Luka 19
1 I uđe u Jerihon. Dok je njime prolazio,
Yesussay Iyarko giza sora aadhdhi bishin
2 eto čovjeka imenom Zakej. Bijaše on nadcarinik, i to bogat.
Zakosa geetettiza issi assi he Yesussay biza oge bolla dees. Izikka dere qaraxa qanxisizaytas halaqqanne keehi dure asa.
3 Želio je vidjeti tko je to Isus, ali ne mogaše od mnoštva jer je bio niska stasa.
Izikka Yesussa geetettizaysi awayssakkonne beyanas koyishin qaantha asa gidida gishinne daro derey Yesussa kaalliza gish Yesussa beyanas dandd7ibeynna.
4 Potrča naprijed, pope se na smokvu da ga vidi jer je onuda imao proći.
Yesussay he ogera aadhdhishin sinthe qaxidi oge bolla diza issi etha miththa bolla kezides.
5 Kad Isus dođe na to mjesto, pogleda gore i reče mu: “Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući.”
Yesussay etha gars gakidi dhoqqu histi xeellidi Zakosa hach ta ne keeththan pe7anaas besses elella wodha gides.
6 On žurno siđe i primi ga sav radostan.
Izikka elle wodhidi ufaysan mokki ekkidees.
7 A svi koji to vidješe stadoše mrmljati: “Čovjeku se grešniku svratio!”
He wode heen izara diza asay hessa beyidi nagarancha asa keeththan imatistana gees giidi wurikka garsara zuzumettida.
8 A Zakej usta i reče Gospodinu: “Evo, Gospodine, polovicu svog imanja dajem siromasima! I ako sam koga u čemu prevario, vraćam četverostruko.”
Gido attin Zakosay eqqidi Godo tani taas diza miishshe wursofe baga shaakkada manqqotas immana tani oonappekka wordora bonqqa ekkidaazzi diikko oyddu kushe gujjada izades immanna gides.
9 Reče mu na to Isus: “Danas je došlo spasenje ovoj kući jer i on je sin Abrahamov!
Yesussaykka ha uraykka Abrame na gidida gish hach ha keethas paxatethi yides gides.
10 Ta Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno!”
Haysas gaassoykka asa nay haa yidaysi dhayidayssa koyanasinne ashanassa.
11 Kako su oni to slušali, dometnu on prispodobu - zato što bijaše nadomak Jeruzalemu i oni mislili da će se umah pojaviti kraljevstvo Božje.
Asay hayssa siyishin leemusora haasa7a oykkides gaassoykka izi Yerusaleme gakkanaas matida gishine asatas Xoossa kawotethi qonccanna hanza milattida gishassa.
12 Reče dakle: “Neki je ugledan čovjek imao otputovati u daleku zemlju da primi svoje kraljevstvo pa da se vrati.
Hessa gish issi kawo nay ba kawotetha shuumeteth ekki yanas haaho biitta biddes.
13 Dozva svojih deset slugu, dade im deset mna i reče: 'Trgujte dok ne dođem.'
Be ashkarata giddofe tammata xeeygidi tamu minnane istas immidi, ta simadda yaana gakanas hayssa miishshan zal7ite gides.
14 A njegovi ga građani mrzili te poslaše za njim poslanstvo s porukom: 'Nećemo da se ovaj zakralji nad nama.'”
He dere asati qasse iza ixxida gish haysi addezzi nu bolla kawotana mala koyokko giidi iza geedora aathi yedida.
15 “Kad je on primio kraljevstvo i vratio se, naredi da mu dozovu one sluge kojima je predao novac da sazna što su zaradili.”
Gido attin ha kawo naazi kawo gididi guye ba dere simmides. Kase bishe tamu minnane immida tamu ashkkarati izi immida biran zal7idi woysa tirfisidakkonne eranas ista xeeygidees.
16 “Pristupi prvi i reče: 'Gospodaru, tvoja mna donije deset mna.'
Istafe koyroy shiiqidi Godo ne taas immida tamu minnaney hara tamu yelides gides.
17 Reče mu: 'Valjaš, slugo dobri! U najmanjem si bio vjeran, vladaj nad deset gradova!'
Godazikka iza ne amanettida ashkkara, lo7o oothadassa, ne guutha miishshan amanettida gish tamu katamata ne haarana mala nees immadis gides.
18 Dođe i drugi govoreći: 'Mna je tvoja, gospodaru, donijela pet mna.'
Nam77anthozika izakko shiiqqidi Godo ne taas immida minnaneppe hara ichachu minnaney wodhides gides.
19 I tomu reče: 'I ti budi nad pet gradova!'”
Iza Godazi izas zaaridi neni aysana mala tamu katamati nees imettida gides.
20 “Treći, opet dođe govoreći: 'Gospodaru, evo ti tvoje mne. Držao sam je pohranjenu u rupcu.
Qassekka hara oothanchay shiiqqidi Godo neni wothontasoppe ekkizadde zerontasoppe maxizaddenne menxxe iita asa gidida gish ta nees babbada curqan xaaxxa wothida ne minnaneyo hey ekka gides.
21 Bojao sam te se jer si čovjek strog: uzimaš što nisi pohranio, žanješ što nisi posijao.'”
22 “Kaže mu: 'Iz tvojih te usta sudim, zli slugo! Znao si da sam čovjek strog, da uzimam što nisam pohranio i žanjem što nisam posijao?
Iza Godazi zaaridi izas hayso iita oothanchazo ta ne qaalan nena zaara pirdays. Tani wothontasoppe ekkizaddenne zerontasoppe maxxiiza menxe iita asa gididaysa erasashin tani ta miishsha yelora ekkana mala he miishshan oothanna asatas aazas immabeyki gides.
23 Zašto onda nisi uložio moj novac u novčarnicu? Ja bih ga po povratku podigao s dobitkom.'
24 Nato reče nazočnima: 'Uzmite od njega mnu i dajte onomu koji ih ima deset.'
Iza Godazikka heen eqqida asata iza kusheppe minnaneza ekkidine tamu minnaney dizaysas immite gides.
25 Rekoše mu: 'Gospodaru, ta već ima deset mna!'
Istika zaaridi Godo izas tamu minnaney deesko gida.
26 Kažem vam: svakomu koji ima još će se dati, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima.
Izikka zaaridi diza uras wursos haray gujjistana, bayndda uras kase dizaysi izappe eketti gidanna gido attin tani ista bolla kawotonta mala koyidayta hayta ta morketa taakko haa ehidi ta sinthan shukkite gides.
27 A moje neprijatelje - one koji me ne htjedoše za kralja - dovedite ovamo i smaknite ih pred mojim očima!'”
28 Rekavši to, nastavi put uzlazeći u Jeruzalem.
Hessa haasa7i simmidi Yesussay Yerusaleme kezanas istafe sintheti biddes.
29 Kad se približi Betfagi i Betaniji, uz goru koja se zove Maslinska, posla dvojicu učenika
Dabre zayite geetettiza zuma bolla diza Beettefaggenne Bittaanya geetettiza katamatakko matida wode bena kaallizaytappe nam77anta kiittishe heen inte sinthan diza qeeri katama biitte biiddi katama inte gelishin oonikka toggi eronta issi qachcheti diza hare gutte inte demmna iza birshidi haa taas ekki yite, intena oonikka aazas birsheti giidi oychchikko Godas koshes gite gides.
30 govoreći: “Hajdete u selo pred vama. Čim uđete u nj, naći ćete privezano magare koje još nitko nije zajahao. Odriješite ga i dovedite.
31 Upita li vas tko: 'Zašto driješite?', ovako recite: 'Gospodinu treba.'”
32 Oni koji bijahu poslani otiđoše i nađoše kako im bijaše rekao.
kiitetidaytikka biidi izi istas yoottida mala hare gutteza demmida.
33 I dok su driješili magare, rekoše im gospodari: “Što driješite magare?”
Isti gutteza birshin gutteza Godati beyidi aazas birshetti giidi oychchida.
34 Oni odgovore: “Gospodinu treba.”
Istika Godas koshshees gida.
35 I dovedoše ga Isusu i staviše svoje haljine na magare te posjednuše Isusa.
Hare gutteza Yesussako ehidi ba mayo wurissi gutteza bolla yegidi Yesussa hare gutteza togisida.
36 I kuda bi on prolazio, prostirali bi po putu svoje haljine.
Asay wurikka ba afala Yesussay biza oge bolla miccidees.
37 A kad se već bio približio obronku Maslinske gore, sve ono mnoštvo učenika, puno radosti, poče iza glasa hvaliti Boga za sva silna djela što ih vidješe:
Dabre zayite zuma bollara dugeth wothiza ogezakko matida wode qooday bayndda derey ba beydda malaata gish wurikka ufaysara ba qaala dhoqqu histtidi Goda sunthan yiza kawoy anjjettidaysa, saroy salon bonchoy saloppe bolla salon gido gides.
38 “Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Na nebu mir! Slava na visinama!”
39 Nato mu neki farizeji iz mnoštva rekoše: “Učitelju, prekori svoje učenike.”
Deretappe issi issi Farsaweti Yesussa tamaarsizayso ha nena kaalliza asay gizaysa gonta mala hanqqa gides.
40 On odgovori: “Kažem vam, ako ovi ušute, kamenje će vikati!”
Izikka istas zaaridi hayti co7u gidakkonne shuuchchatikka waassana gides.
41 Kad se približi i ugleda grad, zaplaka nad njim
Yesussay Yerusaleme matishe katama beyidi izis yekides. nees saro gidizaz hach ne eridakko aazze dizayishin ha7i ne ayfeppe qotettida gish ne morkketi heera haara nena giddoothidi kun7isana wodey yaana gides.
42 govoreći: “O kad bi i ti u ovaj dan spoznao što je za tvoj mir!
43 Ali sada je sakriveno tvojim očima. Doći će dani na tebe kad će te neprijatelji tvoji opkoliti opkopom, okružit će te i pritijesniti odasvud.
44 Smrskat će o zemlju tebe i djecu tvoju u tebi. I neće ostaviti u tebi ni kamena na kamenu zbog toga što nisi upoznao časa svoga pohođenja.”
Nenanne ne gibbe garsan nenara diza ne nayta wurssi biittara walakkana. Shuuchcha bolla shuuchchikka aggettenna. Hessi wurikka Xoossi nena koyishin neni eronta aggida gishassa.
45 Ušavši u Hram, stane izgoniti prodavače.
Hessafe kaallidi Yesussay maqddase gelidi maqddase giddon zal7izayta kessides.
46 Kaže im: “Pisano je: Dom moj bit će Dom molitve, a vi od njega načiniste pećinu razbojničku!”
Qassekka ta keethay woossa keeththa gidanna geetettidi xaafettidees, inteni gidiko pangazi diza gonggollo histiddista gides.
47 I danomice naučavaše u Hramu. A glavari su svećenički i pismoznanci tražili kako da ga pogube, a tako i prvaci narodni,
Wontin wontin maqddasen izi tamaarishin Xaafetinne dere halaqqati iza wodhanaas koyida.
48 ali nikako naći što da učine jer je sav narod visio o njegovoj riječi.
Gido attin derey wurikka izara oykettidi izi tamarsizaysa kaalliza gish oothanaazi istas kirq gides.
