Suci 11
1 Gileađanin Jiftah bijaše hrabar ratnik. Rodila ga bludnica, a otac mu bijaše Gilead.
Pea ko Sefita ko e tangata Kiliati, ko e tangata toʻa lahi, pea ko e tama ia ʻae fefine angahala: pea ko e foha ʻo Kiliati ʻa Sefita.
2 Ali je Gileadu i njegova žena rodila sinove, pa kada su sinovi te žene odrasli, otjeraše Jiftaha govoreći mu: “Nećeš dobiti baštine od našeg oca jer si sin strane žene.”
Pea naʻe fanauʻi ʻe he uaifi ʻo Kiliati ʻae ngaahi tama; pea naʻe tupu hake ʻae ngaahi tama ʻa hono uaifi, pea naʻa nau kapusi ʻa Sefita, ʻonau pehē kiate ia, “ʻE ʻikai te ke hoko koe ki ha meʻa ʻi he fale ʻo ʻetau tamai: he ko e tama koe ʻae fefine kehe.”
3 Jiftah zato pobježe od svoje braće i naseli se u zemlji Tobu. Ondje se oko njega okupila hrpa beskućnika koji su s njim pljačkali.
Pea naʻe hola ai ʻa Sefita mei hono ngaahi kāinga, pea nofo ia ʻi he fonua ko Topi: pea naʻe kātoa kia Sefita ʻae kau tangata launoa, ʻonau ʻalu fano mo ia.
4 Poslije nekog vremena Amonci zavojštiše na Izraela.
Pea fuoloaange mo ʻene hoko ʻo pehē, naʻe te u tau ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki ʻIsileli.
5 Kada su Amonci napali Izraela, krenuše gileadske starješine da trže Jiftaha u zemlji Tobu.
Pea ʻi he te u tau ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki ʻIsileli, pea pehē, naʻe ʻalu ʻae kau mātuʻa ʻo Kiliati ke ʻomi ʻa Sefita mei he fonua ko Topi:
6 “Hodi”, rekoše mu, “budi nam vojvoda da ratujemo protiv Amonaca.”
Pea naʻa nau pehē kia Sefita, “Haʻu koe, ʻo hoko ko homau ʻeikitau, koeʻuhi ketau tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni.”
7 Ali Jiftah odgovori gileadskim starješinama: “Niste li me vi mrzili i otjerali iz kuće moga oca? Zašto sada dolazite k meni kada ste u nevolji?”
Pea naʻe pehē ʻe Sefita ki he kau mātuʻa ʻo Kiliati, “ʻIkai naʻa mou fehiʻa kiate au, pea kapusi au mei he fale ʻo ʻeku tamai? Pea ko e hā kuo mou haʻu ai kiate au ʻi hoʻomou tuʻutāmaki?”
8 Gileadske starješine rekoše Jiftahu: “Zato smo sada došli tebi: pođi s nama, povedi rat protiv Amonaca i bit ćeš poglavar nama i svima u Gileadu.”
Pea pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo Kiliati kia Sefita, “Ko ia ʻoku mau toe kumi ni kiate koe, koeʻuhi ke tau ō, pea tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea ke hoko ko homau ʻeiki ʻi he kakai kotoa pē ʻo Kiliati.”
9 Jiftah upita gileadske starješine: “Ako me odvedete natrag da ratujem protiv Amonaca te ako ih Jahve meni preda, hoću li biti vaš poglavar?”
Pea naʻe pehē ʻe Sefita ki he kau mātuʻa ʻo Kiliati, “Kapau ʻoku mou ʻave au ki hoku fonua ke u tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi hoku ʻao, te u hoko moʻoni ai ko homou ʻeiki?”
10 “Jahve neka bude svjedokom među nama”, odgovore Jiftahu gradske starješine. “Jao nama ako ne učinimo kako si rekao!”
Pea pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo Kiliati kia Sefita, “Ke ʻafio ʻe Sihova kiate kitaua, ʻo kapau ʻe ʻikai te mau fai ʻo hangē ko hoʻo lea.”
11 I Jiftah ode sa starješinama Gileada. Narod ga postavi sebi za poglavara i vojvodu; a Jiftah je ponovio sve svoje uvjete pred Jahvom u Mispi.
Pea naʻe toki ʻalu ʻa Sefita mo e kau mātuʻa ʻo Kiliati, pea fakanofo ia ʻe he kakai ko e pule mo e ʻeikitau kiate kinautolu: pea naʻe fai ʻe Sefita ʻene ngaahi lea kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Misipa.
12 Jiftah posla onda poslanike kralju Amonaca s porukom: “Što ima između tebe i mene da si došao ratovati protiv moje zemlje?”
Pea naʻe fekau ʻe Sefita ʻae kau talafekau ki he tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, ʻo pehē, “Ko e hā haʻo kau kiate au koeʻuhi kuo ke haʻu ai ke tauʻi au ʻi hoku fonua?”
13 Kralj Amonaca odgovori Jiftahovim poslanicima: “U vrijeme kada je izlazio iz Egipta, Izrael ja zaposjeo moju zemlju od Arnona do Jaboka i Jordana. Zato mi je sada dragovoljno vrati!”
Pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ki he kau talafekau ʻa Sefita, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he faʻaoa ʻe ʻIsileli hoku fonua, ʻi heʻenau haʻu mei ʻIsipite, mei ʻAlanoni ʻo aʻu ki Sapoki, pea hoko ki Sioatani: ko ia ke ke toe tuku mai fiemālie pē ʻae ngaahi fonua ko ia.”
14 Jiftah nanovo pošalje glasnike kralju Amonaca
Pea naʻe toe fekau ʻe Sefita ʻae kau talafekau ki he tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
15 i poruči mu: “Ovako govori Jiftah: Nije Izrael zaposjeo ni moapsku ni amonsku zemlju,
Pea ne pehē kiate ia, ʻoku pehē ʻe Sefita, “Naʻe ʻikai faʻaoa ʻe ʻIsileli ʻae fonua ʻo Moape, pe ko e fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
16 nego je, izišavši iz Egipta, Izrael prešao pustinjom do Crvenog mora i došao u Kadeš.
Ka ʻi he ʻalu hake ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, pea fononga ʻo ʻasi ʻi he toafa mo e tahi Kulokula, pea hoko ki Ketesi;
17 Tada je poslao Izrael poslanike edomskom kralju s molbom: 'Htio bih proći kroz tvoju zemlju!' Ali ga edomski kralj ne posluša. Poslao ih je i moapskom kralju, ali ni on ne htjede, te Izrael ostade u Kadešu.
Naʻe fekau ai ʻe ʻIsileli ki he tuʻi ʻo ʻItomi, ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu ʻi ho fonua: ka naʻe ʻikai tokanga ki ai ʻae tuʻi ʻo ʻItomi. Pea naʻe pehē pe ʻenau fekau ki he tuʻi ʻo Moape: ka naʻe ʻikai loto ia ki ai: pea naʻe nofo pe ʻa ʻIsileli ʻi Ketesi.
18 Onda je preko pustinje zaobišao edomsku i moapsku zemlju i došao na istok od moapske zemlje. Narod se utaborio s one strane Arnona ne prelazeći granice Moaba, jer Arnon bijaše moapska međa.
Naʻa nau ʻalu ai pe ʻi he toafa, pea foliaki ʻae fonua ko ʻItomi, pea mo e fonua ʻo Moape, ʻonau hoko ʻo ofi ki he fonua ʻo Moape ʻi he potu hopoʻangalaʻā, pea ʻapitanga ʻi he potu ʻe taha ʻo ʻAlanoni, ka naʻe ʻikai hoko ki loto ʻi he veʻe fonua ʻo Moape: he ko e ngataʻanga ʻo Moape ʻa ʻAlanoni.
19 Izrael posla zatim poslanike Sihonu, amorejskom kralju, koji je vladao u Hešbonu, i poruči mu: 'Pusti nas da prođemo kroz tvoju zemlju do mjesta koje nam je određeno.'
Pea naʻe fekau ʻe ʻIsileli ʻae kau talafekau kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ko e tuʻi ʻo Hesiponi: pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli kiate ia, ʻOku mau kole kiate koe, ke ke tuku ke mau ʻalu atu ʻi ho fonua ki hoku potu.
20 Ali Sihon ne dopusti Izraelu da prođe preko njegova područja, nego skupi svu svoju vojsku koja bijaše utaborena u Jahasu i zametnu boj s Izraelom.
Ka naʻe ʻikai tui ʻa Sihoni ke tuku ʻa ʻIsileli ke ʻalu ʻi hono fonua: ka naʻe tānaki ʻe Sihoni hono kakai kotoa pē ʻo ʻapitanga ʻi Sehasi, ke tauʻi ʻa ʻIsileli.
21 Jahve, Bog Izraelov, predade Sihona i svu njegovu vojsku u ruke Izraelu, koji ih porazi, te Izrael zaposjede svu zemlju Amorejaca koji nastavahu to područje.
Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻa Sihoni mo hono kakai kotoa pē ki he nima ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu: pea naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻae fonua kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, ko e kakai ʻoe fonua.
22 Zaposjeo je tako svu zemlju Amorejaca od Arnona do Jaboka i od pustinje do Jordana.
Pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, mei ʻAlanoni ʻo aʻu atu ki Sapoki, pea mei he toafa ʻo hoko ki Sioatani.
23 I sada kad je Jahve, Bog Izraelov, protjerao Amorejce pred svojim narodom Izraelom, ti bi nas htio odagnati?
Ko ia ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kuo ne kapusi ʻae kakai ʻAmoni, mei he ʻao ʻo hono kakai ko ʻIsileli, pea ʻoku lelei ke ke maʻu ia ʻe koe?
24 Zar ne posjeduješ sve što je tvoj bog Kemoš bio oteo starim posjednicima? Tako i sve ono što je Jahve, naš Bog, oteo starim posjednicima, mi sada posjedujemo!
ʻIkai te ke maʻu ʻaia ʻoku foaki ʻe Kimosi ko ho ʻotua kiate koe? Ko ia ko kinautolu kotoa pē ʻe kapusi ʻe Sihova ko homau ʻOtua mei homau ʻao, ko kinautolu te mau maʻu.
25 Po čemu si ti bolji od moapskog kralja Balaka, sina Siporova? Je li se i on sporio s Izraelom? Je li on ratovao protiv njega?
Pea ko eni, ʻoku ke lelei hake koe ʻia Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ko e tuʻi ʻo Moape? Naʻe fekuki ia mo ʻIsileli pe ʻikai? Pe naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli?
26 Kada se Izrael nastanio u Hešbonu i u njegovim selima, u Aroeru i u njegovim selima, a tako i po svim gradovima na obali Jordana - evo, već tri stotine godina - zašto ih tada niste oteli?
Naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi Hesiponi mo hono ngaahi kolo, pea ʻi ʻAloeli mo hono ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi kolo ʻoku tuʻu ʻi hono ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua ʻo ʻAlanoni, ʻi he taʻu ʻe tolungeau? Ko e hā naʻe ʻikai te mou toe maʻu ʻakinautolu ʻi he ngaahi kuonga ko ia?
27 Nisam ja tebi skrivio nego ti meni činiš krivo ratujući protiv mene. Neka Jahve, Sudac, danas presudi između sinova Izraelovih i sinova Amonovih.”
Ko ia naʻe ʻikai te u fai angahala kiate koe, ka ʻoku ke fai kovi kiate au ʻi hoʻo fie tauʻi au: ko Sihova ko e fakamaau, ke fakamaau ʻe ia he ʻaho ni koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa ʻAmoni.”
28 Ali kralj Amonaca ne posluša riječi što mu ih je poručio Jiftah.
Ka naʻe ʻikai tokanga ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ki he ngaahi lea ʻa Sefita, ʻaia naʻa ne fekau kiate ia.
29 Duh Jahvin siđe na Jiftaha te on pođe kroz Gileadovo i Manašeovo pleme, prođe kroz gileadsku Mispu, a od gileadske Mispe dođe iza Amonaca.
Pea naʻe hoko ʻae Laumālie ʻo Sihova kia Sefita, pea naʻe ʻalu atu ia ʻi Kiliati, mo Manase, pea ʻalu atu ʻi Misipa ʻo Kiliati, pea ʻalu ʻi Misipa ʻo Kiliati ʻo hoko atu ki he fānau ʻa ʻAmoni.
30 I Jiftah se zavjetova Jahvi: “Ako mi predaš u ruke Amonce,
Pea naʻe lea ʻa Sefita ʻaki ʻae fuakava kia Sihova, ʻo ne pehē, “Kapau te ke tukuange moʻoni ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki hoku nima,
31 tko prvi iziđe na vrata moje kuće u susret meni kada se budem vraćao kao pobjednik iz boja s Amoncima bit će Jahvin i njega ću prinijeti kao paljenicu.”
pea ʻe pehē, ko ia ʻe hū kituʻa mei he matapā ʻo hoku fale ke fakafetaulaki kiate au ʻi heʻeku liu mai ʻi he fiemālie mei he fānau ʻa ʻAmoni, ʻe ʻa Sihova moʻoni ia, pea te u ʻatu ia ko e feilaulau tutu.”
32 Jiftah krenu protiv Amonaca da ih napadne i Jahve ih izruči u njegove ruke.
Pea naʻe ʻalu ai ʻa Sefita ki he fānau ʻa ʻAmoni ke tauʻi ʻakinautolu: pea naʻe tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ki hono nima.
33 I porazi ih Jiftah od Aroera do blizu Minita - u dvadeset gradova - i sve do Abel Keramima. Bijaše to njihov veliki poraz; i Amonci bijahu poniženi pred Izraelom.
Pea ne taaʻi ʻakinautolu mei ʻAloeli, ʻo hoko atu ki Minite, ko e kolo ʻe uofulu, ʻo aʻu atu ki he toafa ʻoe ngoue vaine, ʻi he tā lahi ʻaupito. Pea naʻe pehē hono fakavaivai ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
34 Kada se Jiftah vratio kući u Mispu, gle, iziđe mu u susret kći plešući uza zvuke bubnjeva. Bijaše mu ona jedinica, osim nje nije imao ni sina ni kćeri.
Pea naʻe haʻu ʻa Sefita ki hono fale ʻi Misipi, pea vakai, naʻe haʻu kituʻa hono ʻofefine mo e ngaahi kihiʻi lali tatangi mo e meʻe ke fakafetaulaki kiate ia: pea ko hono ʻofefine pe taha ia; naʻe ʻikai hano foha pe ʻofefine ka ko ia pe.
35 Ugledavši je, razdrije svoje haljine i zakuka: “Jao, kćeri moja, u veliku me tugu bacaš! Zar mi baš ti moraš donijeti nesreću! Zavjetovah se Jahvi i ne mogu zavjeta poreći.”
Pea ʻi heʻene mamata kiate ia, naʻa ne haehae hono kofu, ʻo ne pehē, “ʻOiauē, hoku ʻofefine! Kuo ke fakavaivai ʻaupito au, ko e tokotaha koe ʻokinautolu ʻoku fakamamahi kiate au: he kuo faai hoku ngutu kia Sihova, pea ʻoku ʻikai te u faʻa foki kimui.”
36 Ona mu odgovori: “Oče moj, ako si učinio zavjet Jahvi, učini sa mnom kako si se zavjetovao, jer ti je Jahve dao da se osvetiš Amoncima, svojim neprijateljima.”
Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻA ʻeku tamai, kapau kuo ke lea ʻaki ho ngutu kia Sihova, ke ke fai kiate au ʻo hangē ko ia kuo haʻu mei ho ngutu; he kuo fai ʻe Sihova ʻae totongi maʻau ki ho ngaahi fili, ʻio, ʻae fānau ʻa ʻAmoni.”
37 Onda zamoli svog oca: “Ispuni mi ovu molbu: pusti me da budem slobodna dva mjeseca; lutat ću po gorama sa svojim drugama i oplakivati svoje djevičanstvo.”
Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai, “Tuku ke fai ʻae meʻa ni koeʻuhi ko au: tuku au ʻi he māhina ʻe ua, ke u feʻaluʻaki ʻi he ngaahi moʻunga ʻo tēngihia hoku tāupoʻou, ʻeau mo hoku kau fefine.”
38 “Idi”, reče joj on i pusti je na dva mjeseca. Ona ode sa svojim drugama i oplakivaše na gorama svoje djevičanstvo.
Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻAlu.” Pea naʻa ne fekau ia ke ʻalu ʻi he māhina ʻe ua: pea ʻalu ia mo hono kau fefine, ʻo tēngihia hono tāupoʻou ʻi he ngaahi moʻunga.
39 Kada su prošla dva mjeseca, ona se vrati ocu i on izvrši na njoj zavjet što ga bijaše učinio. I nikada nije upoznala čovjeka. Otada je potekao običaj u Izraelu
Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe māhina ʻe ua, naʻe pehē, naʻe liu mai ia ki heʻene tamai, pea naʻa ne fai kiate ia ʻo fakatatau ki heʻene fuakava naʻa ne fai: pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ha tangata.
40 da svake godine odlaze Izraelove kćeri i oplakuju kćer Jiftaha Gileađanina četiri dana na godinu.
Pea naʻe fai maʻu ʻae anga ko ia ʻi ʻIsileli, ʻi he ʻalu ʻae ngaahi ʻofefine ʻi ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻe fā ʻi he taʻu kotoa pē tukufakaholo ke tēngihia ʻae ʻofefine ʻo Sefita ko e tangata Kiliati.
