< Luka 20 >

1 Jednog dana dok je naučavao narod u Hramu i naviještao evanđelje, ispriječe se glavari svećenički i pismoznanci sa starješinama
Sie len ke Jesus el muta in Tempul in luti mwet uh ac fahkak ke Pweng Wo, mwet tol fulat ac mwet luti Ma Sap, wi pac un mwet matu elos tuku
2 pa mu dobace: “Reci nam kojom vlašću to činiš ili tko ti dade tu vlast?”
ac fahk nu sel, “Fahkma nu sesr, ma ya ku lom in oru ma inge? Su sot ku ingan nu sum uh?”
3 On odgovori: “Upitat ću i ja vas. Recite mi:
Jesus el topuk ac fahk nu selos, “Inge nga ac siyuk suwos sie mwe siyuk. Fahkma nu sik,
4 krst Ivanov bijaše li od Neba ili od ljudi?”
ku lal John in baptaisi mwet tuku ya me? Ya ma sin God me, ku ma sin mwet uh?”
5 A oni smišljahu među sobom: “Reknemo li 'od Neba', odvratit će 'Zašto mu ne povjerovaste?'
Elos mutawauk in asiyuki inmasrlolos, “Mea kut ac fahk? Kut fin fahk mu, ‘Ma sin God,’ el ac mu, ‘Fin ouingan, efu kowos ku tia lulalfongel John?’
6 A reknemo li 'od ljudi', sav će nas narod kamenovati. Ta uvjeren je da je Ivan prorok.”
A kut fin fahk mu, ‘Ma sin mwet uh,’ un mwet na lulap se inge ac tungal kut nwe ke kut misa, mweyen elos lulalfongi mu mwet palu se pa John.”
7 I odgovore da ne znaju odakle.
Ouinge elos fahk, “Kut tia etu lah tuku ya me.”
8 I Isus reče njima: “Ni ja vama neću kazati kojom vlašću ovo činim.”
Ac Jesus el fahk nu selos, “Fin ouingan, nga ac tia pac fahk nu suwos lah ma ya ku luk in oru ma inge.”
9 Zatim uze narodu kazivati ovu prispodobu: “Čovjek posadi vinograd, iznajmi ga vinogradarima i otputova na dulje vrijeme.”
Na Jesus el fahk pupulyuk se inge nu sin mwet uh: “Oasr sie mwet ma yukwiya ima in grape se, ac sang nu sin kutu mwet in karingin, na el som liki facl sel ke pacl na loeloes.
10 “Kada dođe doba, posla slugu vinogradarima da mu dadnu od uroda vinogradskoga. No vinogradari ga istukoše i otposlaše praznih ruku.
Ke sun pacl in telani grape in ima uh, el supwala mwet kulansap se nu yurin mwet karingin ima uh in tuh use ip lal ke ma elos kosrani uh. Tusruktu mwet liyaung ima uh uni mwet kulansap sac nwe folokunulla pisinpo.
11 Nato on posla drugoga slugu. Ali oni i toga istukoše, izružiše i otposlaše praznih ruku.
Na el sifilpa supwala sie pac mwet kulansap; ac mwet liyaung ima elos sifilpa onel, oral arulana koluk, ac folokunulla pisinpo pac.
12 Posla i trećega. A oni i njega izraniše i izbaciše.”
Na el sifilpa supwala mwet kulansap se aktolu. Mwet karingin ima elos kanteya pac ac sisella.
13 “Nato reče gospodar vinograda: 'Što da učinim? Poslat ću im sina svoga ljubljenoga. Njega će valjda poštovati.'
Na mwet se ma la ima uh fahk, ‘Mea nga ac oru uh? Nga ac supwala wen kulo se nutik inge. Pwayena lah elos ac akfulatyal!’
14 Ali kada ga vinogradari ugledaju, stanu među sobom umovati: 'Ovo je baštinik. Ubijmo ga da baština bude naša.'
Tusruktu, ke mwet liyaung ima uh liyalak elos fahk nu sin sie sin sie, ‘Wen se nutin mwet se la ima uh pa inge. Kut unilya, na ma lal inge ac fah lasr lac!’
15 Izbaciše ga iz vinograda i ubiše.” “Što će dakle učiniti s njima gospodar vinograda?
Ouinge elos sisella liki ima uh ac unilya. Na Jesus el siyuk, “Mea mwet se la ima uh ac oru nu sin mwet ma karingin ima uh?
16 Doći će i pogubiti te vinogradare i dati vinograd drugima.” Koji ga slušahu rekoše: “Bože sačuvaj!”
El ac tuku ac uniya mwet inge, ac sang ima uh nu sin kutu pacna mwet.” Ke mwet uh lohng ma inge elos fahk, “Tia ku in ouinge!”
17 A on ih ošinu pogledom i reče: “A što ono piše: Kamen što ga odbaciše graditelji postade kamen zaglavni?
Jesus el ngetang suelosi ac fahk, “Ac pia kalmen Ma Simusla se inge? ‘Eot se ma mwet musa uh nunku mu wangin sripa ac sisla, Pa yohk sripa oemeet uh.’
18 Tko god padne na taj kamen, smrskat će se, a na koga on padne, satrt će ga.”
Kutena mwet su putatyang nu fin eot sacn, ac fah musalsalu mano nu ke ip srisrik. Ac eot sac fin putati nu fin sie mwet, ac fah mokutkuti oana kutkut.”
19 Pismoznanci i glavari svećenički gledahu da istog časa stave ruke na nj, ali se pobojaše naroda. Dobro razumješe da o njima kaza tu prispodobu.
Mwet luti Ma Sap ac mwet tol fulat elos kena kapriya Jesus in pacl sacna, mweyen elos etu lah el fahk pupulyuk sac lainulos; tuh elos sangeng sin mwet uh.
20 Vrebajući na nj, poslaše uhode koji su se pravili pravednicima da ga uhvate u riječi pa da ga predaju oblasti i vlasti upraviteljevoj.
Ke ma inge elos suk sie pacl wo lalos. Elos moli nu sin kutu mwet in som ac oru lumahlos in oana elos mwet suwoswos, sruhk elos supwalosla in sruokilya Jesus ke mwe siyuk kutasrik lalos, elos in mau eisalang nu ke ku fulat lun Governor lalos, su siemwet Rome.
21 Upitaše ga dakle: “Učitelju, znamo da pravo zboriš i naučavaš te nisi pristran, nego po istini učiš putu Božjem.
Mwet kutasrik inge fahk nu sin Jesus, “Mwet Luti, kut etu lah kas lom ac ma kom luti inge ma pwaye. Kut etu lah kom tia wiwi mwet, a kom luti ma pwaye ke ma lungse lun God.
22 Je li nam dopušteno dati porez caru ili nije?”
Fahkma nu sesr, ya ac lain Ma Sap lasr uh mwet uh in moli tax nu sin Caesar, Tokosra Fulat lun acn Rome, ku tia?”
23 Proničući njihovu lukavost, reče im:
Tuh Jesus el akilen kutasrik lalos, ac el fahk nu selos,
24 “Pokažite mi denar.” “Čiju ima sliku i natpis?”
“Use sie ipin mani silver an nu sik ngan liye. Mutun su ac inen su oan kac inge?” Ac elos fahk, “Ma lun Caesar.”
25 A oni će: “Carevu.” On im reče: “Stoga dajte caru carevo, a Bogu Božje.”
Na Jesus el fahk, “Kwal, sang nu sin Caesar ma lun Caesar, ac sang nu sin God ma lun God.”
26 I ne mogoše ga uhvatiti u riječi pred narodom, nego umuknuše zadivljeni njegovim odgovorom.
Ouinge elos koflana sruokilya ye mutun mwet uh ke kutena kas lal, na elos misla ac arulana lut ke top lal uh.
27 Pristupe mu neki od saduceja, koji niječu uskrsnuće. Upitaše ga:
Na kutu mwet Sadducee, su fahk mu mwet uh ac fah tia sifil moulyak, elos tuku nu yurin Jesus ac fahk,
28 “Učitelju! Mojsije nam napisa: Umre li bez djece čiji brat koji imaše ženu, neka njegov brat uzme tu ženu te podigne porod bratu svomu.
“Mwet Luti, Moses el tuh simusla ma sap se inge nu sesr, ‘Mukul se fin misa ac wangin tulik natul, mwet lin mukul sacn enenu in payukyak sin katinmas sacn eltal in mau ku in oswela kutu tulik ma ac pangpang ma nutin mukul se ma misa uh.’
29 Bijaše tako sedmero braće. Prvi se oženi i umrije bez djece.
Tuh oasr tamulel itkosr — ma se ma matu el payuk nwe misa, a wangin tulik natul.
30 Drugi uze njegovu ženu,
Na el su akluo el payukyak sin katinmas sac,
31 onda treći; i tako redom sva sedmorica pomriješe ne ostavivši djece.
na sifilpa ma se aktolu uh. Lumah sacna sikyak nu sin tamulel itkosr ah nufon — elos misa ac wangin tulik natulos.
32 Naposljetku umrije i žena.
Na tok katinmas sac misa.
33 Kojemu će dakle od njih ta žena pripasti o uskrsnuću? Jer sedmorica su je imala za ženu.”
Na fuka, ke ac mau sun len in sifil moulyak uh, ac kien su katinmas sac? Nufonna mwet itkosr uh tuh payuk nu sel.”
34 Reče im Isus: “Djeca se ovog svijeta žene i udaju. (aiōn g165)
Jesus el topuk ac fahk nu selos, “Mukul ac mutan in pacl se inge uh elos marut, (aiōn g165)
35 No oni koji se nađoše dostojni onog svijeta i uskrsnuća od mrtvih niti se žene niti udaju. (aiōn g165)
tusruktu mukul ac mutan ma fal in wi moulyak ke pacl se fahsru, ac fah tia marut. (aiōn g165)
36 Zaista, ni umrijeti više ne mogu: anđelima su jednaki i sinovi su Božji jer su sinovi uskrsnuća.”
Elos ac fah oana lipufan, ac tia ku in misa. Elos ma nutin God, mweyen elos moulyak liki misa.
37 “A da mrtvi ustaju, naznači i Mojsije kad u odlomku o grmu Gospodina zove Bogom Abrahamovim, Bogom Izakovim i Bogom Jakovljevim.
Moses el arulana akpwayei lah mwet misa elos sifil moulyak. Ke sramsram ke firir se in kupo sac, el kaskas kacl Leum ouinge: ‘El God lal Abraham, God lal Isaac, ac God lal Jacob.’
38 A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive!”
Ke ma inge El God lun mwet moul, tia lun mwet misa, tuh nu sel mwet nukewa moul.”
39 Neki pismoznanci primijete: “Učitelju! Dobro si rekao!”
Na kutu sin mwet luti Ma Sap elos fahk nu sel, “Mwet Luti, wona top lom an!”
40 I nisu se više usuđivali upitati ga bilo što.
Ac elos koflana sifil siyuk kutena ma sel.
41 A on im reče: “Kako kažu da je Krist sin Davidov?
Jesus el siyuk selos, “Efu ku fwack mu Christ el wen natul David?
42 Ta sam David veli u Knjizi psalama: Reče Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedi mi zdesna
Ku David el sifacna fahk in book in Psalm mu, ‘Leum God El fahk nu sin Leum luk: Muta siskuk layot
43 dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim!'
Nwe ke nga oru mwet lokoalok lom oana sie ma loangeyen niom.’
44 David ga dakle naziva Gospodinom. Kako mu je onda sin?”
David el pangnol ‘Leum.’ Fin ouinge, fuka tuh Christ elan wen natul David?”
45 I pred svim narodom reče svojim učenicima:
Ke mwet uh nukewa lohng, Jesus el fahk nu sin mwet tumal lutlut,
46 “Čuvajte se pismoznanaca, koji rado hodaju u dugim haljinama, vole pozdrave na trgovima, prva sjedala u sinagogama i pročelja na gozbama,
“Kowos karinginkowosyang liki mwet luti Ma Sap uh, su lungse forfor nukum nuknuk loeloes lalos, ac oayapa tuh mwet uh in paingulos ac akfulatyalos ke nien kuka uh; ac sulela nien muta fulat in iwen lolngok ac yen ma wo emeet in pacl in kufwa;
47 proždiru kuće udovičke, još pod izlikom dugih molitava. Stići će ih to oštrija osuda.”
su lungsena kiapu katinmas ac pisre lohm selos, tari elos filangkin pre loeloes lalos! Kai nu selos uh ac fah arulana upa!”

< Luka 20 >