1 Kraljevima 12
1 Roboam ode u Šekem, jer su u Šekem došli svi Izraelci da ga zakralje.
Rehoboam nodhi Shekem, nimar jo-Israel duto nodhi kuno mondo okete ruoth.
2 Čim to ču Nebatov sin Jeroboam - koji još bijaše u Egiptu, kamo je pobjegao pred kraljem Salomonom - vrati se iz Egipta, jer
Kane Jeroboam wuod Nebat nowinjo wachni (ne pod en Misri kuma noringo odhiye koa kuom ruoth Solomon), noduogo koa Misri.
3 bijahu poslali po nj i dozvali ga. Kad dođoše Jeroboam i sav zbor Izraelov, rekoše Roboamu:
Omiyo negioro joote ir Jeroboam mi en kaachiel gi oganda duto mar Israel nodhi ir Rehoboam mi giwachone niya,
4 “Tvoj nam je otac nametnuo teški jaram. Ti nam sada olakšaj tešku službu svoga oca, teški jaram koji metnu na nas, pa ćemo ti služiti!”
“Wuonu nomiyowa tingʼ mapek, to koro yie iket tingʼ mapekno kod tij achunano obednwa mayot, to wabiro tiyoni.”
5 A on im odgovori: “Za tri dana dođite opet k meni.” I narod ode.
Rehoboam nodwoko niya, “Dhiuru kuom ndalo adek bangʼe dwoguru ira.” Bangʼe negia ma gidhi.
6 Tada se kralj Roboam posavjetova sa starcima koji su služili njegovu ocu Salomonu dok je bio živ i upita ih: “Što savjetujete da odgovorim ovome narodu?”
Eka Ruoth Rehoboam nonono jodongo manotiyo e bwo wuon-gi Solomon kapod ongima. Nopenjogi niya, “Ere kaka unyalo ngʼadona rieko mondo adwok jogi?”
7 Oni mu odgovoriše: “Ako danas udovoljiš tim ljudima, budeš im blagonaklon i odgovoriš im lijepim riječima, oni će ti uvijek ostati sluge.”
Negidwoke niya, “Ka kawuono ibiro doko jatich mar jogi mondo itinegi kendo kimiyogi dwoko mowinjore, to gibiro bedo jotichni ndalo duto.”
8 Ali on odbaci savjet što mu ga dadoše starci i posavjetova se s mladićima koji su odrasli s njim i bili mu u službi.
To Rehoboam nodagi rieko mane jodongo ongʼadone kendo nopimo wach gi mbesene mane odongogo kendo ne tiyone.
9 Upita ih: “Što savjetujete da odgovorim ovome narodu koji mi reče: 'Olakšaj jaram što nam ga nametnu tvoj otac?'”
Nopenjogi niya, “Un to uneno nangʼo? Ere kaka dwadwok jogi mawacho ni, ‘Dwok chien tingʼ mapek mane wuonu oketo kuomwa’?”
10 Mladići koji bijahu s njime odrasli odgovoriše mu: “Narodu koji ti reče: 'Tvoj nam je otac nametnuo jaram, a ti nam ga olakšaj', uzvrati ovako: 'Moj je mali prst deblji od bedara moga oca!
Mbesene mane odongogo nodwoke niya, “Dwok jogo mosekwayi ni, ‘Wuonu noketo tingʼ mapek kuomwa, yie iket tingʼni obed mayot.’ Koro nyisgi ni, ‘Lith lweta matin duongʼ moloyo nungo wuonwa.
11 Eto, moj vam je otac nametnuo teški jaram, a ja ću još otežati vaš jaram; moj vas je otac šibao bičevima, a ja ću vas šibati bičevima sa željeznim štipavcima.'”
Wuonwa noketo kuomu tingʼ mapek; an to abiro medo pekne moloyo. Wuonwa nochwadou gi boka, an to abiro chwadou malit makecho ka thomoni.’”
12 A treći dan dođe sav narod k Roboamu, kako im bijaše zapovjedio kralj rekavši im: “Vratite se k meni trećega dana.”
Bangʼ ndalo adek Jeroboam kod oganda duto noduogo ir Rehoboam mana kaka ruoth nosewacho niya, “Dwoguru ira bangʼ ndalo adek.”
13 Kralj im oštro odgovori, odbacivši savjet koji mu dadoše stariji.
Ruoth nodwoko jogo gi gero. Notamore tiyo gi rieko mane jodongo ongʼadone,
14 I reče im po savjetu mladih: “Moj je otac otežao vaš jaram, a ja ću još dodati na nj; moj vas je otac šibao bičevima, a ja ću vas šibati bičevima sa željeznim štipavcima.”
moluwo rieko mbesene mowacho niya, “Wuonwa nomiyou tingʼ mapek, an to abiro miyou tingʼ mapek moloyo. Wuonwa nochwadou gi boka an to abiro chwadou malit ka thomoni makecho.”
15 Kralj dakle ne htjede poslušati naroda, jer tako upriliči Jahve da se ispuni riječ što je preko Ahije iz Šila kaza Nebatovu sinu Jeroboamu.
Omiyo ruoth ne ok odewo kwayo mar ji, nimar Jehova Nyasaye ema nomiyo mano otimore mondo ochop wach mane Jehova Nyasaye owacho gi dho Ahija ja-Shilo ne Jeroboam wuod Nebat.
16 Kad Izraelci vidješe gdje se kralj oglušio, odgovori mu narod: “Kakav dio mi imamo s Davidom? Mi nemamo baštine s Jišajevim sinom. U šatore, Izraele! A sad se, Davide, brini za svoj dom!” I sav Izrael ode pod svoje šatore.
Kane jo-Israel duto noneno ni ruoth nodagi winjo wachgi, negidwoko ruoth niya, “Wat mane moriwowa kod Daudi, angʼo moriwowa gi wuod Jesse? Doguru e hembeu, yaye jo-Israel! Rituru dhoutu uwegi, yaye oganda Daudi!” Kuom mano jo-Israel nodok e miechgi.
17 Roboam zavlada samo nad Izraelovim sinovima koji su živjeli po judejskim gradovima.
To ni jo-Israel mane odak e mier mag Juda, Rehoboam ne pod jatendgi.
18 Potom kralj Roboam posla Adorama, nadstojnika za tlaku, ali ga Izraelci kamenovaše i on umrije; a kralj se Roboam brže-bolje pope na kola i pobježe u Jeruzalem.
Ruoth Rehoboam nooro Adoniram mane jarit joma ichuno mondo oti githuon, to jo-Israel duto nochiele gi kite motho. Kata kamano ruoth Rehoboam nonwangʼo thuolo moidho gache nyaka Jerusalem mondo otony.
19 Tako se Izrael odijelio od doma Davidova sve do danas.
Kuom mano Israel nongʼanyo ni joka Daudi nyaka chil kawuono.
20 Kada su Izraelci doznali da se vratio Jeroboam, pozvaše ga u zajednicu i postaviše ga kraljem nad svim Izraelom. Uz kuću Davidovu nije pristajao nitko, osim samoga plemena Judina.
Kane jo-Israel duto nowinjo ni Jeroboam ne osedwogo, ne giorone jaote ma giluonge e chokruok, kendo gikete ruodh jo-Israel duto. Mana dhood Juda kende ema nodongʼ jo-adiera ni od Daudi.
21 Došavši u Jeruzalem, Roboam skupi sav dom Judin i pleme Benjaminovo, sto i osamdeset tisuća vrsnih ratnika, da udare na dom Izraelov i da vrate kraljevstvo Roboamu, sinu Salomonovu.
Kane Rehoboam ochopo Jerusalem, nochoko dhood Juda gi dhood Benjamin, chwo maromo alufu mia achiel gi piero aboro kendo gidhi giked gi jo-Israel mondo gidwok loch ni Rehoboam wuod Solomon pinyruodhe.
22 Ali dođe Jahvina riječ Božjem čovjeku Šemaji:
To wach Nyasaye nobiro ne Shemaya ngʼat Nyasaye niya:
23 “Kaži Salomonovu sinu Roboamu, judejskom kralju, i svem domu Judinu i Benjaminovu i ostalom narodu:
“Wachne Rehoboam wuod Solomon ruodh Juda kaachiel gi dhood Juda kod dhood Benjamin gi oganda duto ni,
24 Ovako veli Jahve: 'Ne idite se tući s braćom, djecom Izraelovom! Neka se svatko vrati svojoj kući, jer je ovo poteklo od mene.'” I oni poslušaše riječ Jahvinu i vratiše se kako im reče Jahve.
‘Ma e gima Jehova Nyasaye owacho: Kik udhi utug lweny gi oweteu ma jo-Israel. Doguru e miechu, ngʼato ka ngʼato, nimar ma osetimore nikech an.’” Omiyo negiwinjo wach Jehova Nyasaye mi gidok e miechgi kaka Jehova Nyasaye nochiko.
25 Jeroboam utvrdi Šekem u Efrajimovoj gori i ondje se nastani. Poslije izađe odatle i utvrdi Penuel.
Eka Jeroboam nochielo ohinga motegno molworo Shekem e piny manie wi gode mag Efraim mi nodak kuno. Bangʼe noa kanyo modhi mogero Peniel.
26 Jeroboam reče u svom srcu: “Sad bi se kraljevstvo moglo vratiti domu Davidovu.
Jeroboam noparo kende owuon mowacho niya, “Loch nyalo dok e lwet dhood Daudi.
27 Ako ovaj narod bude nastavio uzlaziti u Dom Jahvin u Jeruzalemu da prinosi žrtve, srce će se naroda vratiti svome gospodaru, Roboamu, kralju judejskome, i mene će ubiti.”
Ka jogi odhi e hekalu mar Jehova Nyasaye man Jerusalem mondo gichiw misengini, to chunygi biro dok ni ruodhgi, ma en Rehoboam ruodh Juda. Gibiro nega mi gidog ni Ruoth Rehoboam.”
28 Pošto se kralj posavjetovao, načini dva zlatna teleta i reče narodu: “Dosta ste uzlazili u Jeruzalem! Evo, Izraele, tvoga boga koji te izveo iz zemlje egipatske.”
Bangʼ dwaro rieko, ruoth noloso nyiroye ariyo mag dhahabu. Nowacho ni ji niya, “Ok en gima yot mondo udhi Jerusalem. Nyisecheu nika mane ogolou kua Misri, yaye Israel.”
29 Zatim postavi jedno tele u Betelu, a drugo smjesti u Dan.
Achiel noket Bethel to machielo noket Dan.
30 To je bila prigoda za grijeh: narod je odlazio jednome u Betel i drugome u Dan.
Kendo gino nodoko richo; nimar ji nodhi kata mana nyaka Dan mondo gilam gimane ni kuno.
31 I podiže Jeroboam hram na uzvišicama i postavi iz puka svećenike koji nisu bili sinovi Levijevi.
Jeroboam nogero kuonde mitimoe misango mane ni kuonde motingʼore kendo noyiero jodolo kuom ogendini mopogore opogore kata obedo ni ne ok gin jo-Lawi.
32 Zatim je Jeroboam uveo blagdan u osmom mjesecu, petnaestoga dana tog mjeseca, kao što je blagdan koji se slavi u Judeji, i uzađe k žrtveniku. Tako je učinio u Betelu, žrtvujući teocima koje je načinio. U Betelu je postavio i svećenike uzvišica što ih bijaše podigao.
Nochako nyasi mar sawo chiengʼ mar apar gabich mar dwe mar aboro machal gi nyasi mar sawo mitimo Juda, mi notimo misengini e kendo mar misango. Ma notimo Bethel kotimo misango ni nyiroye mane oseloso. Kendo bende noketo jodolo Bethel e kuonde motingʼore mane oseloso.
33 I uzađe k žrtveniku koji je načinio, petnaestoga dana osmog mjeseca, mjeseca koji je sam izabrao; i ustanovi blagdan za Izraelce i uzađe k žrtveniku da prinese kad.
Chiengʼ mar apar gabich mar dwe mar aboro, dwe mane oyiero en owuon, notimo misengini e kendo mar misango mane oloso Bethel. Kamano bende noketo nyasi mar sawo ni jo-Israel mi nodhi e kendo mar misango mondo otim misengini.
