< Luc 5 >

1 Un jour, qu'il se tenait sur le rivage du lac de Gennézareth, la foule se pressait autour de lui pour entendre la parole de Dieu.
Mokolo moko, wana Yesu azalaki pene ya ebale ya Genezareti, ebele ya bato batondaki pembeni na Ye mpo na koyoka Liloba na Nzambe.
2 Il vit deux barques qui stationnaient près du bord; les pêcheurs en étaient descendus et lavaient leurs filets.
Amonaki babwato mibale pembeni ya ebale; ezali balobi mbisi nde bakitaki longwa na babwato yango mpo na kosukola minyama na bango.
3 Montant alors dans l'une de ces barques, il pria Simon, à qui elle appartenait, de l'éloigner un peu de terre. Puis il s'assit; et de la barque, il instruisait les multitudes.
Moko kati na babwato yango ezalaki ya Simona. Yesu amataki na bwato yango mpe asengaki na Simona ete apusa yango mwa mosika longwa na mokili. Bongo avandaki mpe abandaki koteya bato wuta na bwato.
4 Lorsqu'il eut fini de parler, il dit à Simon: «Pousse au large, et vous lancerez vos filets pour la pêche.
Tango asilisaki koteya, alobaki na Simona: — Pusa bwato epai mayi ezali penza mozindo, mpe bobwaka minyama na mayi mpo na koloba bambisi.
5 Simon lui fit cette réponse: «Maître nous avons travaillé toute la nuit sans rien prendre; toutefois, sur ta parole je jetterai le filet.»
Simona azongiselaki Ye: — Moteyi, tosali butu mobimba, tozwi ata eloko moko te. Kasi lokola olobi bongo, nakobwaka minyama.
6 Ce qu'ils firent; et ils ramenèrent une telle quantité de poissons que les filets se déchiraient.
Tango basalaki bongo, bazwaki bambisi ebele, kutu minyama na bango ebandaki kopasuka.
7 Alors ils appelèrent à leur aide ceux de leurs camarades qui étaient dans l'autre barque; ceux-ci arrivèrent et les deux barques furent remplies au point qu'elles s'enfonçaient.
Boye babengaki baninga na bango, oyo bazalaki kati na bwato mosusu mpo ete baya kosalisa bango. Baninga yango bayaki, batondisaki babwato nyonso mibale, mpe ekomaki kozinda.
8 A cette vue, Simon Pierre tomba aux genoux de Jésus disant: «Éloigne toi de moi, Seigneur, car je suis un homme pécheur.»
Tango Simona Petelo amonaki bongo, afukamaki na mabolongo ya Yesu mpe alobaki: — Nkolo, zala mosika na ngai, pamba te nazali moto ya masumu!
9 Un sentiment d'effroi l'avait, en effet, saisi, ainsi que tous ses compagnons, en présence de cette pêche et des poissons qu'ils venaient de prendre.
Somo monene ekangaki Simona mpe baninga na ye nyonso, likolo ya motango ya bambisi oyo bazwaki.
10 Il en était de même de Jacques et de Jean, fils de Zébédée, qui étaient les camarades de Simon. «Ne crains point, dit Jésus à Simon, désormais tu seras pêcheur d'hommes.»
Ndenge moko mpe mpo na Jake mpe Yoane, bana mibali ya Zebede, oyo bazalaki baninga ya mosala ya Simona. Bongo Yesu alobaki na Simona: — Kobanga te! Kobanda lelo, okokoma koloba nde bato.
11 Là-dessus, ramenant les barques à terre, ils quittèrent tout et le suivirent.
Boye bamemaki babwato na mokili, batikaki nyonso mpe balandaki Yesu.
12 Une autre fois, comme il était dans une ville, survint un homme couvert de lèpre. Voyant Jésus, il se prosterna, tout suppliant, la face contre terre, disant: «Seigneur, si tu le veux, tu peux me guérir.»
Mokolo mosusu, wana Yesu azalaki kati na moko ya bingumba, moto moko atonda na maba na nzoto abimaki. Tango amonaki Yesu, afukamaki liboso na Ye elongi kino na mabele mpe abondelaki Ye: — Nkolo, soki olingi, komisa ngai peto.
13 Jésus étendit la main, le toucha et dit: «Je le veux, sois, guérit.» La lèpre disparut à l'instant.
Yesu asembolaki loboko na Ye, asimbaki ye mpe alobaki: — Solo, nalingi yango, koma peto! Mbala moko, maba esilaki.
14 Jésus lui recommanda de n'en parler à personne: «Retire-toi, lui dit-il, va te montrer au prêtre, et offre pour ta guérison ce que Moïse a prescrit; que ce leur soit un témoignage.
Yesu apesaki ye mitindo: — Koloba na moto moko te makambo oyo ekomeli yo, kasi kende komilakisa epai ya Nganga-Nzambe mpe, mpo na kopetolama na yo, pesa likabo oyo Moyize akataki lokola mobeko, mpo ete ezala litatoli mpo na bango.
15 Sa renommée se répandait de plus en plus; d'immenses multitudes accouraient pour l'entendre et pour se faire guérir de leurs maladies.
Sango na tina na Yesu ezalaki kaka kopanzana se kopanzana, mpe bato ebele bazalaki koya kosangana mpo na koyoka Ye mpe mpo na kobikisama na bokono na bango.
16 Quant à lui, il se tenait retiré dans les lieux solitaires et il y priait.
Kasi mbala mingi, Yesu azalaki kokende na bisika epai wapi azalaki kaka Ye moko mpo na kosambela.
17 Voici ce qui arriva, un des jours où il était à enseigner, ayant assis devant lui des Pharisiens et des Docteurs de la Loi venus des bourgs de Galilée et de Judée et de la ville de Jérusalem: La puissance du Seigneur était là pour guérir,
Mokolo moko, wana Yesu azalaki koteya, Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko bayaki kovanda wana; bawutaki na bamboka nyonso ya Galile, na Yuda mpe na Yelusalemi. Mpe nguya ya Nkolo ezalaki elongo na Yesu mpo na kobikisa babeli.
18 lorsque survinrent des gens portant sur un lit un homme qui était paralysé. Ils cherchèrent à le faire entrer et à le placer devant Jésus;
Ndambo ya mibali bayaki, bamemaki ebosono moko na tsipoyi; balukaki nzela ya kokotisa ye kati na ndako mpo na kotia ye liboso ya Yesu.
19 et ne trouvant pas moyen de pénétrer à cause de la foule, ils montèrent sur la maison et descendirent le malade avec son petit lit par la toiture, au milieu de l'assemblée et devant Jésus.
Kasi lokola bamonaki te nzela ya kokotisa ye kati na ndako, pamba te bato bazalaki ebele, bamataki na likolo ya ndako, batobolaki lidusu mpe bakitisaki ye, elongo na tsipoyi na ye, na kati-kati ya ebele ya bato, liboso ya Yesu.
20 Voyant leur foi, celui-ci dit à l'homme: «Tes péchés te sont pardonnés.»
Tango Yesu amonaki kondima na bango, alobaki: — Molingami na Ngai, masumu na yo elimbisami!
21 Alors les Scribes et les Pharisiens se mirent à faire leurs réflexions: «Qui donc, disaient-ils, est celui-ci qui profère des blasphèmes? Qui peut pardonner des péchés que Dieu seul?»
Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko bakomaki kokanisa: — Moto oyo azali komimona penza nani mpo ete abimisa maloba ya kotiola Nzambe? Nani akoki kolimbisa masumu soki kaka Ye moko Nzambe te?
22 Connaissant leurs raisonnements, Jésus leur adressa ces paroles: Pourquoi ces pensées dans vos coeurs?
Kasi lokola Yesu ayebaki makanisi na bango, atunaki bango: — Mpo na nini bozali kokanisa biloko oyo kati na mitema na bino?
23 Lequel est le plus facile, de dire: tes péchés te sont pardonnés, ou de dire: lève-toi et marche?
Likambo nini eleki pete mpo na koloba: « Masumu na yo elimbisami » to « telema mpe tambola? »
24 Or, afin que vous sachiez que le Fils de l'homme a sur ta terre le pouvoir de pardonner des péchés...» s'adressant au paralytique: «A toi, je dis: Lève-toi, emporte ton petit lit et, va dans ta maison!
Kasi nalingi boyeba ete Mwana na Moto azali na bokonzi ya kolimbisa masumu kati na mokili. Bongo alobaki na ebosono: « Nalobi na yo: Telema, kamata tsipoyi na yo mpe kende na ndako na yo! »
25 Aussitôt, se levant devant eux, il emporta le petit lit sur lequel il était couché et retourna en sa maison glorifiant Dieu.
Mbala moko, atelemaki liboso na bango, akamataki tsipoyi oyo bazalaki kolalisa ye na yango, azongaki na ndako na ye na kokumisa Nzambe.
26 Transportés d'enthousiasme, tous se mirent aussi à glorifier Dieu et, tout effrayés, ils disaient: «Quelle incroyable chose nous avons vue aujourd'hui!»
Awa bato nyonso bakamwaki, bakomaki kokumisa Nzambe; awa mpe somo ekangaki bango, bakomaki koloba: « Lelo penza, tomoni makambo ya kokamwa! »
27 Après cela, il sortit, et aperçut, assis au bureau du péage, un publicain du nom de Lévi. Il lui dit: «Suis-moi»;
Sima na yango, Yesu abimaki mpe amonaki mofutisi mpako moko, kombo na ye « Levi. » Levi azalaki ya kovanda na ndako na ye ya mosala epai wapi bafutaka mpako. Yesu alobaki na ye: « Landa Ngai. »
28 et lui, abandonnant tout, se leva et le suivit.
Levi atelemaki, atikaki biloko nyonso mpe alandaki Yesu.
29 Lévi lui donna un grand festin en sa maison. Se trouvaient à table, entre autres convives, un grand nombre de publicains.
Bongo Levi asalaki feti monene, kati na ndako na ye, mpo na lokumu ya Yesu; bafutisi mpako ebele mpe bato mosusu bazalaki kolia mesa moko elongo na bango.
30 Cela fit murmurer les Pharisiens et leurs Scribes: «Pourquoi, dirent-ils aux disciples, mangez-vous et buvez-vous avec des publicains et avec des pécheurs?»
Kasi Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko oyo bazalaki lingomba moko elongo na bango bakomaki koyimayima mpe balobaki na bayekoli ya Yesu: — Mpo na nini bozali kolia mpe komela mesa moko na bafutisi mpako mpe bato ya masumu?
31 Jésus alors leur adressa ces paroles: «Ce ne sont pas ceux qui sont en bonne santé qui ont besoin de médecin, ce sont les malades.
Yesu azongiselaki bango: — Bato oyo bazali kolongono na nzoto bazalaka na posa ya monganga te, ezali babeli nde bazalaka na posa na ye.
32 Je ne suis pas venu appeler à la repentance des justes, mais des pécheurs.»
Nayaki te koluka bato ya sembo, kasi bato ya masumu mpo ete babongola mitema.
33 Ils lui dirent: «Les disciples de Jean se livrent fréquemment aux jeûnes et aux prières; ceux des Pharisiens font de même; et les tiens mangent et boivent.»
Bafarizeo balobaki na Yesu: — Mpo na nini bayekoli ya Yoane mpe bayekoli ya Bafarizeo bakilaka bilei mbala na mbala mpe bamipesaka na mabondeli; kasi bayekoli na yo, mosala na bango kaka kolia mpe komela?
34 Jésus leur répondit: «Pouvez-vous faire jeûner les amis de l'époux pendant que l'époux est avec eux?
Yesu azongiselaki bango: — Boni, bokoki solo kosenga na bato oyo babengami na feti ya libala ete bakila bilei wana mobali ya libala azali nanu elongo na bango?
35 Des jours viendront où l'époux leur sera enlevé, ils jeûneront dans ces jours.»
Tango ezali koya, oyo mobali ya libala akozala lisusu te elongo na bango; ekozala na tango wana nde bakokila bilei.
36 Il leur dit aussi une parabole: «Personne, dans un vêtement neuf ne déchire un morceau pour le coudre à un vêtement vieux; autrement il aura déchiré le vêtement neuf et aura mis au vieux vêtement un morceau neuf qui ne s'accorde pas.
Yesu alobaki na bango lisusu lisese oyo: — Moto moko te asalelaka eteni ya elamba ya sika mpo na kobamba elamba ya kala; soki te, akopasola na pamba elamba ya sika mpe kitendi ya sika ekobalana te na elamba ya kala.
37 Personne non plus ne verse du vin nouveau dans de vieilles outres; autrement le vin nouveau fera éclater les outres; il se répandra et les outres seront perdues.
Moto moko mpe te atiaka vino ya sika kati na bambeki ya kala; soki te, vino ya sika ekopasola bambeki mpe ekosopana, mpe bambeki ekobeba libela.
38 Mais on doit verser le vin nouveau dans des outres, neuves.
Nzokande, esengeli kaka kotia vino ya sika kati na bambeki ya sika.
39 «Quand on vient de boire du vin vieux, on n'en demande jamais du nouveau: Le vieux, dit-on, c'est le bon.»
Mpe moto moko te alingaka komela vino ya sika soki awuti komela vino ya kala, pamba te balobaka: « Vino ya kala eleki kitoko. »

< Luc 5 >