Mudre Izreke 31

1 Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.

Maloba ya mokonzi Lemweli, mateya oyo mama na ye ateyaki ye:

2 Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!

Eh mwana na ngai ya mobali, mwana oyo abimi na libumu na ngai, mwana mobali oyo nalapelaka ndayi:

3 Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.

Kosilisa makasi na yo na basi te, komitika te na basi oyo bapengwisaka bakonzi!

4 Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,

Eh Lemweli, ebongi te mpo na bakonzi; te, ebongi te mpo na bato minene kotuna: « Wapi masanga ya makasi? »

5 da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.

Noki te soki bameli yango, bakobosana mibeko mpe bakokata na bosembo te makambo ya banyokolami.

6 Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:

Pesa masanga ya makasi epai ya bato oyo balingi kokufa, mpe vino epai ya bato oyo bazali kotungisama na motema.

7 on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.

Tika bango bamela mpo ete babosana pasi na bango mpe batika kokanisa lisusu minyoko na bango.

8 Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.

Fungola monoko na yo mpo na kolobela bato oyo bazali na makoki ya koloba te, mpe mpo na kolongisa bato oyo bazanga basungi.

9 Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.

Fungola monoko na yo mpe sambisa na bosembo, bundela babola mpe bato oyo bakelela.

10 Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.

Nani akoki komona mwasi ya lokumu? Azali na motuya koleka babiju ya talo.

11 Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.

Mobali na ye atielaka ye motema mpe azangaka te biloko ya motuya.

12 Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.

Tango nyonso ya bomoi na ye, apesaka mobali na ye esengo, kasi mawa te;

13 Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.

alukaka bapwale ya meme mpe basinga ya lino, bongo maboko na ye etongaka yango na esengo.

14 Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.

Azali lokola masuwa ya bato ya mombongo, akendaka koluka bilei na ye mosika;

15 Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.

alamukaka wana butu ezali nanu, abongisaka bilei mpo na ndako na ye mpe akabolelaka basali na ye ya basi misala.

16 Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.

Soki asepeli na elanga, asombaka yango; mpe na mbuma ya misala na ye, alonaka elanga ya vino.

17 Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.

Akangaka loketo na ye makasi mpe akembisaka maboko na ye na mosala.

18 Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.

Amonaka ete mombongo na ye etambolaka malamu; mpe kino na butu, mwinda na ye ekokufa te.

19 Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.

Maboko na ye esimbaka mitonga oyo batongelaka, mpe misapi na ye etongaka bilamba.

20 Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.

Afungolaka loboko na ye mpo na kokabela babola, mpe asembolaka yango mpo na kosunga bato bakelela.

21 Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.

Tango mvula ya pembe ekitaka, abangaka eloko moko te mpo na ndako na ye, pamba te bato nyonso kati na ndako na ye balataka bilamba ya malili.

22 Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.

Asalaka babulangeti mpo na mbeto na ye mpe alataka bilamba na ye ya lino ya kitoko mpe ya motane.

23 Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.

Bapesaka mobali na ye lokumu, na ekuke ya engumba, tango avandaka elongo na bakambi ya mokili.

24 Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.

Asalaka bilamba ya lino mpe atekaka yango, asalaka mombongo ya mikaba.

25 Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.

Alataka lokola elamba: molende na mosala mpe lokumu; mikolo ya lobi ebangisaka ye te, asekaka nde yango.

26 Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.

Alobaka na bwanya, mpe lolemo na ye epesaka malakisi na bolingo.

27 Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.

Azalaka na bokebi na makambo nyonso oyo elekaka na ndako na ye, mpe aliaka lipa na bogoyigoyi te.

28 Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:

Bana na ye bakotelema mpo na kokumisa ye, mpe tala ndenge mobali na ye mpe akumisaka ye:

29 “Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.”

« Basi ebele basalaka makambo ya lokumu; kasi yo, oleki bango nyonso! »

30 Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.

Bonzenga ya elongi ekosaka, mpe kitoko ya nzoto ezalaka pamba; kasi mwasi oyo atosaka Yawe, ye nde abongi na lokumu.

31 Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!

Bopesa ye bambuma ya misala na ye! Tika ete bapesa ye lokumu, na bikuke ya engumba, mpo na misala nyonso oyo asalaka!