona.
Oni ne razumješe riječi koju im reče.
51 Hessafe guye, enttara issife Naazirete katama bis. Enttaw kiitettishe de7is. Iya aayiya he ubbaa ba wozanan wothada naagasu.
I siđe s njima, dođe u Nazaret i bijaše im poslušan. A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu.
52 Yesuusi, cinccatethan, geesaninne teematethan Xoossaa sinthaninne asa sinthan diccis.
A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi.
