1 Samuelova 14

1 Jednoga dana Šaulov sin Jonatan reče svome momku štitonoši: “Hajde da prijeđemo do filistejske straže koja je ondje prijeko.” Svome ocu nije ništa o tom javio.

Pea naʻe ai ʻae ʻaho, naʻe pehē ai ʻe Sonatane ko e foha ʻo Saula ki he talavou naʻe toʻo ʻene mahafutau, “Haʻu ke ta ō ki he kolo tau ʻae kau Filisitia ʻaia ʻoku ʻi he potu tukuʻuta na.” Ka naʻe ʻikai te ne tala ia ki heʻene tamai.

2 Šaul je sjedio na međi Gebe, pod šipkom koji je stajao kraj gumna; a bilo je s njim oko šest stotina ljudi.

Pea naʻe tatali ʻa Saula ʻi he potu ngataʻanga ʻo Kipea ʻi he lolo ʻakau ko e pomikanite ʻaia ʻoku ʻi Mikiloni: pea ko e kakai naʻe ʻiate ia ko e kau tangata ʻe toko onongeau nai;

3 A Ahija, sin Ahituba, brata Ikaboda, sina Pinhasa, sina Elija, svećenika Jahvina u Šilu, nosio je u to vrijeme oplećak. Narod nije primijetio da je Jonatan otišao.

Pea ko ʻAhia, ko e foha ʻo ʻAhitupe, ko e tokoua ʻo Ikapote, ko e foha ʻo Finiasi, ko e foha ʻo Ilai, ko e taulaʻeiki ʻa Sihova ʻi Sailo, ʻoku ne ʻai ʻae ʻefoti. Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakai kuo ʻalu ʻa Sonatane.

4 U sredini klanca kuda je Jonatan htio prijeći da dođe do filistejske straže bila je litica s jedne strane i litica s druge strane. Jedna se zvala Boses, a druga Sene.

Pea ʻi he vahaʻa ʻoe ʻaluʻanga, ʻaia naʻe fie ʻalu ai ʻa Sonatane ki he kolo tau ʻae kau Filisitia, naʻe ai ʻae maka māsila ʻi he potu ʻe taha, mo e maka māsila ʻi he potu ʻe taha: pea ko hono hingoa ʻoe taha ko Posese, pea ko e hingoa ʻoe taha ko Sene.

5 Prva je litica stajala na sjeveru nasuprot Mikmasu, a druga na jugu nasuprot Gebi.

Ko e potu ʻoe taha naʻe hangatonu atu ki Mikimasi ki he tokelau, pea tonga ʻae taha ʻo hangatonu ki Kipea.

6 Jonatan reče svome štitonoši: “Hajde da prijeđemo do straže onih neobrezanika. Možda će Jahve učiniti nešto za nas, jer ništa ne priječi Jahvu da udijeli pobjedu - bilo mnogo ljudi ili malo.”

Pea naʻe pehē ʻe Sonatane ki he talavou naʻe toʻo ʻene mahafutau, “Haʻu ke ta ō atu ki he kolo tau ʻae kau taʻekamu ni: ʻe pehē nai, ʻe ngāue ʻa Sihova maʻa kitaua: he ʻoku ʻikai faingataʻa kia Sihova ke fakamoʻui ʻi he tokolahi, pe ʻi he tokosiʻi.”

7 A štitonoša mu odgovori: “Čini sve na što te srce tvoje potiče. Ja ću s tobom, moje je srce kao tvoje srce.”

Pea naʻa pehē ʻae toʻo mahafutau kiate ia, “Fai ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto: tafoki koe; vakai, ʻoku ou ʻiate koe ʻo hangē ko ho loto.”

8 Jonatan mu reče: “Evo, prijeći ćemo k tim ljudima i pokazat ćemo im se.

Pea pehē ai ʻa Sonatane, “Vakai, te ta ō atu ki he kau tangata, pea ke ta fakahā ʻakitaua kiate kinautolu.

9 Ako nam reknu ovako: 'Ne mičite se dok ne dođemo do vas', tada ćemo se ustaviti na mjestu i nećemo se uspinjati k njima.

Kapau tenau pehē mai kiate kitaua, Mo tatali ke ʻoua ke mau ʻalu atu kiate kimoua; pea te ta tuʻumaʻu ʻi hota potu, pea ʻe ʻikai te ta ō hake kiate kinautolu.

10 Ako li nam reknu ovako: 'Uspnite se k nama', tada ćemo se uspeti, jer ih je Jahve predao nama u ruke. To će nam biti znak.”

Pea kapau tenau lea pehē, Mo ō hake kiate kimautolu; pea ta ō hake: he kuo tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ki hota nima: pea ko e fakaʻilonga ia kiate kitaua.”

11 Kad su se obojica pokazala filistejskoj straži, rekoše Filistejci: “Gle, Hebreji su počeli izlaziti iz rupa u koje su se skrili.”

Pea naʻa na fakahā fakatouʻosi pe ʻakinaua ki he kolo tau ʻae kau Filisitia: pea naʻe pehē ʻe he kau Filisitia, “Vakai ʻoku ʻalu atu ʻae kakai Hepelū mei he ngaahi luo naʻa nau toitoi ʻi ai ʻakinautolu.”

12 I stražari doviknuše Jonatanu i njegovu štitonoši: “Uspnite se k nama da vas nešto naučimo!” A Jonatan reče svome štitonoši: “Penji se za mnom, jer ih je Jahve predao u ruke Izraelove.”

Pea naʻe lea ʻae kau tangata ʻoe kolo tau kia Sonatane mo ʻene toʻo mahafutau, ʻo pehē, “Mo ō hake kiate kimautolu, pea te mau fakahā ha meʻa kiate kimoua.” Pea pehē ʻa Sonatane ki hono hoa tau, “ʻAlu hake ʻo muimui ʻiate au: he kuo tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻo ʻIsileli.”

13 Jonatan se poče penjati pomažući se rukama i nogama, a za njim njegov štitonoša. Filistejci su padali pred Jonatanom, a njegov ih je štitonoša ubijao za njim.

Pea naʻe kaka hake ʻa Sonatane ʻo piki ʻaki hono nima, mo hono vaʻe, pea muimui ʻiate ia ʻa hono hoa tau: pea naʻa nau tō ki lalo ʻi he ʻao ʻo Sonatane; pea naʻe angimui ʻa hono hoa tau ʻo fai ʻae tāmate foki.

14 U tome prvom pokolju što ga učiniše Jonatan i njegov štitonoša pade dvadesetak ljudi na otprilike pola jutra izoranog polja.

Pea ko e fuofua tā naʻe fai ʻe Sonatane mo hono hoa tau, ko e kau tangata ʻe toko uofulu nai naʻe tō ʻi he potu kelekele, ko e vaeua ʻoe ʻeka ʻe taha, ʻaia ʻe faʻa keli ʻe he tauluaʻi pulu ʻe taha.

15 Tada se proširi strah po taboru i po polju, a i stražare i četu pljačkaša obuze strava; i zemlja zadrhta i bijaše to silan strah Božji.

Pea naʻe tetetete lahi ʻae tau ʻi he ngoue, pea mo e kakai kotoa pē: ko e kolo tau mo e kau maumau naʻa nau tetetete foki, pea ngalulu mo e kelekele: ko ia ko e ngalulu lahi ʻaupito ia.

16 A Šaulovi stražari u Benjaminovoj Gebi opaziše da se mnoštvo u taboru uskomešalo na sve strane.

Pea naʻe sio atu ʻe he kau tangata leʻo ʻa Saula ʻi Kipea ʻo Penisimani; pea vakai, naʻe matukutuku ʻae kakai ʻo mole, pea naʻa nau ʻalu pe mo fetāʻaki pe ʻakinautolu.

17 I Šaul reče ljudima koji su bili s njim: “Prozovite ljude i vidite tko je otišao od nas.” A kad prozvaše, gle, ne bijaše Jonatana i njegova štitonoše!

Pea pehē ai ʻe Saula ki he kakai naʻe ʻiate ia, “Ko eni, Mou lau, pea vakai pe ko hai kuo ʻalu meiate kitautolu.” Pea hili ʻenau lau, vakai naʻe ʻikai ʻi ai ʻa Sonatane mo hono hoa tau.

18 Tada Šaul reče Ahiji: “Primakni oplećak! Posavjetuj se s Jahvom!” On je, naime, tada nosio oplećak pred sinovima Izraelovim.

Pea pehē ʻe Saula kia ʻAhia, “ʻOmi ki heni ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻoe ʻOtua.” He naʻe ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻae puha [tapu ]ʻae ʻOtua ʻi he kuonga ko ia.

19 Ali dok je Šaul govorio sa svećenikom, bivala je buka u filistejskom taboru sve veća, pa Šaul reče svećeniku: “Povuci ruku!”

Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he kei alea ʻa Saula mo e taulaʻeiki, naʻe tupu pe ʻae longoaʻa ʻi he tau ʻae kakai Filisitia: pea fakaʻaʻau ʻo lahi, pea pehē ʻa Saula ki he taulaʻeiki, “Taʻofi ho nima.”

20 Nato Šaul i sav narod što je bio s njim krenuše zajedno na mjesto boja, i gle, ondje bijahu isukali mačeve jedni na druge i velika pomutnja vladaše među njima.

Pea ko Saula mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia naʻa nau fakataha ʻakinautolu ʻonau hoko atu ki he tau: pea vakai, ko e heletā ʻae tangata kotoa pē kuo hiki hake ki hono tokoua, pea naʻe ai ʻae maveuveu lahi ʻaupito.

21 A oni Hebreji koji su već poodavno bili u službi Filistejaca i sada pošli s njima na vojsku, odmetnuše se od njih i pristadoše uz Izraelce koji bijahu sa Šaulom i Jonatanom.

Pea koeʻuhi ko e kau Hepelū naʻe muʻaki nofo ki he kakai Filisitia, ʻaia naʻe ʻalu hake mo kinautolu ki he ʻapitanga mei he ngaahi potu fonua takatakai, naʻa nau liliu foki ʻo kau ki he kakai ʻIsileli naʻe ʻia Saula mo Sonatane.

22 I svi Izraelci koji se bijahu sakrili u Efrajimovoj gori, čuvši da Filistejci bježe, nagrnuše za njima u boj.

Pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa nau fufū ʻakinautolu ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻi heʻenau ongoʻi kuo hola ʻae kakai Filisitia, naʻe tuli mālohi ʻekinautolu foki kiate kinautolu ʻi he tau.

23 Tako je Jahve udijelio pobjedu Izraelu u onaj dan, a boj se raširio sve do preko Bet Horona.

Ko ia naʻe fakamoʻui ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe ʻalu atu ʻae tau ʻo hoko ki Pete-ʻAveni.

24 Izraelci su onog dana bili vrlo izmoreni, jer je Šaul izrekao nad narodom ovu zakletvu: “Proklet bio čovjek koji okusi hrane prije večeri, prije nego što se osvetim svojim neprijateljima!” Tako sav narod ne okusi hrane toga dana.

Pea naʻe mamahi lahi ʻae kau tangata ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia: he naʻe fokotuʻu ʻae tapu ʻa Saula ki he kakai, ʻo pehē, “Malaʻia ʻae tangata ʻaia ʻe kai ha meʻa he ʻaho ni kaeʻoua ke efiafi, koeʻuhi ke u lavaʻi ʻae totongi ki hoku ngaahi fili.” Ko ia naʻe ʻikai kamata ʻe ha tokotaha ʻi he kakai ha meʻakai.

25 Ali je ondje bilo medenoga saća na površini zemlje.

Pea naʻe hoko ʻakinautolu kotoa pē ʻoe fonua, ki he potu vao ʻakauʻia; pea naʻe ʻi ai ʻae hone ʻi he funga kelekele.

26 Kad je narod došao onamo, vidje gdje teče med, ali nitko ne prinese ruke k ustima, jer se narod bojao zakletve.

Pea ʻi he hoko ʻae kakai ki he vao ʻakau, naʻe toʻi ʻae honi; ka naʻe ʻikai ha tangata ʻe ʻai hono nima ki hono ngutu; he naʻe manavahē ʻae kakai ki he fuakava.

27 Samo Jonatan, koji nije čuo kad je njegov otac zakleo narod, primače vrh štapa koji mu bijaše u ruci i zamoči ga u medeno saće, zatim prinese ruku k ustima; i odmah mu se zasvijetliše oči.

Ka ko Sonatane naʻe ʻikai fanongo ia ki he fekau fakapapau ʻa ʻene tamai ki he kakai: ko ia naʻa ne ʻai ʻae muʻa tokotoko naʻe ʻi hono nima, ʻo ʻai ia ki hono toʻi ʻoe honi, pea ʻai hono nima ki hono ngutu; pea naʻe māmangia ai hono mata.

28 Tada jedan iz naroda progovori i reče mu: “Tvoj je otac zakleo narod govoreći: 'Proklet bio onaj koji okusi hrane danas!'”

Pea lea ai ʻae tokotaha ʻi he kakai, ʻo pehē, “Naʻe lea fakapapau ʻa hoʻo tamai mo fuakava ki he kakai, ʻo pehē, ‘Malaʻia ʻae tangata ʻaia te ne kai meʻakai he ʻaho ni.’” Pea naʻe vaivai ʻae kakai.

29 A Jonatan odgovori: “Moj otac svaljuje nesreću na zemlju. Gledajte kako su mi se zasvijetlile oči jer sam okusio malo toga meda.

Pea pehē ai ʻa Sonatane, “Kuo fai fakamamahi ʻa ʻeku tamai ki he fonua: ʻoku ou kole kiate kimoutolu, vakai, ki hono fakamaama ki hoku mata, ko e meʻa ʻi heʻeku kamata ʻae meʻa siʻi ʻi he hone ni.

30 Što bi tek bilo da je narod slobodno jeo od plijena koji je zadobio od neprijatelja? Ne bi li filistejski poraz bio još veći?”

Kae huanoa, ʻo ka ne kai lahi ʻe he kakai he ʻaho ni ʻi he vete ʻa honau fili kuo nau ʻilo? Ka ne pehē, ʻikai kuo lahi hake ʻaupito ʻae teʻia kuo hoko ki he kakai Filisitia?”

31 Onoga dana potukoše Filistejce od Mikmasa sve do Ajalona, a narod je bio na kraju svojih snaga.

Pea naʻa nau taaʻi ʻae kakai Filisitia ʻi he ʻaho ko ia mei Mikimasi ʻo aʻu ki ʻAsaloni: pea naʻe vaivai lahi ʻae kakai.

32 Tada se narod baci na plijen, nahvata sitne stoke, goveda i teladi i poče ih klati na goloj zemlji i jesti meso s krvlju.

Pea naʻe ʻoho atu ʻae kakai ki he vete, ʻo toʻo ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e kosi, ʻo tāmateʻi ia ʻi he kelekele: pea naʻe kai ia ʻe he kakai mo e toto.

33 I javiše to Šaulu govoreći: “Gle, narod griješi Jahvi jedući meso s krvlju!” A on reče: “Iznevjeriste se! Dovaljajte mi ovamo velik kamen!”

Pea naʻa nau tala kia Saula, ʻo pehē, “ʻOku fai angahala ʻae kakai kia Sihova, koeʻuhi ʻi heʻenau kai mo e toto.” Pea pehē ʻe ia, Kuo mou fai angahala: filifilihi mai ha maka lahi kiate au he ʻaho ni.

34 Zatim reče: “Zađite među narod i recite svima neka svaki dovede k meni svoga vola ili ovcu; ovdje ćete ih klati i jesti, a nećete griješiti Jahvi jedući meso s krvlju.” Tako sav narod još iste noći dovede što je tko imao i to su ondje klali.

Pea pehē ʻe Saula, Mou vahevahe ʻakimoutolu ʻo ʻalu ki he kakai, ʻo pehē kiate kinautolu, “Mou ʻomi kiate au taki taha ʻae tangata ʻene pulu, mo e tangata taki taha ʻene sipi, ʻo tāmateʻi ʻi heni, pea kai; pea ʻoua naʻa fai angahala kia Sihova ʻi hoʻomou kai mo e toto.” Pea naʻe ʻomi ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻi he pō ko ia ʻa ʻene pulu pea tāmateʻi ia ʻi ai.

35 A Šaul podiže žrtvenik Jahvi; bijaše to prvi žrtvenik koji je podigao Jahvi.

Pea naʻe fokotuʻu ʻe Saula ʻae feilaulauʻanga kia Sihova; pea ko e ʻuluaki feilaulauʻanga ia naʻa ne langa kia Sihova.

36 Nato reče Šaul: “Pođimo još noćas u potjeru za Filistejcima i plijenimo ih dok ne svane jutro! Nećemo im ostaviti nijednoga čovjeka!” A narod mu odgovori: “Čini sve što misliš da je dobro!” Ali svećenik reče: “Pristupimo ovdje k Bogu!”

Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Ke tau ʻalu hifo ʻo tuli poʻuli ki he kakai Filisitia ʻo maumauʻi ʻakinautolu ʻo aʻu ki he maʻa ʻae ʻaho, pea ʻoua naʻa tau tuku ke toe ha tangata ʻe tokotaha.” Pea naʻa nau pehē, “Ke ke fai ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.” Pea naʻe toki pehē ʻe he taulaʻeiki, “Ke tau ʻunuʻunu atu ni ki he ʻOtua.”

37 I Šaul upita Boga: “Moram li poći u potjeru za Filistejcima? Hoćeš li ih predati u ruke Izraelu?” Ali mu ne odgovori u onaj dan.

Pea naʻe fehuʻi ʻa Saula ki he ʻOtua, ʻo pehē, “ʻE lelei ʻeku ʻalu hifo ʻo tuli ki he kau Filisitia?” Pea te ke tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo ʻIsileli? Ka naʻe ʻikai te ne talia ia ʻi he ʻaho ko ia.

38 Zato Šaul reče: “Pristupite ovamo, svi narodni glavari! Ispitajte i vidite u čemu je bio današnji prestupak.

Pea pehē ʻe Saula, “Mou ʻunuʻunu mai ki heni ʻae kau matāpule kotoa pē ʻoe kakai: pea mou ʻilo ʻo vakai pe kuo [tau ]angahala ʻi he ha nai he ʻaho ni.

39 Jer, živoga mi Jahve, koji daje pobjedu Izraelu, ako se nađe krivnja ma i na mome sinu Jonatanu, mora umrijeti!” Ali nitko se iz naroda ne usudi odgovoriti Šaulu.

Koeʻuhi, hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ʻoku ne fakamoʻui ʻa ʻIsileli, kapau ʻoku ʻi hoku foha ko Sonatane ko e moʻoni ʻe mate ia.” Ka naʻe ʻikai ai ha tangata ʻi he kakai kotoa pē naʻe lea kiate ia.

40 Šaul onda reče svemu Izraelu: “Vi stanite na jednu stranu, a ja i moj sin Jonatan stat ćemo na drugu stranu.” A narod odgovori Šaulu: “Čini ono što misliš da je dobro!”

Pea pehē ʻe ia ki ʻIsileli kotoa pē, “Ke ʻi he potu ʻe taha kimoutolu, pea ko au mo hoku foha ko Sonatane te ma ʻi he potu ʻe taha.” Pea pehē ʻe he kakai kotoa pē kia Saula, “Ke ke fai ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.”

41 Tada se Šaul pomoli: “Jahve, Bože Izraelov, zašto nisi danas odgovorio svome sluzi? Ako je krivnja na meni ili na mome sinu Jonatanu, Jahve, Bože Izraelov, daj Urim; ako li je krivnja na tvom narodu Izraelu, daj Tumim.” I ždrijeb pade na Šaula i Jonatana, a narod izađe slobodan.

Ko ia naʻe pehē ai ʻe Saula kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Fakahā ʻae tonuhia. Pea naʻe moʻua ʻa Saula mo Sonatane, ka naʻe hao ʻae kakai”

42 Šaul nastavi: “Bacite ždrijeb između mene i moga sina Jonatana!” I ždrijeb pade na Jonatana.

Pea pehē ʻe Saula, “Fai ʻae talotalo koeʻuhi ko au mo hoku foha ko Sonatane. Pea naʻe moʻua ʻa Sonatane.”

43 Tada Šaul reče Jonatanu: “Priznaj mi što si učinio!” Jonatan odgovori: “Ja sam samo okusio malo meda vrškom štapa koji mi bijaše u ruci. Evo me, spreman sam umrijeti!”

Pea pehē ʻe Saula kia Sonatane, “Fakahā mai pe ko e hā ia kuo ke fai.” Pea talaange ʻe Sonatane kiate ia, ʻo pehē, “Naʻaku kamata pe ki he hone siʻi ʻaki ʻae muʻa tokotoko naʻe ʻi hoku nima, pea vakai, te u mate ai.”

44 Šaul odgovori: “Tako mi Bog učinio zlo i dodao mi drugo ako doista ne umreš, Jonatane!”

Pea pehē ʻe Saula kiate ia, “Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate au mo lahi hake foki: he ko e moʻoni te ke mate Sonatane.”

45 Ali narod reče Šaulu: “Zar da umre Jonatan, koji je izvojevao ovu veliku pobjedu u Izraelu? Ne smije to biti! Živoga nam Jahve, nijedna vlas neće pasti s njegove glave na zemlju jer je on s Bogom izvršio ovo djelo danas!” Tako ga narod izbavi te Jonatan ne pogibe.

Pea naʻe pehē ʻe he kakai kia Saula, “ʻE mate ʻa Sonatane, ʻaia kuo ne fai ʻae fakamoʻui lahi pehē ni ʻi ʻIsileli? Ke taʻofi ʻe he ʻOtua: hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova,” ʻe ʻikai tō ki he kelekele hano tuʻoni louʻulu ʻe taha; he naʻe ngāue ia mo e ʻOtua he ʻaho ni. Ko ia naʻe fakahaofi ʻa Sonatane ʻe he kakai, ke ʻoua naʻa mate ia.

46 Šaul odusta od potjere za Filistejcima, a Filistejci se vratiše u svoj kraj.

Pea naʻe tuku ʻe Saula ʻene tuli ʻae kau Filisitia; pea naʻe ʻalu ʻae kau Filisitia ki honau potu ʻonautolu.

47 Kad je Šaul učvrstio svoju kraljevsku vlast nad Izraelom, okrenu ratovati protiv svih svojih neprijatelja unaokolo: protiv Moaba, protiv Amonaca, protiv Edoma, protiv Bet Rehoba, protiv kralja Sobe i protiv Filistejaca; kuda god bi se okrenuo, svuda bi pobjeđivao.

Ko ia naʻe lavaʻi ʻe Saula ʻae puleʻanga ki ʻIsileli, pea tauʻi hono ngaahi fili ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo Moape, pea ki he fānau ʻa ʻAmoni, pea ki ʻItomi, pea ki he ngaahi tuʻi ʻo Sopa, pea ki he kakai Filisitia: pea ko e potu naʻa ne tafoki ʻo ʻalu ki ai naʻa ne fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻi ai.

48 Dao je mnogo dokaza svoje hrabrosti, potukao je Amalečane i izbavio Izraela iz ruku onih koji su ga pljačkali.

Pea naʻe fakakātoa ʻae tau, pea taaʻi ʻae kakai ʻAmaleki, pea naʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli mei he nima ʻokinautolu naʻe maumauʻi ʻakinautolu.

49 Šaulovi sinovi bijahu Jonatan, Išjo i Malki-Šua, a od njegovih dviju kćeri starija se zvala Meraba, a mlađa Mikala.

Pea ko eni ko e ngaahi foha ʻo Saula, ko Sonatane, mo Isui, mo Malikisua: pea ko e hingoa ʻo hono ongo ʻofefine, ko Melapi ko e ʻuluaki ia, mo Mikali ko e kimui ia:

50 Šaulova se žena zvala Ahinoama, a bila je kći Ahimaasova. Vojvoda njegove vojske zvao se Abner, a bio je sin Nera, Šaulova strica.

Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo Saula ko ʻAhinoami, ko e ʻofefine ʻo ʻAhimeasi: pea ko e hingoa ʻoe ʻeiki ʻo ʻene tau ko ʻApina, ko e foha ʻo Nea, ko e tuʻasina ʻo Saula.

51 Jer Kiš, Šaulov otac, i Ner, Abnerov otac, bijahu sinovi Abielovi.

Pea ko e tamai ʻa Saula ʻa Kisi; pea ko Nea ko e tamai ʻa ʻApina, ko e foha ia ʻo ʻApieli.

52 Žestok se rat vodio protiv Filistejaca svega Šaulova vijeka. Koga bi god hrabra ili bojovna čovjeka Šaul vidio, svakoga bi uzimao u svoju službu.

Pea naʻe fai ʻae tau fakamamahi ki he kakai Filisitia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Saula: pea ʻi he mamata ʻa Saula ki ha tangata mālohi, mo ha tangata toʻa, naʻa ne fili ia maʻana.