Mudre Izreke 14

1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.

Mwasi ya bwanya atongaka ndako na ye, kasi mwasi oyo azangi mayele abukaka yango na maboko na ye moko.

2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.

Moto oyo atambolaka alima atosaka Yawe, kasi moto oyo nzela na ye etengama-tengama atiolaka Ye.

3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.

Kati na monoko ya moto oyo azangi mayele, ezalaka na nzete ya lolendo, kasi bibebu ya moto ya bwanya ebatelaka ye.

4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.

Esika oyo ezalaka na ngombe te, elielo mpe ezalaka na eloko te, pamba te ezali makasi ya bangombe nde epesaka bomengo.

5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.

Motatoli ya sembo akosaka te, kasi motatoli ya mabe alobaka lokuta.

6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.

Motioli alukaka bwanya mpe azwaka yango te, kasi boyebi eyaka na pete epai na moto ya mayele.

7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.

Zala mosika ya zoba, pamba te okotikala kozwa boyebi te na bibebu na ye.

8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.

Bwanya ya moto ya mayele esosolisaka ye nzela na ye, kasi bozoba ya bato oyo bazangi mayele: lokuta.

9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.

Bazoba balingaka te kosenga bolimbisi, kasi ngolu na Nzambe ezalaka kati na bato ya sembo.

10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.

Motema eyebaka pasi na yango moko, moko te akoki kokabola na yango esengo.

11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.

Ndako ya moto mabe ekobukana, kasi ndako ya kapo ya bayengebene ekofuluka.

12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.

Nzela mosusu emonanaka sembo na miso ya bato, nzokande, na suka, ememaka na kufa.

13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.

Ezala kati na koseka, motema ekoki kozala na mawa, mpe esengo ekoki kosuka na mawa.

14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.

Bato oyo batambolaka na boyengebene te bakozwa lifuti kolanda misala na bango, kasi moto ya sembo mpe akozwa lifuti kolanda misala na ye.

15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.

Moto oyo azangi mayele andimaka makambo nyonso oyo balobaka, kasi moto ya mayele atambolaka na bokebi.

16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.

Moto ya bwanya abangaka mabe mpe akimaka yango, kasi zoba atombokaka, na elikya nyonso.

17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.

Moto oyo asilikaka noki asalaka makambo ya bozoba, mpe bayinaka moto ya mayele mabe.

18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.

Bato oyo bazangi mayele bazwaka bozoba lokola libula, kasi bato ya mayele bazwaka boyebi lokola motole.

19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.

Bato mabe bakofukama liboso ya bato ya malamu, bato ya mitema mabe bakofukama na ekuke ya bato ya sembo.

20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.

Mobola ayinamaka ata epai na moninga na ye moko, kasi mozwi azalaka na baninga ebele.

21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.

Moto oyo atiolaka moninga na ye asalaka lisumu, kasi esengo na moto oyo asalaka bato bakelela bolamu.

22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?

Boni, bato oyo babongisaka kosala mabe bazali na libunga te? Kasi boboto mpe solo ezali epai ya bato oyo babongisaka kosala bolamu.

23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.

Mosala nyonso epesaka litomba, kasi maloba ya pamba ememaka na bobola.

24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.

Bozwi ya bato ya bwanya ezalaka lokola motole na bango, kasi bozoba ya bato oyo bazangi mayele ezalaka lokola liboma.

25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.

Motatoli oyo alobaka solo abikisaka bato ebele, kasi motatoli ya mabe alobaka lokuta.

26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.

Moto oyo atosaka Yawe akomaka na kondima makasi, mpe bana na ye bakozwa ekimelo.

27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.

Kotosa Yawe ezali etima ya bomoi, ekangolaka na mitambo ya kufa.

28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.

Kozala na bato ebele epesaka mokonzi lokumu, kasi mokonzi akweyaka soki azali na bato te.

29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.

Moto oyo asilikaka noki te azalaka mayele, kasi moto oyo akangaka motema te abimisaka bozoba na ye.

30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.

Motema oyo ezali na kimia epesaka bomoi na nzoto, kasi bilulela epolisaka mikuwa.

31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.

Moto oyo anyokolaka mobola atiolaka Mokeli ya mobola yango, kasi moto oyo asalelaka moto akelela bolamu apesaka Ye lokumu.

32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.

Babenganaka moto mabe mpo na mabe na ye, kasi moto ya sembo awumelaka na elikya kino ata na kufa.

33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.

Bwanya ewumelaka kati na motema ya moto oyo azali na bososoli; kasi boni, ekoyebana solo kati na bazoba?

34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.

Bosembo etombolaka ekolo, kasi lisumu ememelaka bato soni.

35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.

Mokonzi asepelaka na mosali ya bwanya, kasi mosali oyo ayokisaka ye soni apelisaka kanda na ye.