Mudre Izreke 31

1 Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.

Ĩno nĩyo mĩario ya Mũthamaki Lemueli: nĩ ndũmĩrĩri nditũ ĩrĩa aarutirwo nĩ nyina:

2 Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!

“Atĩrĩrĩ, wee mũrũ wakwa, ngũkwĩra atĩa, o wee mwana wa nda yakwa, ngũkwĩra atĩa o wee mwana wa mĩĩhĩtwa yakwa,

3 Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.

atĩrĩ, ndũkanaitange hinya waku na andũ-a-nja, kana ũhe ũhoti waku acio manangaga athamaki.

4 Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,

“Atĩrĩrĩ, wee Lemueli, athamaki matiagĩrĩirwo nĩkũnyua ndibei, ti mũtugo wa athamaki kũnyua ndibei, anene matiagĩrĩirwo nĩ kwĩrirĩria njoohi,

5 da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.

nĩgeetha matikanyue mariganĩrwo nĩ ũrĩa watho uugaga, nao magithie arĩa othe ahinyĩrĩrie kĩhooto kĩao.

6 Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:

Heaga arĩa marathira njoohi, na ndibei kũrĩ arĩa marĩ na ruo rũnene rwa ngoro;

7 on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.

reke manyue mariganĩrwo nĩ ũthĩĩni wao, na matige gũcooka kũririkana kĩeha kĩao.

8 Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.

“Arĩrĩria arĩa matangĩhota kwĩyarĩrĩria, warĩrĩrie kĩhooto kĩa arĩa othe anyamaarĩku.

9 Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.

Maarĩrĩrie, na ũmatuĩre ciira na kĩhooto; rũĩrĩra kĩhooto kĩa arĩa athĩĩni na arĩa abatari.”

10 Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.

Mũtumia ngatha-rĩ, angĩoneka kũ? Nĩgũkorwo thogora wake nĩũkĩrĩte mũno ũrĩa wa ruru iria ndune.

11 Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.

Mũthuuri wake nĩamwĩhokete biũ, na ndarĩ kĩndũ kĩa bata angĩaga.

12 Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.

Mũtumia ũcio, matukũ mothe ma muoyo wake, no maũndũ mega ekaga mũthuuriwe, na ndangĩmwĩka ũũru.

13 Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.

Ethaga guoya wa ngʼondu na ndigi cia ũguta, agacirutĩra wĩra na kĩyo, na moko make.

14 Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.

Ahaana ta marikabu cia wonjoria, tondũ athũgũraga irio ciake kuuma kũraya.

15 Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.

Okĩraga rũciinĩ kũrĩ o na nduma; akahe andũ a nyũmba yake irio, na akagaĩra ndungata ciake cia airĩtu mawĩra mao.

16 Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.

Ecũũranagia ũhoro wa mũgũnda mũna, akaũgũra; kuumana na ũthũkũmi wake, ahaandaga mũgũnda wa mĩthabibũ.

17 Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.

Ehotoragĩra wĩra wake erutanĩirie; moko make marĩ hinya wa kwĩrutĩra wĩra.

18 Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.

Nĩatigagĩrĩra atĩ wonjoria wake nĩũrĩ na uumithio, naguo tawa wake ũraaraga ũgĩakana.

19 Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.

Anyiitaga mũtĩ wa kuogotha ndigi na guoko, nakĩo gĩcũni kĩa ndigi agakĩnyiitĩrĩra na ciara ciake.

20 Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.

Nĩataanahagĩra andũ arĩa athĩĩni, nao arĩa abatari akamatambũrũkĩria moko make.

21 Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.

Rĩrĩa tharunji yagũa-rĩ, we ndamakaga atĩ nĩĩgũthĩĩnia andũ a nyũmba yake; nĩgũkorwo othe nĩahumbe nguo cia rangi mũtune.

22 Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.

Nĩatumaga indo cia kwara ũrĩrĩ wake; nake ehumbaga nguo cia gatani ĩrĩa njega, na cia rangi wa ndathi.

23 Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.

Mũthuuri wake nĩaheagwo gĩtĩĩo kĩhingo-inĩ gĩa itũũra inene, harĩa aikaraga marĩ na athuuri a bũrũri.

24 Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.

Mũtumia ũcio nĩatumaga nguo cia gatani agaciendia, na agatwaragĩra onjoria mĩcibi.

25 Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.

Hinya na ũtĩĩku nĩcio nguo iria ehumbaga; nĩakenaga ategwĩtigĩra matukũ marĩa magooka.

26 Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.

Aaragia ciugo cia ũũgĩ, naruo rũrĩmĩ rwake rũrutanaga maũndũ ma ũtugi.

27 Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.

Nĩarũmbũyagia maũndũ ma nyũmba yake, na ndarĩĩaga irio atanogeire.

28 Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:

Ciana ciake ciarahũkaga, cikoiga arorathimwo; o nake mũthuuri wake nĩamũgaathagĩrĩria, akamwĩra atĩrĩ:

29 “Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ.”

“Andũ-a-nja aingĩ manatuĩka ngatha, no wee nĩũmakĩrĩte othe.”

30 Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.

Ngoga nĩ cia kũheenania, naguo ũthaka nĩ wa tũhũ; no mũtumia ũrĩa mwĩtigĩri Jehova nĩ wa kũgaathĩrĩrio.

31 Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!

Mũrĩhei mũcaara wa wĩra ũrĩa arutĩte, naguo wĩra wake ũrekwo ũmũgaathĩrĩrie kĩhingo-inĩ gĩa itũũra rĩrĩa inene.