< 1 Mose 47 >

1 So kam Joseph, meldete es Pharao und sprach: "Mein Vater und meine Brüder mit ihren Schafen und Rindern und all ihrer Habe sind aus dem Lande Kanaan gekommen und sind jetzt im Lande Gosen."
HELE ae la o Iosepa, hai aku la ia Parao, i aku la, Ua hiki mai nei ko'u makuakane a me ko'u poe hanauna, a me ka lakou hipa, a me ka lakou holoholona, a me ka lakou mea a pau, mai ka aina mai o Kanaana, aia hoi lakou ma ka aina, i Gosena.
2 Er hatte aber fünf der tüchtigsten seiner Brüder mitgenommen. Diese stellte er dem Pharao vor.
Lawe ae la ia i elima o kona poe hanauna, hoonoho iho la ia lakou imua o Parao.
3 Da sprach Pharao zu seinen Brüdern: "Was ist euer Gewerbe?" Sie sprachen zu Pharao: "Schafhirten sind deine Sklaven, wir wie unsere Väter."
Olelo mai la o Parao i na hoahanau o Iosepa, Heaha ka oukou oihana? I mai la lakou ia Parao, He poe kahuhipa kau poe kauwa nei, o makou a me ko makou poe makua.
4 Dann sprachen sie zu Pharao: "Wir sind gekommen, im Land zu Gaste zu sein, weil es keine Weide mehr für deiner Sklaven Schafe gibt. Schwer ist ja der Hunger im Lande Kanaan. Nun möchten deine Sklaven in dem Lande Gosen weilen dürfen."
I hou mai la lakou ia Parao, Ua hele mai nei makou e noho ma keia aina, no ka mea, aole ai na ka poe holoholona a kau poe kauwa, no ka nui o ka wi ma ka aina o Kanaana. No ia mea, ke noi aku nei makou ia oe, e noho makou ma ka aina i Gosena.
5 Da sprach Pharao zu Joseph: "Dein Vater und deine Brüder sind zu dir gekommen.
A olelo mai la o Parao ia Iosepa, i mai la, Ua hiki mai iou la kou makuakane a me na hoahanau ou.
6 Offen steht dir das Ägypterland. Siedle deinen Vater und deine Brüder im besten Teil des Landes an! Sie mögen in dem Lande Gosen wohnen, und findest du, daß unter ihnen tüchtige Leute sind, dann kannst du sie zu Aufsehern über meine Herden machen."
O ka aina o Aigupita, eia no ia imua ou: i ka aina maikai nui, e hoonoho ai oe i kou makuakane a me na hoahanau ou: e noho iho lakou i ka aina o Gosena. A ina i ike oe i na kanaka akamai o lakou, e hoonoho oe ia lakou i mau kahu no ka'u poe holoholona,
7 Da führte Joseph seinen Vater Jakob hinein und stellte ihn Pharao vor. Jakob aber begrüßte Pharao mit einem Segenswunsch.
Alakai mai la o Iosepa ia Iakoba i kona makuakane, a hoonoho mai la ia ia imua o Parao. Hoomaikai aku la o Iakoba ia Parao.
8 Da sprach Pharao zu Jakob: "Wie viele Lebensjahre zählst du?"
Ninau mai la o Parao ia Iakoba, Ehia la na makahiki o kou ola ana?
9 Da sprach Jakob zu Pharao: "Die Dauer meiner Wanderschaft beträgt 130 Jahre. Wenig und böse sind meine Lebensjahre gewesen. Sie reichen nicht an die Lebensjahre meiner Väter in den Tagen ihrer Pilgerschaft."
I aku la o Iakoba ia Parao, O na la o ko'u mau makahiki i noho malihini ai, hookahi ia haneri makahiki a me kanakolu. He hapa a he ino hoi na la o ko'u mau makahiki e ola nei; aole nae i loaa ia'u na la a me na makahiki o ko'u poe kupuna i ko lakou noho malihini ana.
10 Dann segnete Jakob den Pharao. Und so verließ er den Pharao.
Hoomaikai aku la o Iakoba ia Parao, a hele aku la mai ke alo aku o Parao.
11 Und Joseph siedelte seinen Vater und seine Brüder an und gab ihnen im Lande Ägypten Besitz, im besten Teile des Landes, im Lande Ramses, wie Pharao befohlen hatte.
Hoonoho iho la o Iosepa i kona makuakane a me kona poe hoahanau, a haawi aku la oia ia lakou i wahi e noho ai ma ka aina o Aigupita, i kahi aina maikai, i ka aina o Ramese, e like me ke kanoha ana mai a Parao.
12 Und Joseph versorgte seinen Vater, seine Brüder und die ganze Familie seines Vaters mit Brot, vornehmlich die Kinder.
Malama aku la o Iosepa i kona makuakane, a me kona poe hoahanau, a me ka ohana a kona makuakane a pau i ka ai, e like me na waha o ka ohana.
13 Nun gab es auf der ganzen Erde kein Brot mehr; denn der Hunger war sehr stark. Auch das Land Ägypten war ebenso vom Hunger erschöpft wie das Land Kanaan.
Aole ai ma ka aina a pau, no ka mea, ua hanahana loa ka wi. Oki loa iho la ka aina o Aigupita a me ka aina o Kanaana i ka wi.
14 Joseph aber hatte alles Geld im Land Ägypten und im Lande Kanaan an sich gebracht für das Getreide, das sie kaufen mußten. Und Joseph hatte das Geld in Pharaos Haus gebracht.
Hooiliili iho la o Iosepa i ke kala a pau loa ma ka aina o Aigupita, a ma ka aina o Kanaana, no ka ai a lakou i kuai ai; a lawe mai la o Iosepa i ke kala iloko o ka hale o Parao.
15 So war das Geld im Lande Ägypten und im Lande Kanaan verschwunden. Da kam ganz Ägypten zu Joseph und sprach: "Gib uns Brot! Warum sollen wir vor deinen Augen sterben, nur weil das Geld zu Ende ging?"
Pau iho la ko kala ma ka aina o Aigupita, a ma ka aina o Kanaana, a hele mai la ko Aigupita a pau io Iosepa la, i mai la, Ho mai i ai na makou, no ke aha la makou e make ai imua o kou alo i ka pau ana o ke kala?
16 Da sprach Joseph: "Gebt eure Herden her! Dann gebe ich euch um eure Herden etwas, wenn das Geld zu Ende ist."
I mai la Iosepa ia lakou, Ina i pau ke kala, ho mai i ka oukou holoholona, a e haawi aku au i ai na oukou no ka oukou holoholona.
17 So brachten sie ihre Herden zu Joseph, und Joseph gab ihnen Brot um die Rosse, die Schaf- und Rinderherden und die Esel. So versorgte er sie mit Brot um den Preis all ihrer Herden in jenem Jahre.
Lawe mai la lakou i ka lakou holoholona ia Iosepa, a haawi aku la o Iosepa i ai na iakou, no na lio, a no na hipa, a no na bipi, a no na hoki, a malama aku la oia ia lakou i ka ai ia makahiki, no ka lakou holoholona.
18 So verging jenes Jahr. Da kamen sie im zweiten Jahre wieder zu ihm und sprachen zu ihm: "Wir können es meinem Herrn nicht verhehlen: Wenn das Geld zu Ende ist und der Besitz an Vieh an meinen Herrn übergeht, dann ist nichts mehr vor meinem Herrn übrig als unser Leib und unser Ackerland.
A pau ae la ia makahiki, hele mai la lakou ia ia, i ka lua o na makahiki, i mai la ia ia, Aole makou e huna mai ko makou haku aku, i ka pau ana o ko makou kala, a me ka makou holoholona ia oe i ko makou haku. Aohe mea i koe imua ou, o ko makou kino, a me ko makou aina wale no.
19 Warum sollen wir vor deinen Augen hinsterben, wir und unser Ackerland? Kaufe uns und unser Ackerland um Brot! Wir wollen mit unserem Ackerland dem Pharao fronen. Aber gib Saatkorn her, daß wir leben und nicht sterben und daß das Ackerland nicht veröde!"
No ke aha la makou e make ai imua o kou mau maka, o makou a me ko makou aina! E kuai oe ia makou a me ko makou aina, no ka ai, a lilo makou a me ko makou aina i kauwa na Parao. E haawi mai hoi i hua, i ola makou, sole hoi e make, i ole ai e neoneo ka aina.
20 So kaufte Joseph den ganzen Ackerboden Ägyptens für Pharao; denn die Ägypter verkauften jeder sein Feld. So hatte sie der Hunger gedrückt. Und das Land kam in Pharaos Besitz.
Kuai iho la o Iosepa i ka aina a pau i Aigupita no Parao, no ka mea, kuai aku la na kanaka a pau o Aigupita i ko lakou aina, no ka mea, ua hauahana loa ka wi maluna o lakou, a lilo ae la ka aina no Parao.
21 Das Volk aber ließ er in Städte übersiedeln von einem Ende Ägyptens bis zum anderen.
A lawe ae la ia i kanaka o kekahi kihi, a hoonoho ia lakou ma na kulanakauhale ma kela kihi o ka aina.
22 Nur das Ackerland der Priester kaufte er nicht. Denn die Priester hatten vom Pharao ein festes Einkommen. So lebten sie von ihrem Einkommen, das ihnen Pharao gewährte. Deshalb verkauften sie ihr Ackerland nicht.
O ka aina o na kahuna, aole ia i kuai, no ka mea, na Parao mai, ka na kahuna, a ai iho la lakou i ka mea a Parao i haawi mai ai na lakou, no ia mea, aole lakou i kuai i ko lakou aina.
23 Da sprach Joseph zu den Leuten: "Nun habe ich euch samt eurem Ackerland für Pharao gekauft. Hier habt ihr Saatkorn. Dann könnt ihr das Ackerland besäen.
Olelo iho o Iosepa i kanaka, Eia hoi, ua kuai au ia oukou i keia la no Parao, a me ko oukou aina; eia no ka hua na oukou e kanu i ka aina.
24 Aber bei der Ernte müßt ihr ein Fünftel dem Pharao abliefern. Die anderen vier Fünftel sollen euch gehören zur Aussaat fürs Feld und zu eurem Unterhalt und dem eurer Familien und zur Nahrung der Kinder!"
Eia hoi kekahi, i ka hua ana mai, e haawi oukou i ka hapalima na Parao, a koe no eha mau hapa na oukou, i mea kanu o ka aina, a i mea ai na oukou, a na ko oukou kanaka, a i mea ai hoi na ka oukou kamalii.
25 Sie sprachen: "Du rettest uns das Leben. Möchten wir Gnade finden in meines Herrn Augen! Dann wollen wir Pharaos Sklaven sein."
I mai la lakou, Ua hoola mai oe ia makou, ina e loaa ia makou ka lokomaikaiia mai imua o na maka o ko'u haku, a e lilo auanei makou i poe kauwa na Parao.
26 So machte es Joseph zum Gesetz bis auf diesen Tag für Ägyptens Ackerland, daß dem Pharao ein Fünftel gehöre. Nur das Ackerland der Priester allein war Pharao nicht zugefallen.
Hoopaa iho la o Iosepa ia mea i kanawai, mai ia manawa mai, ma ka aina o Aigupita, na Parao ka hapalima o ka ai; o ka aina o na kahuna wale no ka i koe, aole ia i lilo na Parao.
27 Israel aber blieb im Lande Ägypten, im Lande Gosen. Sie setzten sich darin fest, waren fruchtbar und mehrten sich stark.
Noho iho la o Iseraela, ma ka aina o Aigupita, i ka aina o Gosena, a loaa mai la ia lakou ka waiwai ilaila, a hanau mai la lakou, a lilo ae la i poe nui loa.
28 Und Jakob lebte im Lande Ägypten 17 Jahre. Der Tage Jakobs, seiner Lebensjahre wurden 147 Jahre.
O na makahiki o ka noho ana o Iakoba i ka aina o Aigupita, he umikumamahiku: a o na makahiki a pau o ke ola ana o Iakoba, hookahi haneri makahiki a me kanahakumamahiku.
29 Als die Tage Israels dem Tod zugingen, rief er seinen Sohn Joseph und sprach zu ihm: "Gelte ich dir etwas, dann lege deine Hand unter meine Lende! Dann erweist du mir treue Liebe. Begrabe mich nicht in Ägypten!
A kokoke aku la ka la e make ai o Iseraela, hea aku la ia i kana keiki ia Iosepa, i aku la ia ia, Ina i loaa mai ia'u ke alohaia imua o kou maka, e kau mai oe i kou lima malalo o ko'u uha. a e hana mai oe ia'u ma ka lokomaikai a me ka oiaio; ea, mai kanu oe ia'u ma Aigupita nei.
30 Bei meinen Vätern möchte ich liegen! Möchtest du mich fort aus Ägypten bringen und mich in ihrem Grabe bestattend Er sprach: "Ich tue, wie du sagst."
E moe au me o'u mau makua. E lawe oe ia'u mai Aigupita aku, a e kanu ia'u ma ko lakou ilina. I mai la kela, E hana no wau e like mo kau olelo.
31 Er sprach: "Schwöre mir!" Da schwur er ihm. Israel aber neigte sich zu Häupten des Bettes.
I aku la keia, E hoohiki mai oe ia'u, a hoohiki iho la kela, a kulou hoomana iho la o Iseraela ma ke poo o kona wahi moe.

< 1 Mose 47 >