< 2 Mose 18 >

1 Als aber Jethro, der Priester der Midianiter, der Schwiegervater Moses, die Kunde von alledem vernahm, was Gott an Mose und an seinem Volke Israel gethan hatte, daß Jahwe Israel aus Ägypten weggeführt hatte,
LOHE ae la o Ietero, ke kahuna o Midiana, ka makuahonowaikane o Mose, i na mea a pau a ke Akua i hana mai ai ia Mose, a me kona poe kanaka o ka Iseraela i ko Iehova lawe ana mai i ka Iseraela mai loko mai o Aigupita;
2 nahm Jethro, der Schwiegervater Moses, Zipora, das Weib Moses, - er hatte sie zurückgesandt -
Alaila kai mai la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose ia Zipora i ka wahine a Mose, mahope o kona hoihoi ana aku ia ia,
3 und ihre beiden Söhne - der eine hieß Gersom, weil er gesagt hatte: ein Fremdling bin ich geworden in einem fremden Lande;
A me na keiki kane ana elua; o Geresona ka inoa o kekahi; no ka mea, ua olelo ia, He malihini au ma ka aina e:
4 der andere hieß Elieser, denn: der Gott meines Vaters half mir und errettete mich vor dem Schwerte des Pharao. -
A o ka inoa o kekahi, o Eliezera; no ka mea, o ke Akua o ko'u makua, i kona kokua ana mai ia'u, hoola mai ia ia'u, mai ka pahikaua mai o Parao;
5 Da kam Jethro, der Schwiegervater Moses, mit seinen Söhnen und seinem Weibe zu Mose in die Wüste, woselbst er lagerte am Berge Gottes.
Hele mai la io Mose la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose, a me kana mau keikikane, a me kana wahine, ma ka waonahele, i kahi ana i hoomoana ai ma ka mauna o ke Akua:
6 Und er ließ Mose sagen: Ich, dein Schwiegervater Jethro, komme zu dir, nebst deinem Weib und ihren beiden Söhnen, die sie bei sich hat.
Olelo mai la ia ia Mose, Owau no Ietero, kou makuahonowaikane, ua hele mai au i ou nei a me kau wahine, a me kau mau keikikane elua.
7 Da machte sich Mose auf den Weg, seinem Schwiegervater entgegenzugehen, verneigte sich und küßte ihn; dann fragten sie einander nach ihrem Wohlbefinden und begaben sich zum Zelte.
Hele aku la o Mose e halawai me kona makuahonowaikane, a kulou iho la ia, a honi aku la ia ia: a ninau kekahi i kekahi, i ka maikai o ko laua noho ana; a komo ae la laua iloko o ka halelewa.
8 Mose aber erzählte seinem Schwiegervater alles, was Jahwe dem Pharao und den Ägyptern zu Gunsten der Israeliten angethan hatte, von allen Mühsalen, die ihnen unterwegs zugestoßen waren, und wie Jahwe sie errettet hatte.
Hai ae la o Mose i kona makuahonowaikane, i na mea a pau a Iehova i hana mai ai ia Parao, a i ko Aigupita, no ka Iseraela, a me ka pilikia a pau i loaa ia lakou ma ke alanui, a me ka hoopakele ana o Iehova ia lakou.
9 Und Jethro freute sich über alle die Wohlthaten, die Jahwe den Israeliten erwiesen hatte, daß er sie aus der Gewalt der Ägypter befreit hatte.
Olioli iho la o Ietero no na mea raaikai a pau a Iehova i hana mai ai i ka Iseraela, i ka poe ana i hoopakele ai, mai ka lima mai o ko Aigupita.
10 Und Jethro sprach: Gepriesen sei Jahwe, daß er euch aus der Gewalt des Pharao und der Ägypter befreit hat, daß er das Volk aus der Gewalt der Ägypter befreit hat.
I ae la o Ietero, E hoomaikaiia o Iehova, o ka mea i hoopakele ia oukou mai ka lima mai o ko Aigupita, a me ka lima o Parao, o ka mea i hoopakele i kanaka, mailalo mai o ka lima o ko Aigupita.
11 Nun erkenne ich, daß Jahwe mächtiger ist als alle Götter!
Ano, ua ike au i ka oi ana o ko Iehova mana mamua o ko na akua a pau: no ka mea, ma kahi a lakou i kookiekie ai, aia no ia maluna o lakou.
12 Hierauf ließ Jethro, der Schwiegervater Moses, Schlachtvieh zu einem Brandopfer und zu einer Opfermahlzeit zu Ehren Gottes herbeischaffen, und es kamen Aaron und alle Vornehmen der Israeliten herbei, um mit dem Schwiegervater Moses ein Mahl vor Gott zu halten.
Lawe iho la o Ietero, ka makuahonowaikane o Mose, i mohaikuni, a me na alana no ke Akua, a hele mai la o Aarona, a me na lunakahiko a pau o ka Iseraela, e ai pu ai me ka makuahonowaikane o Mose, imua o ke Akua.
13 Des anderen Tages aber setzte sich Mose hin, um dem Volke Recht zu sprechen; da traten Leute vor Mose hin vom Morgen bis zum Abend.
A ia la hope iho, noho iho la o Mose e hooponopono i na kanaka; a ku mai la na kanaka imua o Mose, mai ke kakahiaka a ahiahi.
14 Als nun der Schwiegervater Moses sah, wie er für die Leute zu thun hatte, sagte er: Was machst du dir mit den Leuten zu thun? Warum sitzest du allein zu Gericht, während alle Leute dich überlaufen vom Morgen bis zum Abend?
A ike ka makuahonowaikane o Mose i na mea a pau ana i hana'i i kanaka; alaila, olelo ae la ia, Heaha keia mea au e hana nei i kanaka? No ke aha la e noho oe, o oe wale no, a ku mai la na kanaka a pau imua ou, mai ke kakahiaka mai a ahiahi?
15 Mose erwiderte seinem Schwiegervater: Ja, die Leute kommen zu mir, um Gott zu befragen!
I aku la o Mose i kona makuahonowaikane, No ka mea, ua hele mai na kanaka io'u nei e ninau i ke Akua:
16 Wenn sie eine Rechtssache haben, kommen sie zu mir, damit ich entscheide, wer von beiden Recht hat, und verkündige die Rechtssprüche und Entscheide Gottes.
Ina loaa ia lakou kekahi mea, hele mai lakou ia'u; a na'u no e hooponopono aku mawaena o ke kanaka, a me. kona hoa; a na'u no e hoike aku ia lakou i ka olelo kupaa a ke Akua, a me kona kanawai.
17 Da sprach der Schwiegervater Moses zu ihm: Daran thust du nicht gut.
I mai la ka makuahonowaikane o Mose ia ia, Aole pono ka mea au e hana nei.
18 Du wirst dich, sowie die Leute, die bei dir sind, aufreiben; denn dieses Geschäft ist zu schwer für dich, du kannst es nicht allein besorgen.
E oiaio no, e mae wale oe, o oe, a me keia poe kanaka me oe; no ka mea, ua kaumaha keia mea ia oe; aole hiki ia oe ke hana, o oe wale no.
19 Ich will dir jetzt einen guten Rat geben; folge mir, so wird Gott dir beistehen: bleibe du selbst für das Volk Sachwalter bei Gott und bringe du selbst die Rechtssachen vor Gott.
E hoolohe mai hoi oe i ko'u leo, a e ao aku au ia oe, a o ke Akua pu kekahi me oe; o oe no ko na kanaka mea ma ke Akua, e hai aku i na mea imua o ke Akua:
20 Und belehre sie über die Rechtssatzungen und Entscheide und weise ihnen den Weg, den sie wandeln sollen, und was sie thun sollen.
A e ao aku oe ia lakou i na oihana a me na kanawai, a e hoike aku oe ia lakou i ke ala e hele ai lakou, a me ka hana e hana'i lakou.
21 Wähle dir aber aus dem ganzen Volke tüchtige, gottesfürchtige, vertrauenswürdige und uneigennützige Männer und bestelle sie zu Vorgesetzten über je tausend, je hundert, je fünfzig und je zehn,
Eia hoi kekahi, e hoomakaukau oe i poe maiau o na kanaka, he poe makau i ke Akua, he poe kanaka oiaio, a huhu i ka waiwai alunu; a e hoonoho ia lakou maluna o kanaka, i luna lakou no na tausani, i luna no hoi no na haneri, a i luna no na kanalima, a i luna no na umi:
22 damit sie den Leuten jederzeit Recht sprechen. Dann soll jede wichtige Sache vor dich gebracht werden, jede minder wichtige aber sollen sie selbst entscheiden; so wirst du dich entlasten und sie werden dich unterstützen.
Na lakou no e hooponopono i kanaka i na wa a pau; a o na mea nui a pau, na lakou e lawe mai ia oe, a o na mea liilii, na lakou ia e hooponopono: pela oe e mama ai, a na lakou e amo pu me oe.
23 Wenn du dies so anordnest, und Gott es dir befiehlt, so wirst du es aushalten können, und alle diese Leute werden befriedigt zu ihrer Behausung zurückkehren.
Ina e hana mai oe i keia mea, a kauoha mai ke Akua ia oe pela, alaila e hiki ia oe ka mau loa ana, a e hele no hoi keia poe kanaka a pau i ko lakou wahi me ka malumaluhia.
24 Da folgte Mose den Worten seines Schwiegervaters und führte alles aus, was er geraten hatte.
Hoolohe ae la o Mose i ka leo o kona makuahonowaikane, a hana iho la ia i na mea a pau ana i olelo ai.
25 Und Mose wählte aus der Gesamtheit der Israeliten tüchtige Männer aus und bestellte sie zu Häuptern über das Volk, zu Vorgesetzten über je tausend, je hundert, je fünfzig und je zehn.
Wae aku la o Mose i kanaka maiau o ka Iseraela a pau, a hoolilo iho la ia lakou i mau poo maluna o kanaka, na luna no na tausani, na luna no na haneri, na luna no na kanalima, a me na luna no na umi.
26 Und sie sprachen den Leuten jederzeit Recht; wichtige Sachen brachte man vor Mose, alle minder wichtigen Sachen aber entschieden sie selbst.
Na lakou i hooponopono i kanaka i na wa a pau; a o na mea nui ka lakou i lawe mai ai ia Mose, a na lakou no i hooponopono na mea liilii a pau.
27 Hierauf gab Mose seinem Schwiegervater das Geleite; der aber zog in seine Heimat.
Kuu aku la o Mose i kona makuahonowaikane: a hoi aku la i kona aina iho.

< 2 Mose 18 >