Matej 10
1 Dozva dvanaestoricu svojih učenika i dade im vlast nad nečistim dusima: da ih izgone i da liječe svaku bolest i svaku nemoć.
Jisu ninyigv lvbwlaksu vring gola anyia gokkumto okv bunua alvmanv dow a charanvnv okv lvvma nvgwngnv okv achiayak nvgwng nvnga mvpuripu dubv jwkrw a jitoku.
2 A ovo su imena dvanaestorice apostola: prvi Šimun, zvani Petar, i Andrija, brat njegov; i Jakov, sin Zebedejev, i Ivan brat njegov;
So si Apostol vring gola anyi gv aminv: mintubv Saimon (Pitar vnam) okv ninyigv boru Andriu; Jems okv ninyigv boru Jon, bunyi gv abu v Jibedi;
3 Filip i Bartolomej; Toma i Matej carinik; Jakov Alfejev i Tadej;
Pilip okv Bartolomiu; Tomas okv Metiu lampu naakumyanv; Jems Alpius gv kuunyilo, okv Tadius;
4 Šimun Kananaj i Juda Iškariotski, koji ga izda.
Saimon ringrianv, okv Judas Iskariot, Jisunyi kupnv.
5 Tu dvanaestoricu posla Isus uputivši ih: “K poganima ne idite i ni u koji samarijski grad ne ulazite!
So nyi vring gola anyia Jisu svbv mingvrila vnglin moto: Nonuno Jentail mooku lo vmalo Samaritan banggu vdwlo vngma bvka.
6 Pođite radije k izgubljenim ovcama doma Izraelova!
Vmabvya nonuno Israel gv svlar nyekunv nyi vdwgvlo vnglaka.
7 Putom propovijedajte: 'Približilo se kraljevstvo nebesko!'
Vngnyika okv japgo laka, ‘Nyidomooku gv Karv ngv nvchi duku!’
8 Bolesne liječite, mrtve uskrisujte, gubave čistite, zloduhe izgonite! Besplatno primiste, besplatno dajte!
Lvvma nvnga mvpu laka, sinv nga turkur molaka, yvvdw taik ridunv mvpu jilaka, okv uyuvram vdwa chara laka. Nonuno arv jimabv naapvnv, vkvlvgabv jinyubv jilaka.
9 Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase,
Nonugv jekap lo ain, raaji, okv morko go gvma bvka;
10 ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa. Ta vrijedan je radnik hrane svoje.”
moing vngkulo giagonv kochak vmalo jvkoklaklwk bornyi vmalo lvsup anyi vmalo bangngi guka gvyoka. Rinv anga ogugo dinchi pvdw jirung dunv.
11 “U koji god grad ili selo uđete, razvidite tko je u njemu dostojan: ondje ostanite sve dok ne odete.
Vdwlo nonu Banggu lo vmalo napumlo aalwk redw, aagv rila nonua alvbv aamu jinv go kaaying laka, okv ninyia lvkobv dooming gvlaka nonugv ho mooku lokv vnglinma dvdvlo.
12 Ulazeći u kuću, zaželite joj mir.
Vdwlo nonuno naam gulo aaridw, ‘mvngpuv nonua lvkobv doi laka’ vla minlaka.”
13 Bude li kuća dostojna, neka mir vaš siđe na nju. Ne bude li dostojna, neka se mir vaš k vama vrati.
Ho gv naam nyi v nonua alvbv naarwk siredw, nonugv kumrwklvtak nga ho doolwk molaka; vbvritola bunu nonua alvbv naarwk sima bolo, vbvribolo nonugv kumrwklvtak nga naakur lakuka.
14 Gdje vas ne prime i ne poslušaju riječi vaših, iziđite iz kuće ili grada toga i prašinu otresite sa svojih nogu.
Okv vdwlo banggu gunv vmalo nampum gunv nonua alvbv naarwk sima boloka vmalo tvria maboloka vbvrikunamv ho mooku a kayulaka okv lvchu gv pvmar haka moolu laka.
15 Zaista, kažem vam, lakše će biti zemlji sodomskoj i gomorskoj na Dan sudnji negoli gradu tomu.”
Ngo nonua jvjv nga minjidunv jwngkadaka alu lo Pwknvyarnv ho banggu gv nyi vdwa svnga Sodom okv Gomora banggu gv nyi vdwa aya yari nvpv!
16 “Evo, ja vas šaljem kao ovce među vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!
“Tvvriato! Ngo nonua vnglin mogv rinvla svlar a svcha chatwng lo vngmunam aingbv. Nonuno tabw gv apiabv hima sunvbv rilaka okv taakw jvbv angam nvgobv rilaka.
17 Čuvajte se ljudi, jer će vas predavati vijećima i po svojim će vas sinagogama bičevati.
Himasulaka nonua naatungla tumjinv okv kvbanaam lo boolwk jinv doodu nvla, okv bunu nonua Jius kumkunaamlo dvngri nvla.
18 Pred upravitelje i kraljeve vodit će vas poradi mene, za svjedočanstvo njima i poganima.
Ngoogv lvgabv nonua dvbv vdwgv okv rigvdogvnv vdwgv kaagialo mvrit rinvla okv Jentail vdwa okv bunua Alvnv Yunying nga minjinam lvgabv.
19 Kad vas predadu, ne budite zabrinuti kako ili što ćete govoriti. Dat će vam se u onaj čas što ćete govoriti.
Vdwlo bunu nonua mvrit kolo aagv rikudw, nonu ogu gonyi minse ngvdw vmalo oguaingbv mindu bvdw vla mvngru mabvka. Vdwlo mindubv riri kudw nonua minse nga jiri kunv.
20 Ta ne govorite to vi, nego Duh Oca vašega govori u vama!”
Nonugv gamchar dvdv ngv nonu gvngvma, hv nonugv Abu gv Dow v nonu gvlokv japdunv.
21 “Brat će brata predavati na smrt i otac dijete. Djeca će ustajati na roditelje i ubijati ih.
“Nyi vdwv atugv achiboru vdwa mvki modubv laklwk reku, okv abu vdwv vbvdvdvbv bunugv umvuu vdwa rire; umvuu vdwv anvabua rinying reku okv bunua mvki moreku.
22 Svi će vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svršetka, bit će spašen.”
Ngoogv lvgabv nyichar mvnwngngv nonua kaanwng mareku. Vbvritola yvvdw ataranya lobv gakbwngla rilin doolin rinv hv turnama paariku.
23 “Kad vas stanu progoniti u jednom gradu, bježite u drugi. Zaista, kažem vam, nećete obići gradova izraelskih prije nego što dođe Sin Čovječji.”
Vdwlo bunu nonua banggu ako lo mvdwkmvku rikudw, banggu ako gunvlo joklwk laka. Ngo nonua jvjvbv mindunv nonu Nyia Kuunyilo gv aatv madvbv Israel gv banggu mvnwnglo rise gwngse nga rinya nyumare.
24 “Nije učenik nad učiteljem niti sluga nad gospodarom svojim.
“Purinv vmiv Tamsar nvnga kaiyama dunv; nyira ngv ninyigv atua kaiyama dunv.
25 Dosta je da učenik bude kao njegov učitelj i sluga kao njegov gospodar. Ako su domaćina Beelzebulom nazvali, koliko će više njegove ukućane?”
Vkvlvgabv purinv vmiv ninyigv tamsarbo aingbv rirung dubv mvngdum laka, okv nyira ngvka vbvdvdv bv ninyigv atu aingbv. Vpin ara gv nyiloyachok ka Biljebul vla minbolo, vpin gv nyi vdwa hum tvrukaya yadubv bunua minre!
26 “Ne bojte ih se dakle. Ta ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati.
“Vkvlvgabv nyi vdwa busu mabvka, ogugonyi vjak takmamla vvpv pvdw mvkok reku, okv arwnglo vvsinam ma chimpa morikunv.
27 Što vam govorim u tami, recite na svjetlu; i što na uho čujete, propovijedajte na krovovima.”
Ngo kanv lo nonua ogugo minpa pvdw nonuno um pua tota lo ridv laka, okv nonuno ogugo tvsi pvdw nonu hum naam mwnglo ao lokv gokpa jilaka.
28 “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu.” (Geenna g1067)
Ayakka mvki jinv nga busu mabvka, vbvritola yaji yalu ha mvki nyumare; vmabvya ayak hala yaji yalu ha uyumooku lo mvyak jinv Pwknvyarnvnyi busu yalaka. (Geenna g1067)
29 “Ne prodaju li se dva vrapca za novčić? Pa ipak ni jedan od njih ne pada na zemlju bez Oca vašega.
Morko abar mvngchik lokv nonu pvdwng nvvnyi go rvvla madunvre vbvritola nonugv Abu mvngma rinyi pvdwng nvgoka kolv lo hoolu madunv.
30 A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene.
Nonu gvbv dumpo dwmw haka kiro pvkunv.
31 Ne bojte se dakle! Vredniji ste nego mnogo vrabaca.”
Vkvlvgabv busu mabvka; Nonu pvdwng mvnwng haka arv doya nvngv!
32 “Tko god se, dakle, prizna mojim pred ljudima, priznat ću se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima.
“Yvvdw nyi vdwgv tvvpam kaapam lo rvbwngvrwngbv Jisu ngo gv-ngv vla minre kudw, ngooka ninyia nyido mooku tolo doonv ngo Abu gv kaagia lo vbvrire.
33 A tko se odreče mene pred ljudima, odreći ću se i ja njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima.”
Vbvritola yvvdw nga nyi vdwgv tvvpam kaapam lo mia siredw, ngooka ninyia nyido tolo doonv ngo Abu gv kaagialo mia siitv ngurure.
34 “Ne mislite da sam došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti mir, nego mač.
“Nyia mooku so nga himpukain a aagvla aapvnv vla mvngma bvka. Ma, ngo sarsopoyo nga aagvdubv aama, vbvritola riokse nga aagv yapvnv.
35 Ta došao sam rastaviti čovjeka od oca njegova i kćer od majke njezine i snahu od svekrve njezine;
Ngo aapvnv kuunyilo vdwv bunugv abu vdwa rinying modubv, kuunyijar vdwv bunugv anv vdwa rinying modubv, nyang vdwv bunugv ayu vdwa rinying modubv;
36 i neprijatelji će čovjeku biti ukućani njegovi.
Nyi gunv gv kairungbv nyiru minsu namv ninyigv ogu naam gv nyi gubv rire.
37 “Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kćer više nego mene, nije mene dostojan.
“Yvvdw nga lvyabv ninyigv anv okv abua pakdunv, hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma; yvvdw nga lvyabv ninyigv kuunyilo okv kuunyimv ha pakdunv, hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma.
38 Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan.
Yvvdw ninyigv daapo nga joorapla ngoogv kochinglo vngming gvma dunv hv ngoogv lvbwlaksu vla mindubv riyoma.
39 Tko nađe život svoj, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, naći će ga.”
Yvvdw ninyigv singdung nga kai modubv mvngdunv, hv ngooyare, okv yvvdw ninyigv singdung nga ngoogv lvgabv ngoomu dunv hv singya re.
40 “Tko vas prima, mene prima; a tko prima mene, prima onoga koji je mene poslao.
“Yvvdw nonua alvbv naarwk sidunv, hv nga alvbv naarwksinam mv; okv yvvdw nga alvbv naarwk sidudw, hv nga vngmunv nw nyika alvbv naarwk sita dunv.
41 Tko prima proroka jer je prorok, primit će plaću proročku; tko prima pravednika jer je pravednik, primit će plaću pravedničku.
Yvvdw Pwknvyarnv gv gindungpingko nga naarwk sidunv, ogulvgavbolo hv Pwknvyarnv gv gindungpingko ngv, hv nw gvlo rijo nga paare. Okv yvvdw alvnv nyi ha alvbv naarwk sidunv, ogulvgavbolo hv alvnv nyi hv, hv nw gvlo rijo nga paare.
42 Tko napoji jednoga od ovih najmanjih samo čašom hladne vode zato što je moj učenik, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća.”
Nonu jvjvbv mvngrung laka yvvdw nga reming gvnv miangyachok nvgonyi isi koobu go jidunv ogulvgavbolo hv nga reming gvnv ngv, hv jvjv rungbv rijo nga paarungre.”
