< Luke 5 >

1 Now while the multitude pressed on him and heard ha D'var Elohim · the Word of God·, he was standing by the lake of Gennesaret.
Mokolo moko, wana Yesu azalaki pene ya ebale ya Genezareti, ebele ya bato batondaki pembeni na Ye mpo na koyoka Liloba na Nzambe.
2 He saw two boats standing by the lake, but the fishermen had gone out of them, and were washing their nets.
Amonaki babwato mibale pembeni ya ebale; ezali balobi mbisi nde bakitaki longwa na babwato yango mpo na kosukola minyama na bango.
3 He entered into one of the boats, which was Simeon [Hearing]’s, and asked him to put out a little from the land. He sat down and taught the multitudes from the boat.
Moko kati na babwato yango ezalaki ya Simona. Yesu amataki na bwato yango mpe asengaki na Simona ete apusa yango mwa mosika longwa na mokili. Bongo avandaki mpe abandaki koteya bato wuta na bwato.
4 When he had finished speaking, he said to Simeon [Hearing], “Put out into the deep, and let down your nets for a catch.”
Tango asilisaki koteya, alobaki na Simona: — Pusa bwato epai mayi ezali penza mozindo, mpe bobwaka minyama na mayi mpo na koloba bambisi.
5 Simeon [Hearing] answered him, “Master, we worked all night, and took nothing; but at your word I will let down the net.”
Simona azongiselaki Ye: — Moteyi, tosali butu mobimba, tozwi ata eloko moko te. Kasi lokola olobi bongo, nakobwaka minyama.
6 When they had done this, they caught a great multitude of fish, and their net was breaking.
Tango basalaki bongo, bazwaki bambisi ebele, kutu minyama na bango ebandaki kopasuka.
7 They beckoned to their partners in the other boat, that they should come and help them. They came, and filled both boats, so that they began to sink.
Boye babengaki baninga na bango, oyo bazalaki kati na bwato mosusu mpo ete baya kosalisa bango. Baninga yango bayaki, batondisaki babwato nyonso mibale, mpe ekomaki kozinda.
8 But Simeon Peter [Hearing Rock], when he saw it, fell down at Yeshua [Salvation]'s knees, saying, “Depart from me, for I am a sinful man, Lord.”
Tango Simona Petelo amonaki bongo, afukamaki na mabolongo ya Yesu mpe alobaki: — Nkolo, zala mosika na ngai, pamba te nazali moto ya masumu!
9 For he was amazed, and all who were with him, at the catch of fish which they had caught;
Somo monene ekangaki Simona mpe baninga na ye nyonso, likolo ya motango ya bambisi oyo bazwaki.
10 and so also were James [Surplanter] and John [Yah is gracious], sons of Zebedee [Bestowed by Yah], who were partners with Simeon [Hearing]. Yeshua [Salvation] said to Simeon [Hearing], “Don’t be afraid. From now on you will be catching people alive.”
Ndenge moko mpe mpo na Jake mpe Yoane, bana mibali ya Zebede, oyo bazalaki baninga ya mosala ya Simona. Bongo Yesu alobaki na Simona: — Kobanga te! Kobanda lelo, okokoma koloba nde bato.
11 When they had brought their boats to land, they left everything, and followed him.
Boye bamemaki babwato na mokili, batikaki nyonso mpe balandaki Yesu.
12 While he was in one of the cities, behold, there was a man full of tzara'at ·leprosy·. When he saw Yeshua [Salvation], he fell on his face, and begged him, saying, “Lord, if you want to, you can make me clean.”
Mokolo mosusu, wana Yesu azalaki kati na moko ya bingumba, moto moko atonda na maba na nzoto abimaki. Tango amonaki Yesu, afukamaki liboso na Ye elongi kino na mabele mpe abondelaki Ye: — Nkolo, soki olingi, komisa ngai peto.
13 He stretched out his hand, and touched him, saying, “I want to. Be made clean.” Immediately the tzara'at ·leprosy· left him.
Yesu asembolaki loboko na Ye, asimbaki ye mpe alobaki: — Solo, nalingi yango, koma peto! Mbala moko, maba esilaki.
14 He commanded him to tell no one. “Instead, as a testimony to the people, go straight to the priest and make an offer for your cleansing, as Moses [Drawn out] commanded.”
Yesu apesaki ye mitindo: — Koloba na moto moko te makambo oyo ekomeli yo, kasi kende komilakisa epai ya Nganga-Nzambe mpe, mpo na kopetolama na yo, pesa likabo oyo Moyize akataki lokola mobeko, mpo ete ezala litatoli mpo na bango.
15 But the report concerning him spread much more, and great multitudes came together to hear, and to be healed by him of their infirmities.
Sango na tina na Yesu ezalaki kaka kopanzana se kopanzana, mpe bato ebele bazalaki koya kosangana mpo na koyoka Ye mpe mpo na kobikisama na bokono na bango.
16 But he withdrew himself into the desert, and prayed.
Kasi mbala mingi, Yesu azalaki kokende na bisika epai wapi azalaki kaka Ye moko mpo na kosambela.
17 On one of those days, he was teaching; and there were Pharisees [Separated] and Torah-Teachers sitting by, who had come out of every village of Galilee [District, Circuit], Judea [Praise], and Jerusalem [City of peace]. The power of MarYah [Master Yahweh] was with him to heal them.
Mokolo moko, wana Yesu azalaki koteya, Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko bayaki kovanda wana; bawutaki na bamboka nyonso ya Galile, na Yuda mpe na Yelusalemi. Mpe nguya ya Nkolo ezalaki elongo na Yesu mpo na kobikisa babeli.
18 Behold, men brought a paralyzed man on a cot, and they sought to bring him in to lay before Yeshua [Salvation].
Ndambo ya mibali bayaki, bamemaki ebosono moko na tsipoyi; balukaki nzela ya kokotisa ye kati na ndako mpo na kotia ye liboso ya Yesu.
19 Not finding a way to bring him in because of the multitude, they went up to the housetop, and let him down through the tiles with his cot into the middle before Yeshua [Salvation].
Kasi lokola bamonaki te nzela ya kokotisa ye kati na ndako, pamba te bato bazalaki ebele, bamataki na likolo ya ndako, batobolaki lidusu mpe bakitisaki ye, elongo na tsipoyi na ye, na kati-kati ya ebele ya bato, liboso ya Yesu.
20 Seeing their trusting faith, he said to him, “Man, your sins are forgiven you.”
Tango Yesu amonaki kondima na bango, alobaki: — Molingami na Ngai, masumu na yo elimbisami!
21 The Torah-Teachers and the Pharisees [Separated] began to reason, saying, “Who is this that speaks blasphemies? Who can forgive sins, but God alone?”
Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko bakomaki kokanisa: — Moto oyo azali komimona penza nani mpo ete abimisa maloba ya kotiola Nzambe? Nani akoki kolimbisa masumu soki kaka Ye moko Nzambe te?
22 But Yeshua [Salvation], perceiving their thoughts, answered them, “Why are you reasoning so in your hearts?
Kasi lokola Yesu ayebaki makanisi na bango, atunaki bango: — Mpo na nini bozali kokanisa biloko oyo kati na mitema na bino?
23 Which is easier to say, ‘Your sins are forgiven you;’ or to say, ‘Arise and walk?’
Likambo nini eleki pete mpo na koloba: « Masumu na yo elimbisami » to « telema mpe tambola? »
24 But that you may know that the Son of Man has authority on earth to forgive sins” (he said to the paralyzed man), “I tell you, arise, and take up your cot, and go to your house.”
Kasi nalingi boyeba ete Mwana na Moto azali na bokonzi ya kolimbisa masumu kati na mokili. Bongo alobaki na ebosono: « Nalobi na yo: Telema, kamata tsipoyi na yo mpe kende na ndako na yo! »
25 Immediately he rose up before them, and took up that which he was laying on, and departed to his house, glorifying God.
Mbala moko, atelemaki liboso na bango, akamataki tsipoyi oyo bazalaki kolalisa ye na yango, azongaki na ndako na ye na kokumisa Nzambe.
26 Amazement took hold on all, and they glorified God. They were filled with fear, saying, “We have seen strange things today.”
Awa bato nyonso bakamwaki, bakomaki kokumisa Nzambe; awa mpe somo ekangaki bango, bakomaki koloba: « Lelo penza, tomoni makambo ya kokamwa! »
27 After these things he went out, and saw a tax collector named Levi [United with] sitting at the tax office, and said to him, “Follow me!”
Sima na yango, Yesu abimaki mpe amonaki mofutisi mpako moko, kombo na ye « Levi. » Levi azalaki ya kovanda na ndako na ye ya mosala epai wapi bafutaka mpako. Yesu alobaki na ye: « Landa Ngai. »
28 He left everything, and rose up and followed him.
Levi atelemaki, atikaki biloko nyonso mpe alandaki Yesu.
29 Levi [United with] made a great feast for him in his house. There was a great crowd of tax collectors and others who were reclining with them.
Bongo Levi asalaki feti monene, kati na ndako na ye, mpo na lokumu ya Yesu; bafutisi mpako ebele mpe bato mosusu bazalaki kolia mesa moko elongo na bango.
30 Their Torah-Teachers and the Pharisees [Separated] murmured against his disciples, saying, “Why do you eat and drink with the tax collectors and sinners?”
Kasi Bafarizeo mpe balakisi ya Mobeko oyo bazalaki lingomba moko elongo na bango bakomaki koyimayima mpe balobaki na bayekoli ya Yesu: — Mpo na nini bozali kolia mpe komela mesa moko na bafutisi mpako mpe bato ya masumu?
31 Yeshua [Salvation] answered them, “Those who are healthy have no need for a physician, but those who are sick do.
Yesu azongiselaki bango: — Bato oyo bazali kolongono na nzoto bazalaka na posa ya monganga te, ezali babeli nde bazalaka na posa na ye.
32 I have not come to call the upright, but sinners to teshuvah ·complete repentance·.”
Nayaki te koluka bato ya sembo, kasi bato ya masumu mpo ete babongola mitema.
33 They said to him, “Why do John [Yah is gracious]’s disciples often fast and pray, likewise also the disciples of the Pharisees [Separated], but yours eat and drink?”
Bafarizeo balobaki na Yesu: — Mpo na nini bayekoli ya Yoane mpe bayekoli ya Bafarizeo bakilaka bilei mbala na mbala mpe bamipesaka na mabondeli; kasi bayekoli na yo, mosala na bango kaka kolia mpe komela?
34 He said to them, “Can you make the friends of the bridegroom fast, while the bridegroom is with them?
Yesu azongiselaki bango: — Boni, bokoki solo kosenga na bato oyo babengami na feti ya libala ete bakila bilei wana mobali ya libala azali nanu elongo na bango?
35 But the days will come when the bridegroom will be taken away from them. Then they will fast in those days.”
Tango ezali koya, oyo mobali ya libala akozala lisusu te elongo na bango; ekozala na tango wana nde bakokila bilei.
36 He also told a parable to them. “No one puts a piece from a new garment on an old garment, or else he will tear the new, and also the piece from the new will not match the old.
Yesu alobaki na bango lisusu lisese oyo: — Moto moko te asalelaka eteni ya elamba ya sika mpo na kobamba elamba ya kala; soki te, akopasola na pamba elamba ya sika mpe kitendi ya sika ekobalana te na elamba ya kala.
37 No one puts new wine into old wine skins, or else the new wine will burst the skins, and it will be spilled, and the skins will be destroyed.
Moto moko mpe te atiaka vino ya sika kati na bambeki ya kala; soki te, vino ya sika ekopasola bambeki mpe ekosopana, mpe bambeki ekobeba libela.
38 But new wine must be put into fresh wine skins, and both are preserved.
Nzokande, esengeli kaka kotia vino ya sika kati na bambeki ya sika.
39 No man having drunk old wine immediately desires new, for he says, ‘The old is better.’”
Mpe moto moko te alingaka komela vino ya sika soki awuti komela vino ya kala, pamba te balobaka: « Vino ya kala eleki kitoko. »

< Luke 5 >