Jošua 24

1 Jošua potom sabra sva plemena Izraelova u Šekem; i sazva starješine Izraelove, glavare, suce i upravitelje njihove i oni stadoše pred Bogom.

Joshua mah Israel acaengnawk to Shekem vangpui ah amkhuengsak boih; kacoehtanawk, zaehoikungnawk, lokcaekkungnawk hoi ukkungnawk to a kawk moe, Angraeng hmaa ah amkhueng o.

2 Tada reče Jošua svemu narodu: “Ovako veli Jahve, Bog Izraelov: 'Nekoć su oci vaši, Terah, otac Abrahamov i Nahorov, živjeli s onu stranu Rijeke i služili drugim bogovima.

Joshua mah kaminawk boih khaeah, Israel Angraeng Sithaw mah hae tiah thuih; Canghniah Abraham hoi Nahor ampa Terah hoi nangcae ih amsaenawk loe, vapui yaeh ah khosak o moe, kalah prae kaminawk ih sithawnawk to a bok o.

3 Ali sam ja uzeo oca vašega Abrahama s one strane Rijeke i proveo ga kroza svu zemlju kanaansku, umnožio mu potomstvo i dao mu Izaka.

Toe nam pa Abraham to vapui yaeh hoiah ka lak moe, Kanaan prae thung boih ah ka zaeh; anih ih atii to ka pungsak moe, anih hanah Issak to ka paek.

4 Izaku dadoh Jakova i Ezava. Ezavu sam dao goru Seir u posjed. Jakov i sinovi njegovi otišli su u Egipat.

Issak hanah Jakob hoi Esau to ka paek; Esau mah qawk ah toep hanah Seir maeto ka paek, toe Jakob hoi a caanawk loe Izip prae ah caeh o tathuk.

5 Tada sam poslao Mojsija i Arona i udario sam Egipat kaznama koje sam učinio u njemu i tada sam vas izveo.

To pacoengah Mosi hoi Aaron to ka patoeh; Izip kaminawk mah sak o ih hmuen baktih toengah, Izip prae to raihaih ka paek; to pacoengah nangcae to kang hoih o.

6 Izveo sam oce vaše iz Egipta i stigli su na more; Egipćani su progonili vaše oce bojnim kolima i konjanicima sve do Mora crvenoga.

Nam panawk to Izip prae thung hoi ka zaeh naah, tuipui to a phak o; to naah Izip kaminawk mah nam panawk to hrang lakok hoiah hrang angthueng kaminawk mah tuipui kathim khoek to patom o.

7 Zavapili su tada Jahvi i on je razvukao gustu maglu između njih i Egipćana i naveo ih u more koje ih je prekrilo. Vidjeli ste svojim očima što sam učinio Egipćanima; zatim ste ostali dugo vremena u pustinji.

Toe nihcae mah Angraeng khaeah hangh o naah, anih mah nangcae hoi Izip kaminawk salakah vinghaih to phaksak moe, nihcae to tui uemsak boih; Izip prae ah ka sak ih hmuen to na hnuk o boeh; to pacoengah nangcae loe praezaek ah saning kasawkah na oh o.

8 Nato sam vas uveo u zemlju Amorejaca, koji žive s onu stranu Jordana. Zaratiše s vama i ja ih dadoh u vaše ruke; uzeli ste u baštinu zemlju njihovu jer sam ih ja ispred vas uništio.

Jordan vapui yaeh ah kaom, Amor kaminawk ih prae ah kang caeh o haih; nihcae mah ang tuk o naah, nihcae to nangcae ban ah kang paek moe, nihcae ih prae to na lak o; nihcae to nangcae hmaa roe ah kam rosak.

9 Tada se digao moapski kralj Balak, sin Siporov, da ratuje s Izraelom i on pozva Bileama, sina Beorova, da vas prokune.

Moab siangpahrang, Zippor capa Balak mah angthawk moe, Israel kaminawk tuk naah, nangcae tangoengsak hanah Beor capa Balaam to a kawksak;

10 Ali ja ne htjedoh poslušati Bileama: morade vas on i blagosloviti, i spasih vas iz njegove ruke.

toe Baalam ih lok to ka tahngai pae ai; anih mah tahamhoihaih ang paek o; to pongah anih ban thung hoiah nangcae to kang pahlong o.

11 Onda ste prešli preko Jordana i došli u Jerihon, ali su glavari Jerihona poveli rat protiv vas - kao i Amorejci, Perižani, Kanaanci, Hetiti, Girgašani, Hivijci i Jebusejci - ali sam ih ja predao u vaše ruke.

To pacoengah Jordan vapui to nang kaat o moe, Jeriko na phak o naah, Jeriko kaminawk, Amor kaminawk, Periz kaminawk, Kanaan kaminawk, Hit kaminawk, Girgash kaminawk, Hiv kaminawk hoi Jebus kaminawk mah ang tuk o; toe nihcae to nangcae ban ah kang paek.

12 Pred vama sam poslao stršljene koji su ispred vas tjerali dva kralja amorejska: nemaš što zahvaliti svome maču ni svome luku.

Nangcae loe sumsen hoi kalii to na sin o ai, nangcae hmaa ah khoi to ka patoeh moe, Amor siangpahrang hnetto nangcae hmaa ah kang haek pae.

13 Dao sam vam zemlju za koju se niste trudili i gradove koje niste gradili i u njima se nastaniste; i vinograde vam dadoh i maslinike koje niste sadili, a danas vas hrane.'

To pongah na sak o ai ih lawk hoi na sak o ai ih vangpuinawk to kang paek o moe, athung ah na oh o; nangcae mah na tling o ai ih, misur thaih hoi olive thaih to na caak o, tiah a thuih.

14 I zato se sada bojte Jahve i služite mu savršeno i vjerno! Uklonite bogove kojima su služili oci vaši s onu stranu Rijeke i u Egiptu i služite Jahvi!

To pongah Angraeng to zii oh loe, loktang hoi oepthohhaih hoiah a tok to sah oh; nam saenawk mah Izip prae hoi vapui yaeh ah bok o ih sithawnawk to pahnawt oh loe, Angraeng ih tok to sah oh.

15 Međutim, ako vam se ne sviđa služiti Jahvi, onda danas izaberite kome ćete služiti: možda bogovima kojima su služili vaši oci s onu stranu Rijeke ili bogovima Amorejaca u čijoj zemlji sada prebivate. Ja i moj dom služit ćemo Jahvi.”

Toe Angraeng ih toksak loe hoih ai, tiah na poek o moe, vapui yaeh ah nam panawk mah bok o ih sithawnawk ih tok, to tih ai boeh loe vaihi na oh o haih Amor prae kaminawk mah bok o ih sithawnawk ih tok to na sak o han maw? Vaihniah qoi oh! Toe kai hoi ka imthung takoh loe, Sithaw tok ni ka sak o han, tiah a naa.

16 Narod odgovori: “Daleko neka je od nas da ostavimo Jahvu a služimo drugim bogovima.

To naah kaminawk mah, Kalah sithawnawk ih toksak hanah, Angraeng to ka pahnawt o mak ai;

17 Jahve, Bog naš, izveo je nas i naše oce iz Egipta, iz doma robovanja, i on je pred našim očima učinio velika čudesa i čuvao nas cijelim putem kojim smo išli i među svim narodima kroz koje smo prolazili.

aicae Angraeng Sithaw, Anih mah ni aicae hoi aicae ampanawk to misong ah ohhaih, Izip prae thung hoiah zaeh moe, aicae mikhnuk ah kalen parai angmathaihnawk to sak; a caeh o haih ahmuen kruek, prae kaminawk salakah a caeh o naah doeh, anih mah ni ang pakaa.

18 Još više: Jahve je ispred nas protjerao sve narode i Amorejce, koji su živjeli u ovoj zemlji. I mi ćemo služiti Jahvi jer je on Bog naš.”

Angraeng mah prae kaminawk to aicae hmaa hoiah haek; hae prae thungah kaom Amor kaminawk doeh a haek; anih loe kaicae ih Sithaw ah oh pongah, Angraeng ih tok ni ka sak o han, tiah a naa o.

19 Tada reče Jošua narodu: “Vi ne možete služiti Jahvi, jer je on Bog sveti, Bog ljubomorni, koji ne može podnijeti vaših prijestupa ni vaših grijeha.

Joshua mah kaminawk khaeah, Angraeng ih tok na sah o thai mak ai; anih loe ciimcai Sithaw ah oh moe, ut panoek Sithaw ah oh; anih mah na sak o pazae ih zaehaihnawk to tahmen mak ai.

20 Ako ostavite Jahvu da biste služili tuđim bogovima, okrenut će se protiv vas i uništit će vas, pošto vam je bio dobro činio.”

Anih loe nangcae nuiah kahoih hmuen to sak, toe Angraeng to na pahnawt o moe, prae kalah sithawnawk ih tok to na sak o taak ving nahaeloe, nangcae to angqoi taak ueloe, nangcae nuiah amrohaih phaksak pacoengah, nangcae to tamit boih tih, tiah a naa.

21 A narod odgovori Jošui: “Ne, mi ćemo služiti Jahvi!”

Toe kaminawk mah Joshua khaeah, To tih na ai ni! Angraeng ih tok ni ka sak o han, tiah a naa o.

22 Na to će Jošua narodu: “Sami ste protiv sebe svjedoci da ste izabrali Jahvu da mu služite.” Odgovoriše mu: “Svjedoci smo.”

To naah Joshua mah kaminawk khaeah, Angraeng toksak han na qoih o boeh pongah, nangmacae roe to hnukung ah na oh o boeh, tiah a naa. Nihcae mah, Kaimacae hae hnukung ah ka oh o boeh, tiah a naa o.

23 “Maknite, dakle, tuđe bogove koji su među vama i priklonite svoja srca Jahvi, Bogu Izraelovu.”

To naah Joshua mah, To tih nahaeloe nangcae salakah kaom prae kalah kaminawk ih sithawnawk to vaihi va o boih loe, Israel Angraeng Sithaw bangah na poekhaih palungthin to suem oh, tiah a naa.

24 Odgovori narod Jošui: “Služit ćemo Jahvi, Bogu svojemu, i glas ćemo njegov slušati.”

Kaminawk mah Joshua khaeah, Ka Angraeng Sithaw ih tok to ka sak o moe, a lok ka tahngaih pae o han, tiah a naa o.

25 Tako sklopi Jošua toga dana Savez s narodom i utvrdi mu uredbu i zakon. Bilo je to u Šekemu.

To pongah to na niah, Joshua mah kaminawk hoi lokmaihaih to sak moe, Shekem vangpui ah nihcae han lokmaihhaih daan hoi toksakhaih atawk to a sak pae.

26 Jošua upisa te riječi u Knjigu zakona Božjega. Zatim uze velik kamen i stavi ga ondje pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu.

Joshua mah hae ih loknawk hae Angraeng ih kaalok cabu thungah tarik pae; to pacoengah kalen parai thlung to lak moe, Angraeng ih hmuenciim taengah kaom, thing kamtak thing tlim ah a suek.

27 Zatim reče Jošua svemu narodu: “Gle, ovaj kamen neka nam bude svjedokom jer je čuo riječi što ih je govorio Jahve; on će biti svjedok da ne zatajite Boga svoga.”

Kaminawk boih khaeah, Khen oh, hae thlung loe aicae hnukung ah om tih; Angraeng mah aicae khaeah thuih ih loknawk boih hae thlung mah thaih boeh; na Angraeng Sithaw na pahnawt o moeng han ai ah, hae thlung hae nangcae hnukung ah om tih, tiah a naa.

28 Tada Jošua otpusti narod, svakoga na njegovu baštinu.

To pacoengah Joshua mah kaminawk boih angmacae qawktoep ih ahmuen ah amlaemsak let.

29 Poslije ovih događaja umrije Jošua, sin Nunov, sluga Jahvin, u dobi od sto deset godina.

Hae hmuennawk boih oh pacoengah, Angraeng ih tamna, Nun capa Joshua loe saning cumvai, hato phak naah duek.

30 Sahraniše ga u kraju što ga je baštinio u Timnat Serahu, u Efrajimovoj gori, sjeverno od gore Gaaša.

Anih loe angmah toep ih prae, Gaash mae aluek bangah kaom, Ephraim mae nui ih, Timnath-Serah ahmuen ah aphum o.

31 Izrael je služio Jahvi svega vijeka Jošuina i svega vijeka starješina koje su Jošuu nadživjele i vidjele sva djela što ih je Jahve učinio Izraelu.

Israel kaminawk loe Joshua hing thung, Joshua pong saning kasawk kue ah kahing kacoehtanawk hing o nathung, Angraeng mah Israel kaminawk hanah sak pae ih hmuennawk boih panoek kaminawk hing o nathung, Angraeng ih tok to sak o.

32 Kosti Josipove, koje su sinovi Izraelovi sa sobom donijeli iz Egipta, pokopali su u Šekemu, na zemljištu koje Jakov bijaše kupio od sinova Hamora, oca Šekemova, za stotinu srebrnjaka i koje je pripalo u baštinu sinova Josipovih.

Israel kaminawk mah Izip prae thung hoi sinh o ih Joseph ih ahuhnawk to, Jakob mah Shekem ampa Hamor ih caanawk khaeah, phoisa cumvaito hoiah qan ih Shekem vangpui taeng ih ahmuen ah aphum o; toe to long ahmuen loe Joseph ih caanawk mah qawk ah toep o ih ahmuen ah oh.

33 Umrije i Eleazar, sin Aronov, i pokopaše ga u Gibei, koja je pripadala njegovu sinu Pinhasu a nalazila se u Efrajimovoj gori.

Aaron capa Eleazar doeh duek; anih loe a capa Phinehas khaeah paek ih, Ephraim mae nuiah aphum o.