< 诗篇 105 >

1 你们要称谢耶和华,求告他的名, 在万民中传扬他的作为!
Andriaño t’Iehovà, kanjio ty tahina’e; ampahafohino ondatio o fitoloña’eo.
2 要向他唱诗歌颂, 谈论他一切奇妙的作为!
Isabò, rengeo an-tsabo; talilio o raha fanjaka nanoe’eo.
3 要以他的圣名夸耀! 寻求耶和华的人,心中应当欢喜!
Mitreña, amy tahina’e masiñey; ampirebehañ’ añ’arofo’ o mipay Iehovào.
4 要寻求耶和华与他的能力, 时常寻求他的面。
Paiavo t’Iehovà naho ty haozara’e; tsoeho nainai’e ty lahara’e.
5 他仆人亚伯拉罕的后裔, 他所拣选雅各的子孙哪, 你们要记念他奇妙的作为和他的奇事, 并他口中的判语。
Tiahio o raha fanjaka nanoe’eo, o halatsañeo, naho o fizakam-palie’eo.
6
Ry tarira’ i Avrahame mpitoro’eo, ry ana’ Iakobe jinobo’eo;
7 他是耶和华—我们的 神; 全地都有他的判断。
Ie t’Iehovà Andrianañaharentika; mahaatseke ty tane toy o fandilia’eo.
8 他记念他的约,直到永远; 他所吩咐的话,直到千代—
Toe tiahi’e nainai’e i fañina’ey, i tsara linili’e pak’an-tarira’e fah’arivo’e,
9 就是与亚伯拉罕所立的约, 向以撒所起的誓。
i nanoe’e amy Avrahamey, naho i nifantà’e am’ Ietsakey,
10 他又将这约向雅各定为律例, 向以色列定为永远的约,
vaho niventè’e am’Iakobe ho fañè, amy Israele ho fañina nainai’e:
11 说:我必将迦南地赐给你, 作你产业的分。
ami’ty hoe: Hatoloko azo ty tane’ Kanàne, ty anjara lova’o.
12 当时,他们人丁有限,数目稀少, 并且在那地为寄居的。
Ie ondaty mbe nitsiampeampe, toe nitsiampe, mbore nirenetane ama’e,
13 他们从这邦游到那邦, 从这国行到那国。
ie nitsatsà-tane mb’an-tane, boak’am-pifeheañe raike sikal’am’ondaty ila’eo.
14 他不容什么人欺负他们, 为他们的缘故责备君王,
tsy nimetea’e ho lovilovie’ ondatio; le trinevo’e o mpanjakao ty am’ iereo:
15 说:不可难为我受膏的人, 也不可恶待我的先知。
Ko mitsipaoke o norizakoo; le ko joie’ areo o mpitokikoo.
16 他命饥荒降在那地上, 将所倚靠的粮食全行断绝,
Le nikanjie’e san-kerè o taneo, fonga nifolahe’e o tahon-kaneñeo;
17 在他们以先打发一个人去 —约瑟被卖为奴仆。
Nirahe’e t’indaty hiaolo iareo, Iosefe naletake ho ondevo.
18 人用脚镣伤他的脚; 他被铁链捆拘。
Jinoi’ iareo am-bahotse o fandia’eo, najo am-po viñe ao i sandri’ey,
19 耶和华的话试炼他, 直等到他所说的应验了。
ampara’ ty andro nañenefañe i nitokia’ey, namente aze ty tsara’ Iehovà.
20 王打发人把他解开, 就是治理众民的,把他释放,
Nafanto’ i mpanjakay le nabalake re, hinaha’ ty mpifehe’ ondatio,
21 立他作王家之主, 掌管他一切所有的,
Nanoe’e talèn’ anjomba’e naho mpamandroñe o vara’eo,
22 使他随意捆绑他的臣宰, 将智慧教导他的长老。
nifehe o roandria’eo an-tsatri’e, nanoro hihitse amo androanavio.
23 以色列也到了埃及; 雅各在含地寄居。
Nimoake e Mitsraime ao ka t’Israele, nitaveañe an-tane’ i Kame añe t’Iakobe.
24 耶和华使他的百姓生养众多, 使他们比敌人强盛,
Le nampanaranahe’e ondati’eo; vaho nampaozare’e ambone’ o rafelahi’iareoo
25 使敌人的心转去恨他的百姓, 并用诡计待他的仆人。
Nampifotere’e ty arofo’ iareo halaiñe ondati’eo, hikinia o mpitoro’eo.
26 他打发他的仆人摩西 和他所拣选的亚伦,
Nirahe’e t’i Mosè mpitoro’e, i Aharone jinobo’ey.
27 在敌人中间显他的神迹, 在含地显他的奇事。
Nanoe’ iereo añivo’ iareo eo o raha tsitantane’eo, naho halatsàñe an-tane’ i Kame ao.
28 他命黑暗,就有黑暗; 没有违背他话的。
Nañitrifa’e ieñe, le nampimoromoroñe’e, vaho tsy niolà’ iareo o tsara’eo.
29 他叫埃及的水变为血, 叫他们的鱼死了。
Novae’e ho lio ty rano’ iareo, naho zinama’e o fia’ iareoo.
30 在他们的地上以及王宫的内室, 青蛙多多滋生。
Nisamborian-tsahoñe ty tane’ iareo, añ’efem-pandrea’ o mpanjaka’ iareoo.
31 他说一声,苍蝇就成群而来, 并有虱子进入他们四境。
Nitsara re, le niropahen-daletse, naho nandrambañe ty tane’ iareo ty haon-doha.
32 他给他们降下冰雹为雨, 在他们的地上降下火焰。
Tinolo’e havandra hisolo orañe, naho afo nilebaleba an-tane’ iareo.
33 他也击打他们的葡萄树和无花果树, 毁坏他们境内的树木。
Finofo’e o vahe’eo naho o sakoa’eo, vaho tsineratsera’e o hatae an-tane’iareoo.
34 他说一声,就有蝗虫蚂蚱上来, 不计其数,
Nisaontsie’e, le nimb’eo o betratrao, naho ty kijeja tsy fotofoto;
35 吃尽了他们地上各样的菜蔬 和田地的出产。
hene navorembore’ iereo ze naindoñe an-tane’ iareo ao, fonga nabotseke ty vokan-tane’ iareo.
36 他又击杀他们国内一切的长子, 就是他们强壮时头生的。
Nampivetrahe’e iaby ka o tañoloñoloñan-tane’ iareoo, ze hene lengom-boan- kaozara’iareo.
37 他领自己的百姓带银子金子出来; 他支派中没有一个软弱的。
Le nakare’e reketse volafoty naho volamena t’Israele, leo raike tsy nitsikapy amo rofoko’eo.
38 他们出来的时候,埃及人便欢喜; 原来埃及人惧怕他们。
Nifale t’i Mitsraime t’ie niakatse, fa nivotraha’ ty fihembañañe.
39 他铺张云彩当遮盖, 夜间使火光照。
Nandafiha’e rahoñe ho fialofañe, naho afo ho fañazavàn-kaleñe.
40 他们一求,他就使鹌鹑飞来, 并用天上的粮食叫他们饱足。
Nihalaly iereo le nanjotsoa’e hatrakatrake, nampieneña’e mahakaman-dikerañe.
41 他打开磐石,水就涌出; 在干旱之处,水流成河。
Sinoka’e i lamilamiy, le nidoandoañe ty rano nikararake an-dratraratra ao hoe saka.
42 这都因他记念他的圣言 和他的仆人亚伯拉罕。
Fa nitiahi’e i tsara’e masiñe amy Avrahame mpitoro’ey.
43 他带领百姓欢乐而出, 带领选民欢呼前往。
Le naaka’e am-pirebehañe ondati’eo, am-pazake o jinobo’eo;
44 他将列国的地赐给他们, 他们便承受众民劳碌得来的,
natolo’e ty tane’ o kilakila ondatio, vaho rinambe’ iareo ho lova o nimokora’ ondatioo:
45 好使他们遵他的律例, 守他的律法。 你们要赞美耶和华!
soa t’ie hañambeñe o fañè’eo vaho hañorike i Tsara’ey. Treño t’Ià!

< 诗篇 105 >