< 民数记 13 >
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
2 “你打发人去窥探我所赐给以色列人的迦南地,他们每支派中要打发一个人,都要作首领的。”
“Ke ke fekau ha kau tangata, ke nau ʻalu ʻo vakai ki he fonua ko Kēnani, ʻaia te u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli: ʻi he faʻahinga taki taha ʻo ʻenau ngaahi tamai ke mo fekau ha tangata, ʻoku taki taha matāpule ʻiate kinautolu.”
3 摩西就照耶和华的吩咐从巴兰的旷野打发他们去;他们都是以色列人的族长。
Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻi he fekau ʻa Sihova, mei he toafa ko Palani: ʻae kau tangata kotoa pē naʻe matāpule ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
Pea ko honau hingoa eni: ko Samua ko e foha ʻo Sakuli, ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni.
Pea mo Safati ko e foha ʻo Holi, ʻi he faʻahinga ʻo Simione.
Pea mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta.
Pea mo ʻIkali ko e foha ʻo Siosefa, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka.
Pea mo ʻOsea ko e foha ʻo Nuni, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemi.
Pea mo Paleti ko e foha ʻo Lafu, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani.
Pea mo Katieli ko e foha ʻo Soti, ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni.
11 约瑟的子孙,属玛拿西支派的有稣西的儿子迦底。
Pea mo Kati ko e foha ʻo Susi, ʻi he faʻahinga ʻo Manase, ko e faʻahinga ʻo Siosefa.
Pea mo ʻAmieli ko e foha ʻo Kimali, ʻi he faʻahinga ʻo Tani.
Pea mo Situli ko e foha ʻo Mikaeli, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli.
Pea mo Napi ko e foha ʻo Vofisi, ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali.
Pea mo Kineli ko e foha ʻo Maki, ʻi he faʻahinga ʻo Kata.
16 这就是摩西所打发、窥探那地之人的名字。摩西就称嫩的儿子何希阿为约书亚。
Ko e hingoa eni ʻoe kau tangata naʻe fekau ʻe Mōsese kenau ō ʻo matakiʻi ʻae fonua. Pea naʻe ui ai ʻe Mōsese ʻa ʻOsea ko e foha ʻo Nuni ko Siosiua.
17 摩西打发他们去窥探迦南地,说:“你们从南地上山地去,
Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ʻakinautolu kenau matakiʻi ʻae fonua ko Kēnani, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻalu hake [ʻi he hala ]ki he potu tonga, pea te mou hake ki he moʻunga:
18 看那地如何,其中所住的民是强是弱,是多是少,
ʻO mamata ki he fonua, pe ʻoku fēfē ia; pea mo e kakai ʻoku nofo ai, pe ʻoku nau mālohi pe ʻoku nau vaivai, pe ʻoku nau tokolahi pe ʻoku nau tokosiʻi;
Pea ʻoku fēfē ʻae fonua ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku lelei pe ʻoku kovi; pe ʻoku fēfē honau ngaahi kolo ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pe ʻi he ngaahi kolo mālohi.”
20 又看那地土是肥美是瘠薄,其中有树木没有。你们要放开胆量,把那地的果子带些来。”(那时正是葡萄初熟的时候。)
Pea mo e fonua, pe ʻoku mahu pe ʻoku masiva, pe ʻoku ʻakauʻia, pe ʻikai: pea mou lototoʻa, ʻo ʻomi ʻae fua ʻoe fonua. Pea ko e kuonga ko ia ko e ngaahi ʻaho ia ʻoe fua ʻoe ʻuluaki kālepi.
21 他们上去窥探那地,从寻的旷野到利合,直到哈马口。
Pea naʻa nau ʻalu hake, ʻo vakai ki he fonua, mei he toafa ʻo Sini ki Lehopi, ʻi he hala ʻoku haʻu ai ʻae fononga ki Hemati.
22 他们从南地上去,到了希伯 ;在那里有亚衲族人亚希幔、示筛、挞买。(原来希伯 城被建造比埃及的锁安城早七年。)
Pea naʻa nau ʻalu ʻi he potu tonga, ʻonau haʻu ki Hepeloni; naʻe ʻi ai ʻae fānau ʻa ʻAnaki, ko ʻEhimani, mo Sesei, mo Talimi. (Vakai, naʻe langa ʻa Hepeloni ʻi he taʻu ʻe fitu ki muʻa ange ʻi he fokotuʻu ʻa Soani ʻi ʻIsipite.),
23 他们到了以实各谷,从那里砍了葡萄树的一枝,上头有一挂葡萄,两个人用杠抬着,又带了些石榴和无花果来。(
Pea naʻa nau haʻu ki he vaitafe ʻo ʻEsikoli, pea naʻa nau tuʻusi ʻi ai ʻae vaʻa mo hono fuhinga kālepi, pea naʻa nau haʻamo toko ua ia ʻi he ʻakau; pea naʻa nau ʻomi ʻae pomikanite, mo e fiki.
24 因为以色列人从那里砍来的那挂葡萄,所以那地方叫做以实各谷。)
Pea naʻe ui ʻae potu ko ia, ko e vaitafe ʻo ʻEsikoli, koeʻuhi ko e fuhinga kālepi naʻe tuʻusi ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli.
Pea hili ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, naʻa nau liliu mai mei heʻenau vakai ʻae fonua.
26 到了巴兰旷野的加低斯,见摩西、亚伦,并以色列的全会众,回报摩西、亚伦,并全会众,又把那地的果子给他们看;
Pea naʻa nau ō pea haʻu kia Mōsese, mo ʻElone, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he toafa ʻo Palani, ki Ketesi; pea naʻe ʻomi ʻae ongoongo kiate kinautolu, pea mo e kakai kotoa pē, pea naʻa nau fakahā ʻae fua ʻoe fonua kiate kinautolu.
27 又告诉摩西说:“我们到了你所打发我们去的那地,果然是流奶与蜜之地;这就是那地的果子。
Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Naʻa mau ō ki he fonua naʻa ke fekau ʻakimautolu ki ai, pea ko e moʻoni ʻoku pito ia ʻi he huʻahuhu mo e honi; pea ko hono fua eni.
28 然而住那地的民强壮,城邑也坚固宽大,并且我们在那里看见了亚衲族的人。
Ka ʻoku mālohi ʻae kakai ʻoku nofo ʻi he fonua, pea kuo ʻā maka ʻae ngaahi kolo, ʻo lahi ʻaupito: pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he fānau ʻa ʻAnaki.
29 亚玛力人住在南地;赫人、耶布斯人、亚摩利人住在山地;迦南人住在海边并约旦河旁。”
ʻOku nofo ʻi he potu fakatonga ʻoe fonua ʻae kau ʻAmaleki: pea ko e kau Heti, mo e kau Sepusi, mo e kau ʻAmoli, ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi moʻunga: pea ko e kau Kēnani ʻoku nofo ʻakinautolu ʻo ofi ki he tahi, pea mo e matafonua ʻo Sioatani.”
30 迦勒在摩西面前安抚百姓,说:“我们立刻上去得那地吧!我们足能得胜。”
Pea naʻe lolomi ʻe Kelepi ʻae kakai ʻi he ʻao ʻo Mōsese, ʻo ne pehē, “Ke tau ʻalu hake ke vave, ʻo maʻu ia; he ʻoku tau mālohi lahi ke ikuna ia.”
31 但那些和他同去的人说:“我们不能上去攻击那民,因为他们比我们强壮。”
Ka naʻe pehē ʻe he kau tangata naʻa nau ʻalu hake mo ia, “ʻE ʻikai te tau mālohi ke ʻalu hake ki he kakai; he ʻoku nau mālohi ʻiate kitautolu.”
32 探子中有人论到所窥探之地,向以色列人报恶信,说:“我们所窥探、经过之地是吞吃居民之地,我们在那里所看见的人民都身量高大。
Pea naʻa nau ʻomi ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua naʻa nau ʻalu ʻo vakai, ʻo pehē, “Ko e fonua naʻa mau ʻalu atu ke vakai ki ai, ko e fonua ia ʻoku ne keina ke ʻosi hono kakai; pea ko e kakai kotoa pē naʻa mau mamata ʻi ai ko e kau tangata lalahi ʻaupito.
33 我们在那里看见亚衲族人,就是伟人;他们是伟人的后裔。据我们看,自己就如蚱蜢一样;据他们看,我们也是如此。”
Pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he kau tangata lalahi fakamanavahē, ko e ngaahi foha ʻo ʻAnaki ʻaia ʻoku tupu ʻi he faʻahinga lalahi: pea naʻa mau tatau ʻi homau mata ʻomautolu mo e fanga heʻe, pea naʻa mau pehē moʻoni ʻi honau ʻao ʻonautolu.”