< 2 Mose 18 >

1 Und da Jethro, der Priester in Midian, Mose's Schwiegervater, hörte alles, was Gott getan hatte mit Mose und seinem Volk Israel, daß der HERR Israel hätte aus Ägypten geführt,
LOHE ae la o Ietero, ke kahuna o Midiana, ka makuahonowaikane o Mose, i na mea a pau a ke Akua i hana mai ai ia Mose, a me kona poe kanaka o ka Iseraela i ko Iehova lawe ana mai i ka Iseraela mai loko mai o Aigupita;
2 nahm er Zippora, Mose's Weib, die er hatte zurückgesandt,
Alaila kai mai la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose ia Zipora i ka wahine a Mose, mahope o kona hoihoi ana aku ia ia,
3 samt ihren zwei Söhnen, deren einer hieß Gerson (denn er sprach: Ich bin ein Gast geworden in fremdem Lande)
A me na keiki kane ana elua; o Geresona ka inoa o kekahi; no ka mea, ua olelo ia, He malihini au ma ka aina e:
4 und der andere Elieser (denn er sprach: Der Gott meines Vaters ist meine Hilfe gewesen und hat mich errettet von dem Schwert Pharaos).
A o ka inoa o kekahi, o Eliezera; no ka mea, o ke Akua o ko'u makua, i kona kokua ana mai ia'u, hoola mai ia ia'u, mai ka pahikaua mai o Parao;
5 Da nun Jethro, Mose's Schwiegervater, und seine Söhne und sein Weib zu ihm kamen in die Wüste, an den Berg Gottes, da er sich gelagert hatte,
Hele mai la io Mose la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose, a me kana mau keikikane, a me kana wahine, ma ka waonahele, i kahi ana i hoomoana ai ma ka mauna o ke Akua:
6 ließ er Mose sagen: Ich, Jethro, dein Schwiegervater, bin zu dir gekommen und dein Weib und ihre beiden Söhne mit ihr.
Olelo mai la ia ia Mose, Owau no Ietero, kou makuahonowaikane, ua hele mai au i ou nei a me kau wahine, a me kau mau keikikane elua.
7 Da ging Mose hinaus ihm entgegen und neigte sich vor ihm und küßte ihn. Und da sie sich untereinander gegrüßt hatten, gingen sie in die Hütte.
Hele aku la o Mose e halawai me kona makuahonowaikane, a kulou iho la ia, a honi aku la ia ia: a ninau kekahi i kekahi, i ka maikai o ko laua noho ana; a komo ae la laua iloko o ka halelewa.
8 Da erzählte Mose seinem Schwiegervater alles, was der HERR dem Pharao und den Ägyptern getan hatte Israels halben, und alle die Mühsal, die ihnen auf den Wege begegnet war, und daß sie der HERR errettet hätte.
Hai ae la o Mose i kona makuahonowaikane, i na mea a pau a Iehova i hana mai ai ia Parao, a i ko Aigupita, no ka Iseraela, a me ka pilikia a pau i loaa ia lakou ma ke alanui, a me ka hoopakele ana o Iehova ia lakou.
9 Jethro aber freute sich all des Guten, das der HERR Israel getan hatte, daß er sie errettet hatte von der Ägypter Hand.
Olioli iho la o Ietero no na mea raaikai a pau a Iehova i hana mai ai i ka Iseraela, i ka poe ana i hoopakele ai, mai ka lima mai o ko Aigupita.
10 Und Jethro sprach: Gelobt sei der HERR, der euch errettet hat von der Ägypter und Pharaos Hand, der weiß sein Volk von der Ägypter Hand zu erretten.
I ae la o Ietero, E hoomaikaiia o Iehova, o ka mea i hoopakele ia oukou mai ka lima mai o ko Aigupita, a me ka lima o Parao, o ka mea i hoopakele i kanaka, mailalo mai o ka lima o ko Aigupita.
11 Nun weiß ich, daß der HERR größer ist denn alle Götter, darum daß sie Hochmut an ihnen geübt haben.
Ano, ua ike au i ka oi ana o ko Iehova mana mamua o ko na akua a pau: no ka mea, ma kahi a lakou i kookiekie ai, aia no ia maluna o lakou.
12 Und Jethro, Mose's Schwiegervater, brachte Gott ein Brandopfer mit Dankopfern. Da kamen Aaron und alle Ältesten in Israel, mit Mose's Schwiegervater das Brot zu essen vor Gott.
Lawe iho la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose, i mohaikuni, a me na alana no ke Akua, a hele mai la o Aarona, a me na lunakahiko a pau o ka Iseraela, e ai pu ai me ka makuahonowaikane o Mose, imua o ke Akua.
13 Des andern Morgens setzte sich Mose, das Volk zu richten; und das Volk stand um Mose her von Morgen an bis zu Abend.
A ia la hope iho, noho iho la o Mose e hooponopono i na kanaka; a ku mai la na kanaka imua o Mose, mai ke kakahiaka a ahiahi.
14 Da aber sein Schwiegervater sah alles, was er dem Volke tat, sprach er: Was ist's, das du tust mit dem Volk? Warum sitzt du allein, und alles Volk steht um dich her von Morgen an bis zu Abend?
A ike ka makuahonowaikane o Mose i na mea a pau ana i hana'i i kanaka; alaila, olelo ae la ia, Heaha keia mea au e hana nei i kanaka? No ke aha la e noho oe, o oe wale no, a ku mai la na kanaka a pau imua ou, mai ke kakahiaka mai a ahiahi?
15 Mose antwortete ihm: Das Volk kommt zu mir, Gott um Rat zu fragen.
I aku la o Mose i kona makuahonowaikane, No ka mea, ua hele mai na kanaka io'u nei e ninau i ke Akua:
16 Denn wo sie was zu schaffen haben, kommen sie zu mir, daß ich richte zwischen einem jeglichen und seinem Nächsten und zeige ihnen Gottes Rechte und seine Gesetze.
Ina loaa ia lakou kekahi mea, hele mai lakou ia'u; a na'u no e hooponopono aku mawaena o ke kanaka, a me. kona hoa; a na'u no e hoike aku ia lakou i ka olelo kupaa a ke Akua, a me kona kanawai.
17 Sein Schwiegervater sprach zu ihm: Es ist nicht gut, was du tust.
I mai la ka makuahonowaikane o Mose ia ia, Aole pono ka mea au e hana nei.
18 Du machst dich zu müde, dazu das Volk auch, das mit dir ist. Das Geschäft ist dir zu schwer; du kannst's allein nicht ausrichten.
E oiaio no, e mae wale oe, o oe, a me keia poe kanaka me oe; no ka mea, ua kaumaha keia mea ia oe; aole hiki ia oe ke hana, o oe wale no.
19 Aber gehorche meiner Stimme; ich will dir raten, und Gott wird mit dir sein. Pflege du des Volks vor Gott und bringe die Geschäfte vor Gott
E hoolohe mai hoi oe i ko'u leo, a e ao aku au ia oe, a o ke Akua pu kekahi me oe; o oe no ko na kanaka mea ma ke Akua, e hai aku i na mea imua o ke Akua:
20 und stelle ihnen Rechte und Gesetze, daß du sie lehrst den Weg, darin sie wandeln, und die Werke, die sie tun sollen.
A e ao aku oe ia lakou i na oihana a me na kanawai, a e hoike aku oe ia lakou i ke ala e hele ai lakou, a me ka hana e hana'i lakou.
21 Siehe dich aber um unter allem Volk nach redlichen Leuten, die Gott fürchten, wahrhaftig und dem Geiz feind sind; die setze über sie, etliche über tausend, über hundert, über fünfzig und über zehn,
Eia hoi kekahi, e hoomakaukau oe i poe maiau o na kanaka, he poe makau i ke Akua, he poe kanaka oiaio, a huhu i ka waiwai alunu; a e hoonoho ia lakou maluna o kanaka, i luna lakou no na tausani, i luna no hoi no na haneri, a i luna no na kanalima, a i luna no na umi:
22 daß sie das Volk allezeit richten; wo aber eine große Sache ist, daß sie dieselbe an dich bringen, und sie alle geringen Sachen richten. So wird dir's leichter werden, und sie werden mit dir tragen.
Na lakou no e hooponopono i kanaka i na wa a pau; a o na mea nui a pau, na lakou e lawe mai ia oe, a o na mea liilii, na lakou ia e hooponopono: pela oe e mama ai, a na lakou e amo pu me oe.
23 Wirst du das tun, so kannst du ausrichten, was Gott dir gebietet, und all dies Volk kann mit Frieden an seinen Ort kommen.
Ina e hana mai oe i keia mea, a kauoha mai ke Akua ia oe pela, alaila e hiki ia oe ka mau loa ana, a e hele no hoi keia poe kanaka a pau i ko lakou wahi me ka malumaluhia.
24 Mose gehorchte seines Schwiegervaters Wort und tat alles, was er sagte,
Hoolohe ae la o Mose i ka leo o kona makuahonowaikane, a hana iho la ia i na mea a pau ana i olelo ai.
25 und erwählte redliche Leute aus ganz Israel und machte sie zu Häuptern über das Volk, etliche über tausend, über hundert, über fünfzig und über zehn,
Wae aku la o Mose i kanaka maiau o ka Iseraela a pau, a hoolilo iho la ia lakou i mau poo maluna o kanaka, na luna no na tausani, na luna no na haneri, na luna no na kanalima, a me na luna no na umi.
26 daß sie das Volk allezeit richteten; was aber schwere Sachen wären, zu Mose brächten, und die kleinen Sachen selber richteten.
Na lakou i hooponopono i kanaka i na wa a pau; a o na mea nui ka lakou i lawe mai ai ia Mose, a na lakou no i hooponopono na mea liilii a pau.
27 Also ließ Mose seinen Schwiegervater in sein Land ziehen.
Kuu aku la o Mose i kona makuahonowaikane: a hoi aku la i kona aina iho.

< 2 Mose 18 >